Nova knjižna publikacija, u izdanju Udruge hrvatskih vojnih invalida DR-a Donat i Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra DR-a, posvećena je oslobodilačkoj akciji Jaguar iz svibnja 1992. na zadarskom području

Nakon što su snage JNA i pobunjenih Srba tijekom druge polovine 1991. godine stavile pod svoj nadzor velik dio šireg zadarskog područja, za stanovnike svih tamošnjih slobodnih područja nastupili su teški dani. Neprijatelj je kontinuirano i zločinački gađao civilne ciljeve i izazivao civilne žrtve, a da uspije i u daljnjim osvajačkim nakanama spriječila ga je samo hrabrost, a s vremenom i sve bolja organiziranost te opremljenost hrvatskih branitelja. Među lokacijama ključnim za takvu situaciju bilo je srpsko uporište na brdu Križu, “dominantnoj i strateški važnoj uzvisini iznad Bibinja i Sukošana pokraj Zadra”. Točka je bila utvrđena te čuvana od neprijateljskih postrojbi dobro opremljenih različitim oružnim i komunikacijsko-motrilačkim sustavima. Svjesni te situacije, hrvatski su branitelji iz postrojbi nadležnih za zadarsko područje kroz više mjeseci planirali, organizirali, ali i proveli različite operacije različitih intenziteta. One su imale jedan cilj – stvoriti preduvjete za oslobađanje Križa i njegovo stavljanje pod hrvatski nadzor. U tome su branitelji i uspjeli kad su od 17. do 22. svibnja 1992. uspješno proveli vojnu akciju Jaguar. Nositelj borbenih djelovanja u akciji bila je 2. bojna 159. brigade HV-a.

Detaljan opis događaja

O pozadini, tijeku i epilogu akcije dostupni su različiti izvori: knjige, znanstveni radovi, članci u novinama i na internetskim portalima, dijelovi televizijskih emisija… Najnoviji izvor pojavio se zahvaljujući knjižnoj publikaciji koju je izdala Udruga hrvatskih vojnih invalida DR-a Donat i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar DR-a. Knjiga Vojna akcija Jaguar 1992. dostupna je javnosti tek nekoliko dana, predstavljena je tijekom obilježavanja 30. obljetnice akcije. Opis njezine glavne karakteristike, tj. sveobuhvatnosti, nalazi se u podnaslovu Arhivsko – medijsko – memoarsko gledište. Dakle, autori knjige Josip Čerina, Roman Domović i Tomislav Šulj detaljno opisuju događaje s kraja 1991. i iz prve polovine 1992., s kulminacijom u Jaguaru kroz tri različita pristupa. Prvi, arhivski, podrazumijevao je pronalaženje i korištenje arhivske građe iz tog vremena, većinom pisane, s “podrijetlom” od hrvatske, ali i protivničke strane. Njoj su pridodani podaci iz medijskih te memoarskih izvora. Iako u tom dijelu koristi golem broj podataka te ih potkrepljuje navođenjem izvora, autor Tomislav Šulj uspješno ih povezuje pa čitatelj lako dobiva širu sliku, ali i saznaje mnogobrojne detalje. Vrijedi pohvaliti i priloženi zemljovid, koji također pruža širu sliku, no i detalje o stanju prije i nakon akcije, rasporedu postrojbi, samoj akciji… U svakom slučaju, arhivski podaci u ovom slučaju nisu nešto čega bi se trebao plašiti čak i čitatelj koji nema prevelikog iskustva s brojevima, podacima i fusnotama. Glavno je da želi znati što više.

Medijsko gledište autora Josipa Čerine i Romana Domovića predstavlja akciju kakvom su je u svibnju 1992. opisali tiskani mediji, ali zastupljeni su i kasniji opisi iz televizijskih emisija. Dodatnu znanstvenu kvalitetu tom dijelu knjige daje stručna analiza tih priloga te njihova komparacija s materijalima iz “arhivskog” dijela. Priloženi su i faksimili starih novinskih članaka, koji su dovoljno “uvećani” da se mogu čitati i zasebno. “Povratak” u tadašnja medijska vremena zanimljiv je i za usporedbu s današnjim vremenom. Naravno, tad nisu postojala sredstva za bilježenje i prijenos informacija koja danas ima praktički svaki pojedinac. Vijesti su često stizale i nekoliko dana nakon događaja te bile podložnije manjim ili većim pogreškama u navođenju činjenica i interpretacijama. S druge strane, medijsko gledište jako dobro pokazuje pod kakvim su pritiskom i pod kakvim opasnostima tad živjeli civili u slobodnim područjima Zadra i okolice, ali pokazuje i koliko su im značile pobjede hrvatskih branitelja.

Hrabrost hrvatskih branitelja

Memoarsko gledište donosi iskaze 33 sudionika akcije Jaguar. Prikupio ih je i uredio Josip Čerina, zajedno s popratnim fotografijama koje su ustupili spomenuti hrvatski branitelji. U Predgovoru urednica knjige Julija Barunčić Pletikosić navodi da se sjećanja, izjave i zapisi inače smatraju sekundarnim gradivom, “(…) no bez memoarskog gradiva nije moguće u potpunosti razumjeti povijest (…)”. Navedeni sudionici Jaguara su prije, za vrijeme i nakon akcije bili na različitim ustrojbenim mjestima te na različitim lokacijama izvršavali različite zadaće, ali upravo zato njihovi su iskazi dragocjeni, posebno zbog podataka koji se ne mogu naći na papiru ili nekom elektroničkom mediju, pa i zbog čisto ljudske crte. Naime, ono što im je svima zajedničko jest da su dolazili sa zadarskog područja i da su se hrabro borili da pruže slobodu i sigurnost svojim obiteljima, svojem mjestu, svojem kraju, svojoj domovini.

Ukratko, knjiga Vojna akcija Jaguar 1992. – Arhivsko – medijsko – memoarsko gledište važan je doprinos proučavanju povijesti Domovinskog rata, a poseban zbog višestrukog, sveobuhvatnog pristupa. Unatoč stručnim, renomiranim imenima izdavača i autora, svakako je prihvatljiva široj čitateljskoj publici a ne samo profesionalcima, istraživačima ili sveučilištarcima. Što se tiče same akcije Jaguar, ona zaslužuje takvu publikaciju jer bila je značajna iz više razloga. U Zaključku knjige stoji da su za njezin uspjeh zaslužni visok moral, spretnost i snalažljivost, kao i hrabrost ljudi na hrvatskoj strani. Akcijom se ublažio pritisak na Zadar i okolicu te su se smanjile žrtve, pogotovo civilne. Znatno se smanjila operativna prednost srpskih snaga na zadarskoj bojišnici, što je pozitivno utjecalo na pripremu za oslobađanje prostora vojne baze, odnosno Zračne luke Zemunik u operaciji Maslenica početkom 1993. godine.

Tekst  Domagoj Vlahović   

FOTO  knjiga Vojna akcija Jaguar 1992.