Ubrzani razvoj tehnologija i novi zahtjevi djelovanja doveli su do snažnog zamaha razvoja i gradnje novih korveta i fregata. Ratne mornarice u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi ubrzano zamjenjuju svoje dotrajale ratne brodove novim klasama korveta i fregata

S početkom XXI. stoljeća poklopio se i zahtjev za novim, višenamjenskim manjim ratnim brodovima koji su sposobni djelovati u opasnim priobalnim vodama i pružati potporu mornaričkim operacijama, mirovnim misijama i humanitarnim djelovanjima. Zbog toga su nove korvete i fregate projektirane da mogu djelovati i u sklopu većih pomorskih snaga, ali i potpuno samostalno.

Nove klase ratnih brodova ulaze u operativnu uporabu u europskim i azijskim ratnim mornaricama, uz pripremu novih klasa za europske, azijske, sjevernoameričke i australsku ratnu mornaricu. Naglasak je na smanjenju cijene uz zadržavanje ili čak povećavanje borbene učinkovitosti.

Nekoliko se europskih ratnih mornarica trenutačno nalazi u značajnim investicijskim razdobljima, koje, između ostalog, obuhvaćaju i kupnju novih fregata i korveta kao zamjenu za stare brodove koji se moraju povući iz operativne uporabe. Tako je belgijska ratna mornarica iz operativne uporabe u listopadu 2007. povukla posljednju od četiri fregate klase Wielingen. Zbog toga trenutačno u operativnoj uporabi ima samo dva veća ratna broda – korvete klase Karel Doorman. Kako bi im se donekle povećale borbene mogućnosti, od 2010. godine helikoptere Westland Sea King Mk 48 zamijenit će Eurocopter NH90 NATO Frigate Helicopteri.
Trend kupnje novih korveta i fregata dobro su iskoristila francuska brodogradilišta, kako na domaćem tako i na stranom tržištu. Nakon Maroka, koji je naručio jedan brod, i Alžir je od konzorcija DCNS naručio fregatu klase Fremm. Brod će se izgraditi u alžirskom brodogradilištu Mers El Kebir u sjeverozapadnom dijelu države. Maroko je naručio Fremm fregatu još u listopadu 2007. i tako postao prvi strani kupac. Isporuka broda planirana je za kraj 2012. ili početak 2013. godine.

Marokanska ratna mornarica u fazi je nabave i tri fregate klase Sigma (Ship Integrated Geometrical Modularity Approach) izgrađene u brodogradilištima nizozemskog brodograđevnog koncerna Royal Schelde Naval Shipbuilding. U travnju 2008. tvrtka Thales Nederland objavila je da je dobila ugovor za opremanje marokanskih Sigma fregata najsuvremenijim borbenim sustavima, uključujući njihov Tacticos zapovjedno-nadzorni sustav zajedno sa srednjofrekventnim sonarom ugrađenim u trupu Kingklip. Brodovi će dobiti i radare Thales Nederland Lirod Mk 2 i Smart-S Mk 2. Isporuka sve tri marokanske Sigma fregate planirana je za 2012. godinu.

Francuska
Francuska se brodogradilišta nadaju skorim libijskim narudžbama, posebno nakon što je predsjednik Nicolas Sarkozy u svibnju 2007. značajno poboljšao odnose s Tripolijem (razriješene su međudržavne nesuglasice oko libijskog miješanja u Čadu). Libijska ratna mornarica je već najavila zainteresiranost da od DCNS-a kupi dvije korvete klase Gowind. Još uvijek nije potvrđeno je li postignut službeni dogovor ili čak potpisan ugovor. Bugarski premijer Sergej Staničev tijekom svog boravka u Parizu 4. srpnja 2008. potvrdio je namjeru kupnje dviju korveta programa Gowind, s opcijom nabave dodatnih dviju jedinica. Predstavnik francuskog DCNS-a potvrdio je da su službenu narudžbu zaprimili 2. srpnja, te da će se prva Gowind korveta u klasi graditi u DCNS-ovom brodogradilištu Lorient. Dodao je kako su u tijeku pregovori o mogućnosti sastavljanja drugog ili bilo kojega sljedećeg broda u bugarskom brodogradilištu u Varni na obali Crnog mora. Ovisno o narudžbenim specifikacijama, korvete programa Gowind mogu imati istisninu između 1700 t i 2100 t. U skladu s već prije objavljenim napisima, vrlo je vjerojatno da će bugarska mornarica rabiti korvete inačice 200. Glavna obilježja ovih korveta jesu duljina 103 m i širina 14,2 m, te istisnina 1950 tona. Uz još neobjavljenu konfiguraciju propulzijskog sustava, brodovi bi trebali postići maksimalnu brzinu veću od 30 čv. Na krmenom dijelu broda nalazi se sletna paluba i hangar za smještaj helikoptera veličine 10 tona. Moguće inačice naoružanja uključuju projektile MICA namijenjene bliskoj protuzračnoj obrani i protubrodske projektile MM40 Exocet.

Koliko je dosad poznato, izraziti interes za nabavom multifunkcionalnih korveta Gowind 200 pokazale su ratne mornarice Kuvajta, Irana, Grčke, Malezije, Urugvaja, Maroka i Tunisa.

Francusko brodogradilište Constructions Mecaniques de Normandie (CMN) blisko surađuje s tvrtkom Abu Dhabi Ship Building (ADSB) iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u gradnji čak šest korveta klase Baynunah. Samo će prvi brod iz klase napraviti u CMN-ovom brodogradilištu u Dherbourgu, dok će se preostali brodovi dovršiti u ADSB-ovom brodogradilištu u Emirian Musafah Industrial Area. Dizajn broda već je tijekom 2008. godine prošao značajniji redizajn, kad su originalni top OtoMelara Marlin WS kalibra 30 mm zamijenili Rheinmetallovim topom MLG-27 kalibra 27 mm. Kao svojevrsnu kompenzaciju OtoMelara će svojim topničkim sustavima modernizirati ostale ratne brodove emiratske ratne mornarice. Do promjene topničkog sustava došlo je uslijed odluke da se na Baynunah korvete ugradi proturaketni sustav Mk 31 Rolling Airframe Missile. Porinuće prve emiratske korvete klase Baynunah predviđeno je za kraj ove godine.

Najnovija francuska Bijela knjiga, izdana u lipnju 2008., donosi neke bitne izmjene vezane uz dugoročni razvoj francuske ratne mornarice. Tako se predviđeni broj fregata smanjuje na samo 18, što je za čak 15 brodova manje od trenutačnog stanja. Kako bi se kvantiteta nadomjestila povećanom kvalitetom, predviđa se, iako ne bez restrikcija, povećani intenzitet nabave novih brodova. Tako se prvobitni planovi za nabavu 17 Fremm fregata smanjuju na samo dvanaest. Međutim, usprkos izlasku Bijele knjige, pravo stanje oko planova nabave Fremm fregata znat će se tek nakon što francusko ministarstvo obrane objavi podatke o odobrenim sredstvima za njihovu gradnju.

Istodobno se odvijaju i izmjene na samom projektu. Tako se očekuje da će barem jedna Fremm fregata dobiti sve senzore i naoružanje kako bi imala pune borbene mogućnosti u protuzračnoj i proturaketnoj obrani. Razlog za tu promjenu skriva se u promjenama u planu nabavke fregata klase Horizon, originalno namijenjenih protuzračnoj i proturaketnoj obrani. Naime, prvobitni su planovi predviđali gradnju četiri Horizon fregate, ali su naknadno ograničeni na samo dvije. Gubitak dva PZO broda stvorio je “rupu” u protuzračnoj obrani francuske ratne mornarice. Zbog toga će najmanje jedna Fremm fregata biti prenamijenjena za tu namjenu. Francuska ratna mornarica trenutno provodi studiju izvodivosti, koja bi trebala pokazati mogućnost naoružavanja Fremm fregata protuzračnim/proturaketnim vođenim projektilima MBDA Aster-30 i Aster-15.

Zbog toga sadašnji planovi, koji će se sasvim sigurno još mijenjati, predviđaju da će od osam Fremm fregata, s rokom isporuke 2016. godine, dvije biti specijalizirane za napade na ciljeve na kopnu, a šest za protupodmorničko djelovanje. Početak pregovora između francuskog ministarstva obrane i DCNS-a, o isporuci dodatne četiri Fremm fregate, očekuje se početkom 2011. godine. Tako bi francuska ratna mornarica dobila dvanaest Fremm fregata, te bi ove četiri naknadno ugovorene ujedno bile i zadnje izgrađene za njihove potrebe.

Fremm je bez svake sumnje najveći i vjerojatno najvažniji europski projekt gradnje ratnih brodova nakon II. svjetskog rata (vrijedan 11 milijardi eura). Najveći jer obuhvaća gradnju fregata istisnine 6000 tona namijenjene francuskoj i talijanskoj ratnoj mornarici. Najvažniji jer upravo Fremm program osigurava francuskoj i talijanskoj brodogradnji (posebice DCN-u i Thalesu u Francuskoj i Fincantieriju i Finmeccanici u Italiji) tehnološki napredak kombiniran s visokim stupnjem zaposlenosti kapaciteta, i to baš u razdoblju u kojem se očekuje da će konačno započeti okrupnjavanje i konsolidacija europske vojne brodogradnje. Zbog toga će Fremm program ojačati poziciju Francuske i Italije u tim procesima. Cijeli projekt donosi i znatan tehnološki napredak brodskih sustava, kao što je pogon, borbeni sustavi, ali i način gradnje brodova. Taj će tehnološki napredak tvrtkama uključenim u njega automatski donijeti i bolje pozicije na svjetskom tržištu, te povećati mogućnost dobivanja novih poslova i uključivanja u nove razvojne projekte. Zbog toga ne čudi što se Fremm program ocjenjuje kao “najveći europski mornarički program za cijelo iduće desetljeće i polazišna točka za buduće zajedničke programe”. Fregate Fremm bit će dugačke 142 metra i široke 20. Vršna će im brzina biti 27 čvorova, a postizat će je zahvaljujući hibridnom CODLOG (Combined Diesel Electric Or Gas turbine) pogonskom sustavu. U francuskoj konfiguraciji posada će brojati 108 ljudi, a na brodovima će biti smještajnih kapaciteta za 145 osoba.

Nakon uspjeha s marokanskim i alžirskim narudžbama, uvijek postoji mogućnost dodatnih izvoznih poslova. Fremm program postao je znatno zanimljiviji i hrvatskoj javnosti kad je objavljeno da bi brodogradilište Kraljevica moglo dobiti ugovor za gradnju pramčanih sekcija.

Njemačka
Njemačka korporacija Rheinmetall dobila je ugovor za isporuku Mass (Multi-Ammunition Soft-kill System) sustava za proturaketnu obranu namijenjenog modernizaciji fregata klase Brandenburg (F-123). Dovršetak ugradnje Mass sustava na četiri operativne fregate očekuje se do kraja ove godine. U međuvremenu je u siječnju 2008. korporacija ThyssenKrupp Marine Systems njemačkom ministarstvu obrane predala prvu korvetu klase Braunschweig (K-130). Ukupno je za potrebe njemačke ratne mornarice naručeno pet korveta ove klase: FGS Braunschweig (F260), FGS Magdeburg (F261), FGS Erfurt (F262), FGS Oldenburg (F263) i FGS Ludwigshafen (F264). Ulazak u operativnu službu svih pet korveta klase Braunschweig planiran je već do kraja ove godine. Nove narudžbe korveta još nisu službeno potvrđene, iako je njemačka ratna mornarica objavila da namjerava kupiti “oko šest korveta tipa K-131”, čiji se projekt tek treba dovršiti. Korvete K-131 namijenjene su nadopuni mogućnosti djelovanja korveta klase Braunschweig. Njemačka ratna mornarica je FGS Braunschweig službeno preuzela u travnju 2008., a FGS Magdeburg u rujnu iste godine. Primopredaja FGS Erfurt trebala se zbiti u travnju 2008., ali ne postoje dostupni podaci kad je i jeli obavljena.

ThyssenKrupp Marine Systems uključen je i u rad Arge konzorcija, koji uključuje i Howaldtswerke-Deutsche Werf, a glavna mu je namjena gradnja fregata tipa F125. Isporuka prve fregate F125 planirana je za 2014. godinu, a najveća istisnina će joj biti gotovo 7000 tona. Bit će dugačke 143, široke 18,4 i gaza pet metara. Jedan od osnovnih zahtjeva je mogućnost neprekidnog djelovanja dvije godine uz minimalno održavanje. Drugi važni zahtjev jest posada od 105 do 120 ljudi, plus mogućnost smještaja 50 pripadnika specijalnih postrojbi. Ukupni kapacitet za smještaj treba biti za čak 190 ljudi. Njemačka mornarica planira za svaku F125 fregatu imati dvije posade. Naoružanje se trebalo sastojati od topa MONARC kalibra 155 mm, ali je naknadno promijenjeno u brodski automatski top OtoMelara 127/64 Lightweight (LW), iz kojeg će se ispaljivati vođeni projektili Vulcano, namijenjeni uništavanju ciljeva na kopnu, dometa većeg od 100 km. Fregate F125 će dobiti i osam protubrodskih vođenih projektila (Harpoon ili RBS-15), dva RAM lansera s 21 cijevi, četiri topa malog dometa MLG-27 i dva helikoptera MH-90. Nosit će i četiri RHIB-a namijenjenih specijalnim snagama, koje će moći zamijeniti daljinskim ili autonomnim plovilima. Kako bi smanjila cijenu, njemačka ratna mornarica trenutačno razmatra mogućnosti smanjenja opsega naoružanja. Ugovor o projektiranju i gradnji potpisat će se do kraja ove godine, a prva F125 fregata u operativnu bi uporabu trebala ući 2015. Ulazak četvrte u operativnu uporabu planiran je za 2020. Naručena su četiri broda koja su posebno projektirana radi uporabe u mirovnim operacijama i operacijama spašavanja i pružanja humanitarne pomoći.

Nizozemska
Nizozemska ratna mornarica trenutno u operativnoj uporabi ima šest fregata klase De Zeven Provincien i Karel Doorman. Kako se radi o modernim ratnim brodovima koji još dugo mogu ostati u operativnoj uporabi, namjeravaju im modernizacijom povećati borbene mogućnosti. Tako je najavljeno njihovo naoružavanje krstarećim projektilima BGM-109 Tlam (Tomahawk Land Attack Missiles) kao potpora djelovanjima nizozemskog mornaričkog pješaštva tijekom djelovanja u dubini kopna. Planovi nabave krstarećih projektila našli su se na udaru nekih nizozemskih parlamentarnih zastupnika, koji su iz nazvali reliktom Hladnoga rata, iako neće biti opremljeni za nošenje nuklearnih bojnih glava.

Zbog suvremenih radara fregate klase De Zeven Provincien mogu se uporabiti i u obrani od balističkih projektila srednjeg i velikog dometa. Opremljene su okomitim lanserima Mk 41 Guided Missile Launch System, u koje se mogu smjestiti protuzračni vođeni projektili Rim-66 Standard-MR sposobni za uništavanje balističkih projektila. Uz to brodovi ove klase imaju i radar Thales Nederland Smart-L, koji ciljeve otkriva na udaljenosti od čak 600 kilometara. Ova kombinacija omogućava da se od fregata klase De Zeven Provincien napravi učinkovit sustav za borbu protiv balističkih projektila. Zbog toga su Nizozemska i Njemačka udružile znanje i novac kako bi razvile i testirale ove mogućnosti.

Norveška
Norveška ratna mornarica je u vrlo dobroj poziciji s obzirom na to da se nalazi na polovici programa primopredaje pet fregata klase Fridjof Nansen. Treća fregata isporučena je iz španjolskog brodogradilišta Navantia u svibnju 2008. Kao osnova za razvoj norveških fregata uzete su španjolske fregate klase Alvaro de Bazan. Fregate se usporedo grade u španjolskom brodogradilištu Ferrol i norveškom brodogradilištu Mjellem & Karlsen. Prve tri plovne jedinice izgrađene su i opremljene u Španjolskoj s velikim udjelom norveške opreme, a posljednje dvije zahvaljujući uporabi modularnog načina gradnje primijenjenog i pri gradnji španjolskih fregata tipa F-100 (klasa don Alvaro de Bazan), nakon dopreme brodskih sekcija, sastavljat će se i završno opremati u Norveškoj. Za prve tri fregate iz klase, Fridtjof Nansen (F310), Roald Amundsen (F311) i Otto Sverdrup (F312), norveško brodogradilište je gradilo pramčane i krmene sekcije, koje su poslane u Ferrol na sklapanje sa središnjom sekcijom izgrađenom u španjolskom brodogradilištu. Za preostale dvije fregate, Helge Ingstad (F313) i Thor Heyerdal (F314), španjolsko brodogradilište će transportirati svoje središnje sekcije do Bergena na sklapanje s drugim sekcijama. Najveća prednost novih norveških fregata jest borbeni sustav Aegis, kojim je sve protubrodsko i protuzračno naoružanje, kao i senzori, uvezano u jedan središnji sustav koji usklađuje njihovo djelovanje. Sustav Aegis obuhvaća veći broj različitih podsustava naoružanja i senzora, a njegovu okosnicu čini radar velikog dosega AN/SPY-1F s četiri plošne antenske rešetke. Temeljno protuzračno naoružanje činit će lanser Mk 41 za okomito lansiranje projektila Evolved Sea Sparrow (ESSM). Osmerocijevni spremnik lansera Mk 41 bit će ugrađen u pramčani dio trupa iza kupole pramčanog topa. Ukupno će se u spremnike krcati 32 projektila ESSM (četiri po cijevi). Protubrodsko naoružanje čine norveški protubrodski projektili NSM (Naval Strike Missile) tvrtke Kongsberg Defence & Aerospace. Projektil NSM je podzvučni, malo zamjetljivi projektil velikog dometa pogonjen turbomlaznim motorom, a rabi pasivni infracrveni uređaj za otkrivanje cilja i samonavođenje na završnom dijelu putanje, dok se za navođenje u srednjem dijelu putanje rabi sustav za globalno pozicioniranje (GPS). Doseg projektila NSM iznosi 160 km, a bojna glava ima masu od 125 kg. Svaka fegata će biti naoružana s dva spremnika s po četiri lansirne cijevi. Uz projektile NSM za protubrodsku borbu služit će i pramčani top OtoMelara SuperRapid kalibra 76 mm, koji će ujedno služiti i za blisku protuzračnu obranu. Naknadno će fregate klase Fridjof Nansen dobiti i krstareće projektile Tomahawk.

Španjolska i Portugal
Španjolska ratna mornarica istražuje mogućnosti modernizacije i produženja operativnog vijeka za šest fregata klase Santa-Maria (lokalno građene fregate američke klase Oliver Hazard Perry). Tako su dvije fregate iz ove klase (SPS Santa Maria i SPS Reina Sofia) već djelomično modernizirane ugradnjom novih sonara. Na svim će se brodovima provesti i ojačanje trupa kako bi im se produžio vijek trajanja. Poboljšat će se i uvjeti smještaja posade. Španjolska se ratna mornarica nada da će na taj način produžiti mogućnost operativne uporabe sve do 2030. godine.
Portugalska ratna mornarica je 2007. godine iz operativne uporabe povukla i zadnju fregatu klase Joao Belo. Dvije od nekad četiri fregate ove klase prodane su 2006. godine Urugvaju po pojedinačnoj cijeni od oko 37,9 milijuna američkih dolara. Urugvajska će ih ratna mornarica modernizirati ugradnjom lansera za protubrodske vođene projektile MM38 Exocet, koje će skinuti s fregata klase Commandant Riviere. Dvije fregate ove klase bit će povučene iz operativne uporabe nakon što u operativnu uporabu uđu fregate klase Joao Belo.

Velika Britanija
Ratna mornarica Velike Britanije trenutno nema planove za nabavu novih korveta, s obzirom na to da je u fazi gradnje osam razarača klase Daring (Type 45). Zbog toga se ograničila na modernizaciju fregata klase Duke (Type 23), koje su u operativnoj uporabi od 1989. godine. Tako će na osam Duke fregata (od 13 operativnih) ugraditi nove sonare Thales Underwater Systems Type 2087. Četiri fregate ove klase već su opremljene novim sonarom, dok je opremanje iduće četiri u tijeku. Novi je sonar ušao u ograničenu operativnu uporabu u studenom 2007., a njegova je ugradnja označena kao znatno povećanje mogućnosti protupodmorničkog djelovanja – glavne zadaće koju je britanska ratna mornarica obavljala tijekom Hladnog rata i u svim većim pomorskim operacijama nakon njega.
Drugo veliko poboljšanje odnosi se na poboljšanje borbenih mogućnosti protuzračnog/proturaketnog raketnog sustava BAE Systems Sea Wolf. Nova će poboljšanja znatno povećati mogućnost djelovanja protiv najveće opasnosti suvremenih ratnih brodova – protubrodskih vođenih projektila. Poboljšanja se odnose na podsustav nadzora te na mogućnosti praćenja malih ciljeva koji velikom brzinom lete tik iznad površine mora, ali i mogućnosti navođenja projektila na njih. Ukupno će sedamnaest brodova britanske ratne mornarice dobiti poboljšanja na svojim Sea Wolf sustavima, uključujući četiri fregate klase Broadsword (Type 22 Batch 3) i 13 klase Duke. Testiranja prvih moderniziranih PZO sustava Sea Wolf planirana su za ovu godinu, dok je završetak programa modernizacije određen za 2017. godinu.

Srećko RADOVIĆ