Na upravo održanom ZOI-ju najuspješnija nacija bila je Norveška. Hrvatski reprezentativci, nažalost, vratili su se kući bez medalja

Dvadeset peto izdanje ZOI-ja održano je u Milanu i Cortini. Potonji je grad nakon 70 godina ponovno postao domaćin, ali ovaj put nije bio jedini: pomoć u organizaciji stigla je od svjetske prijestolnice mode – Milana. Italija je pak četvrti put u povijesti domaćin Igara. Osim Cortine 1956., bio je to i Torino 2006., a u ljeto 1960. održane su u Vječnom Gradu. Prvi put u povijesti i službeno su dva grada dobila domaćinstvo Igara iako su se i prije neka od natjecanja održavala na više mjesta. Olimpijske Igre u Milanu i Cortini bile su pravi spektakl. Scenski, a nakon toga i sportski. 

Ceremonija otvaranja bila je organizirana na četiri mjesta. Glavni događaj bio je na legendarnom stadionu San Siro u Milanu, dok su pojedini sportaši prilikom predstavljanja bili i u Cortini, Livignu i Predazzu. Ceremonija zatvaranja održana je u Veroni.  Olimpijski plamen zapalilo je dvoje legendarnih talijanskih skijaša: Alberto Tomba i Deborah Compagnoni. Za glazbeni bio je, uz ostale, zadužen Andrea Bocelli, koji je otpjevao Nessun Dorma, te Laura Pausini, koja je otpjevala talijansku himnu. 

Od svih sportova najzanimljivije priče i najveći interes izazvalo je alpsko skijanje. Najveća zvijezda uoči Igara bila je Lindsey Vonn. Ta 42-godišnja američka skijašica vratila se nakon šestogodišnje pauze u Svjetski kup kako bi se mogla pripremiti i natjecati na ovim Igrama. Medijska pažnja bila je najviše usmjerena na nju, dok su tek po početku Igara pažnju dobivali i ostali sportaši. 

 

Teška ozljeda Lindsey Vonn

Vonn je ove sezone briljirala u spustu te u njemu postala vodeća u Svjetskom kupu. Međutim, samo tjedan dana prije Igara na utrci u Crans Montani pala je i teško ozlijedila križne ligamente koljena. Unatoč tomu, odlučila je nastupiti u spustu. Bilo koji sportaš ovdje bi podvukao crtu i odlučio se na oporavak jer nastup na utrci nosio je potencijalni rizik od još teže ozljede i nastavak karijere bio bi upitan. Vonn, što se karijere tiče, nije imala što izgubiti jer je nije ni planirala nastaviti. Svoj povratak podredila je ovim Igrama. Planirala je njima završiti karijeru tako da je preuzimanje rizika s njezine strane bilo, čini se, jedina opcija. Trening spusta na stazi Olympia delle Tofane u Cortini, na kojoj je u karijeri ostvarila čak 12 pobjeda, obavila je odlično, s trećim vremenom. Nažalost, na utrci je rukom zahvatila jedna vrata, nakon čega je uslijedio težak pad koji je rezultirao lomom noge i nekoliko operacija. To je definitivno bio bolan i težak kraj legende alpskog skijanja. Trebala je to biti olimpijska bajka, ispala je drama s nesretnim završetkom.

Igre u Cortini obilježili su Federica Brignone i Franjo von Allmen. Talijanka se nakon teškog loma noge i desetomjesečne stanke, u 36. godini maestralno vratila i osvojila dva zlata. Švicarac je osvojio tri zlata.  Pobjedu u spustu odnijela je Amerikanka Breezy Johnson. Zlato je za samo četiri stotinke izmaknulo novoj mladoj nadi svjetskog skijanja Njemici Emmi Aicher. Legendarna Talijanka Sofia Goggia razveselila je domaću publiku brončanom medaljom. 

Muški spust donio je također neke nove gladijatore u svijetu skijanja. Spomenuti Franjo von Allmen pobjednik je spusta na legendarnoj stazi Stelvio. Slavio je ispred također nove zvijezde svjetskog skijanja Talijana Giovannija Franzonija te njegova sunarodnjaka velikog Dominika Parisa, koji se krajem sezone povlači iz svijeta skijanja. Švicarac Marco Odermatt, koji je bio jedan od favorita za medalju, morao se zadovoljiti četvrtim mjestom. 

Timska kombinacija na ovim je Igrama imala premijeru, a ponudila je također mnoštvo zanimljivosti. Iako je doživjela kritike dijela javnosti zbog toga što su uglavnom nastupale najveće reprezentacije, koje su bile zastupljene s po četiri tima, disciplina se pokazala zanimljivom, dramatičnom i zabavnom za gledatelje. Radi se o dosad najboljem ekipnom događaju kad je skijanje u pitanju. Sastoji se od jedne vožnje spusta i jedne slaloma, a tim čini jedan skijaš koji skija spust i jedan koji skija slalom. Jednako je u obje konkurencije.  U muškoj zlato je odnio švicarski dvojac Franjo von Allmen i Tanguy Nef, nakon što je potonji odskijao najbrže vrijeme slaloma i donio pobjedu nad sunarodnjacima Meillardom i Odermattom te Austrijancima Fellerom i Krichmayerom. S jednakim vremenom, te su dvije ekipe podijelile drugo mjesto. 

Ženska utrka također je bila puna zanimljivosti. Trebao je to biti relativno lak zadatak za Amerikanke Johnson i Shiffrin s obzirom na to da je Johnson nakon spusta bila vodeća, a Shiffrin, uvjerljivo najbolja slalomašica svijeta i najuspješnija svih vremena, bila je favorit za pobjedu u slalomu. Ipak, suprotno svim očekivanjima, Shiffrin je u cilj ušla kao četvrta tako da je zlato pripalo austrijskom timu koji su činile Katharina Huber i Ariane Rädler. Drugo mjesto pripalo je Njemicama Emmi Aicher i Kiri Weidle, a treće američkom timu u sastavu Paula Moltzan i Jacqueline Wiles. Na toj je utrci Emma Aicher nastupila u slalomu, a samo dva dana prije osvojila je srebro u spustu. 

U muškoj konkurenciji Franjo von Allmen pobijedio je i u superveleslalomu. Drugo mjesto obranio je srebrni iz Pekinga Ryan Cochran-Siegle, a treće je osvojio Marco Odermatt, jedan od favorita utrke.  U ženskoj konkurenciji apsolutna priča ovih Igara bila je Federica Brignone. Talijanka je osvojila zlato u svoje dvije najjače discipline: superveleslalomu i veleslalomu. Vratila se tek uoči Igara, aktualna je pobjednica Svjetskog kupa, a ovim zlatima zatvorila je kompletnu priču Igara. Brazil je postao prva južnoamerička zemlja s medaljom na ZOI-ju. Lucas Pinheiro Braathen, sin Norvežanina i Brazilke, prije dvije godine je zbog neslaganja s norveškim skijaškim savezom promijenio državljanstvo i odlučio nastupati za zemlju svoje majke. Osvojio je zlato u veleslalomu ispred Švicaraca Odermatta i Meillarda. Slalomsku utrku pamtimo pak po nevjerojatno velikom broju odustajanja i teškoj postavi prve vožnje, koja nas je podsjetila na izdanja Ante Kostelića. U takvim okolnostima najbolje se snašao Švicarac Loïc Meillard, koji je nakon 78 godina donio Švicarskoj novo slalomsko zlato na Igrama. Na pobjedničkom postolju mjesta su popunili Austrijanac Fabio Gstrein i Norvežanin Henrik Kristoffersen. U ženskom slalomu Mikaela Shiffrin osvojila je zlato ispred Švicarke Camille Rast te Šveđanke Anne Swenn-Larsson. Iskupila se tako za loš nastup u kombinacijskom slalomu. 

Dominacija obitelji Prevc

Skijaški skokovi također su bili itekako zanimljivi. Slovenska obitelj Prevc ispisala je jedinstveno poglavlje u povijesti zimskih sportova, kompletiravši medalje s Igara na doista nevjerojatan način. Roditelji s pravom mogu biti ponosni – rijetkost je da sva djeca iz iste obitelji postanu natjecatelji u skijaškim skokovima, a kamoli da njih četvero ostavi tako dubok trag na najvećoj pozornici.

Starija braća, Peter i Cene, već su na prijašnjim Igrama osvajali medalje, a ove su im se godine na pobjedničkom postolju pridružili mlađi Domen i Nika. Domen je oduševio najduljim letom na velikoj skakaonici, dok je u mješovitom ekipnom natjecanju, zajedno sa sestrom Nikom te sunarodnjacima Nikom Vodan i Anžeom Lanišekom, stigao do zlatne medalje. Time su Domen i Nika postali prvi brat i sestra u povijesti koji su osvojili ekipnu medalju, potvrdivši da je prezime Prevc sinonim za vrhunske skijaške skokove. Nika je u individualnom dijelu pridodala srebro i broncu. Nijemac Philipp Raimund bio je najbolji na maloj skakaonici. Norvežanka Anna Odine Strøm osvojila je dva zlata u individualnom dijelu te srebro u ekipnom dijelu natjecanja. 

Norveški skijaš trkač Johannes Høsflot Klæbo srušio je rekord u broju zlata na Zimskim olimpijskim igrama. Rekord od osam zlata dosad su držali njegovi sunarodnjaci Bjørn Daehlie, Marit Bjørgen i Ole Einar Bjørndalen. Na ovim Igrama osvojio je svih šest zlata. S Igara u Pjongčangu i Pekingu ima pet zlata, srebro i broncu. Postao je tako najuspješniji zimski olimpijac svih vremena.

U ženskom dijelu dominirale su Šveđanke, predvođene Fridom Karlsson i Ebbom Andersson. U štafetnoj utrci Andersson je pala dva puta. U drugom padu više nije mogla prikvačiti skiju, pa je dio utrke otrčala na jednoj, gotovo hodajući. Time je izgubila dvije pozicije, koje su poslije njezine kolegice uspjele nadoknaditi. Zlato je ipak bilo nedostižno i otišlo je u Norvešku. Sva preostala zlata osvojile su Šveđanke. Francuz Quentin Fillon Maillet osvojio je zlata u biatlonu. Pokazao je da je velika zvijezda tog sporta, a Francuzi su ponovno pomrsili račune Norvežanima te im otkinuli dobar dio zlatnih odličja. 

Nizozemka Jutta Leerdam osvojila je zlato i srebro u brzom klizanju. Po dva zlata osvojili su domaća predstavnica Francesca Lollobrigida te Amerikanac Jordan Stoltz. Vrijedi spomenuti da je u brzom klizanju srušen veći broj olimpijskih rekorda. Talijanka Arianna Fontana osvojila je dva srebra. Ovo su joj šeste uzastopne Igre, na kojima osvaja odličja: prve su bile 2006. u Torinu. U hokeju na ledu SAD je u finalnoj utakmici svladao Kanadu rezultatom 2 : 1. Finska je sa 6 : 1 pobijedila Slovačku u borbi za broncu.

Hrvatski predstavnici u Cortini nisu osvojili odličja. Najbolje nastupe imao je Filip Zubčić, koji je u slalomu i veleslalomu osvojio 13. i 14. mjesto. Nažalost, nešto slabija ovogodišnja forma Zrinke Ljutić i nekoliko pogrešaka tijekom obaju nastupa udaljile su je od borbe za medalju. Zapaženije rezultate nisu ostvarili ni preostali hrvatski predstavnici, ali dobra je stvar što se radi o mladim sportašima te je pred mnogima od njih još najmanje jedan olimpijski ciklus. Zaključak je da su Igre bile vrlo uspješne i zanimljive te da su u prvom planu bili sportaši. Treba istaknuti i kako su bile sjajno medijski praćene i svaki događaj bio je na malim ekranima. To je svakako utjecalo na popularnost Zimskih olimpijskih igara i zimskih sportova.  Najuspješnija nacija na Igrama ponovno je bila Norveška s osvojenom 41 medaljom, od kojih je 18 zlatnih. Druga nacija po uspjehu, s 33 odličja, bio je SAD. Italija je, suprotno očekivanjima, osvojila 30 odličja te završila kao trećeplasirana nacija na Igrama. Novo izdanje Zimskih igara očekuje nas za četiri godine u francuskim Alpama. 

Tekst: Ivan Šurbek

Foto: Damir Senčar / HINA / ds