Mark Wong zamjenik koordinatora za borbu protiv terorizma OESS-a, govorio je pred Komisijom za europsku sigurnost i suradnju o ulozi Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u globalnom ratu protiv terorizma i o poduzetim mjerama te organizacije. Tom prilikom Mark Wong je istaknuo kako se Sjedinjene Američke Države godinama bore protiv terorizma, a od sredine osamdesetih godina u toj borbi im se pridružuje sve više zemalja. Prema riječima Wonga u ostvarenju tog cilja, svjetska koalicija protiv terorizma služi se svim raspoloživim sredstvima. Posrijedi je višedimenzionalna kampanja koja se simultano provodi u cijelom svijetu. O ulozi diplomacije u borbi protiv terorizma Wong je između ostalog naglasio kako se predsjednik SAD-a od rujna 2001. sastao s čelnicima više od 50 zemalja, a državni tajnik Powell s brojnim ministrima vanjskih poslova i drugim dužnosnicima članica antiterorističke koalicije. Veleposlanik Frank Taylor, posebni koordinator State Departmenta za borbu protiv terorizma, sastao se s mnogim stranim dužnosnicima u Washingtonu. Osim toga, posjećuje sve kontinente kako bi pridonio stvaranju djelotvorne zajedničke politike za borbu protiv terorizma s globalnim dosegom. Diplomacija i međunarodna suradnja najvažniji su elementi unutarnje sigurnosti svih zemalja. To svakako vrijedi za Sjedinjene Države pa su, stoga, saveznici i partneri sama srž dugoročne strategije za borbu protiv terorizma. Wong je dalje istaknuo da su pokrenuli intenzivne diplomatske i kooperativne akcije u svrhu uspostave koalicija za borbu protiv terorističke prijetnje u cijelom svijetu. Prema njegovu mišljenju, nijedna zemlja, pa čak ni tako moćna kao što su Sjedinjene Države, ne može sama uspjeti u ratu protiv terorizma. Mora postojati

najveći mogući stupanj međunarodne suradnje. Stupanj suradnje s koalicijskim partnerima u Europi, na Kavkazu i u srednjoj Aziji daleko je veći nego što se prije 11. rujna uopće moglo i zamisliti. OESS sudjeluje u koordinaciji antiterorističkih aktivnosti svojih članica. Europska unija daje svoj velik doprinos tim nastojanjima. Čvrsto i dosljedno podupire Sjedinjene Države u borbi protiv terorizma. Europska unija obećala je da će sve njezine članice do listopada potpisati UN-ovu Konvenciju o suzbijanju financiranja terorista te da će do kraja godine ratificirati Konvenciju. Zamrznula je gotovo 100 milijuna dolara na računima osoba iz Afganistana. Sad nastoji proširiti doseg svojih uputa o pranju novca i o internom trgovanju kako bi do kraja godine blokirala aktivnosti povezane s terorizmom.

Wong je govorio i o značaju presijecanja financija, o čemu je govorio i podtajnik Gurule. Govorili su o međunarodnim akcijama za presijecanje terorističkih financijskih kanala. Istaknuli su da je OESS vitalno važna organizacija za regionalnu provedbu rezolucije 1373 Vijeća sigurnosti kao i za jačanje protuterorističkih kapaciteta. To je jedina institucija u Europi s tako brojnim članstvom, a u kojoj SAD imaju svoj glas koji ima veliku težinu. OESS je presudno važna za koordinaciju s Europskom unijom, Vijećem Europe, agencijama UN-a i bilateralnim donatorima. Takvom koordinacijom izbjegava se preklapanje programa, osigurava se njihova komplementarnost i provedba utvrđenih prioriteta. Prema stavu Wonga OESS može pružiti SAD-u nužno potrebnu stručnost u tehničkim pitanjima koja postaju sve važnija s obzirom na to da ima malo stručnjaka za područja kao što su financiranje terorizma i mnogo zemalja kojima je potrebna pomoć i koje su tu pomoć zatražile. SAD će poduprijeti OESS u provedbi 40 preporuka radne skupine za suzbijanje financiranja i 8 posebnih preporuka o suzbijanju financiranja terorista u članicama OESS-a. Neke zemlje nemaju stručnjake za to područje pa su izvijestile da njihovi financijski sektori neće u tom smislu moći ništa brzo promijeniti. Predviđeno je da antiteroristička postrojba iz tajništva OESS-a, u saradnji s terenskim misijama OESS-a i vanjskim stručnjacima, a po preporuci FATF-a, koordinira regionalnu izobrazbu za te članice i proces njihova ocjenjivanja. U toj inicijativi SAD će aktivno sudjelovati, istaknuo je Wong.Govorio je i o ulozi policije i pravosuđa, ističući pritom da su jednako važne akcije OESS-a vezane uz obuku policajaca i pripadnika pravosuđa. U OESS-u je otvoreno mjesto visokog političkog savjetnika za nadzor i koordinaciju OESS-ove policijske obuke.

Njegove su aktivnosti sad vezane uz Balkan. Uz znatnu pomoć vlade Sjedinjenih Država, OESS je dosad imao velikog uspjeha u obuci policajaca i poboljšanju granične sigurnosti. Budući da je za sve antiterorističke akcije nužna snažna policija, OESS bi svoje programe mogao proširiti i na ostala europska područja. U Akcijskom planu iz Bukurešta posebno se ističu granična sigurnost, trgovina osobama, krijumčarenje droge, pranje novca i krijumčarenje oružja. “Čvrsto podupiremo planove novog političkog savjetnika o jačanju policijske obuke, posebno na Balkanu, na Kavkazu i u srednjoj Aziji. Što se nas tiče, program State Departmenta Antiteroristička pomoć (ATA) i ubuduće će biti važan dio naše pomoći za poboljšanje antiterorističkih kapaciteta civilnih sigurnosnih snaga, ali uz jednako poštovanje ljudskih prava. Ured za borbu protiv terorizma, koji daje političke upute za provedbu tih programa, posljednjih se godina naročito angažirao oko pomoći zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Uglavnom je provodio tečajeve za upravljanje krizom i seminare za najviše vladine dužnosnike. Na kraju, zbog nadopune obuci policajaca i ostalih sigurnosnih snaga te zbog jačanja temeljnog elementa demokracije, OESS će nastaviti s izobrazbom sudačkog i odvjetničkog kadra, kako tužitelja tako i branitelja”.

Što se tiče uloge obavještajne djelatnosti, istaknuto je kako je međunarodna obavještajna suradnja dramatično popravila nakon 11. rujna 2001. Ona je vitalno važna jer je prikupljanje i razmjena podataka o teroristima, njihovom kretanju i planiranim napadima apsolutni preduvjet za borbu protiv terorizma. Podaci se razmjenjuju uglavnom na bilateralnim ili regionalnim osnovama. Zahvaljujući pojačanoj suradnji obavještajnih službi, spriječeni su planirani napadi i spašeni mnogi životi. Premda su korisni podaci rijetki i nikad posve adekvatni, globalna koalicija, a posebno ključne članice OESS-a, dokazale su da će na svaki način pokušati omesti teroriste u provedbi njihovih zločina.

Američki stručnjaci za terorizam, govorili su i o ulozi vojske u borbi protiv terorizma. Oni smatraju da je teroristički napad na Ameriku bio čin rata protiv Sjedinjenih Država i iako OESS nije vojna organizacija, mnoge članice ponudile su SAD-u dragocjenu, katkad i nezabilježenu, pomoć u operaciji ‘Beskrajna sloboda’. Uzbekistan je npr. dao prava preleta. Ta je zemlja bila važan suradnik SAD-a u operaciji “Beskrajna sloboda”. Dopustio je Sjedinjenim Državama da vojnike smjeste u zrakoplovnu bazu Karshi-Khanabad, dok je Kirgistan dopustio američkoj vojsci stacionirati se u blizini glavnog grada Biškeka. Mediji su poklanjali mnogo pozornosti djelovanju britanskih snaga u Afganistanu. No, njihov doprinos nije ni u kojem slučaju jedinstven. Amerikanci su ohrabreni reakcijama saveznika, njihovim angažiranjem koje je uključilo slanje vojnika u ISAF i angažman borbenih snaga u Afganistanu i okolnim državama. Globalni rat protiv terorizma bit će dug, težak sukob na mnogim frontama, za koji će nužan biti doprinos svih onih koji svijet žele osloboditi te pošasti. Da bi ostvarili taj cilj, nužna je tijesna suradnja s OESS-om, Europskom unijom i ostalima.

Europska unija u sklopu poduzimanja mjera u borbi protiv terorizma stavila je na popis “terorističkih” organizacija i Radničku stranku Kurdistana (PKK), koja vodi oružanu pobunu u jugoistočnoj Turskoj, unatoč tome što ta stranka mijenja ime. Na popisu je i baskijska separatistička skupinu Aska Tasuna, a raspravlja se i o stavljanju na popis Narodne fronte za oslobođenje Palestine (PFLP).

Lista terorista i terorističkih organizacija se, osvježava svakih šest mjeseci a posljednje njezino uobličavanje je rezultat dogovora s američkom stranom, partnerom u globalnoj antiterorističkoj borbi. Stavljanje Radničke partije Kurdistana na listu bio je neslužbeno ustupak Turskoj, od koje se, opet, očekuje protuusluga u borbi protiv terorizma.
EU je objavila popis skupina koje je označila kao terorističke organizacije. To su: Al – Qaida, GRAPO (Španjolska), Aska Tasuna (Španjolska), Aum Šinriko (Japan), Babar Halsa (Indija), ETA (Španjolska), CIRA (Sjeverna Irska), Džama-a el – Islamija (Egipat), Hamas, ISYF (Indija), PKK (Turska), Lakšar – i – Taiba (Pakistan), LVF (S. Irska), Mudžahedin Halk (Iran), OV (S. Irska), Palestinski islamski džihad, Narodni front za oslobođenje Palestine, Prava IRA (S.Irska), RHD (S.Irska), bivša ELA (Grčka), Revolucionarna organizacija 17. studeni (Grčka), Revolucionarna narodna oslobodilačka armija/front (Turska), Sendero Luminozo (Peru), Alstersko odbrambeno udruženje (S. Irska) i AUC (Kolumbija) .

Protuterorističke mjere EU-a imaju povijesnu dimenziju jer se radi o prvom službenom dokumentu kojim se sve članice Europske unije obvezuju na suradnju u borbi protiv terorizma.
U globalnom ratu protiv terorizma cilj međunarodne koalicije na čelu sa SAD-om od početka 2001. ne nalaze se samo islamske terorističke skupine, nego i neke starije europske terorističke organizacije. Europska unija je na samom kraju prošle godine objavila svoju listu terorističkih organizacija koje će se naći na meti zajedničkog paketa protuterorističkih zakona. U znak solidarnosti s nastojanjima EU-a, a u sklopu svoje kampanje za “izgradnjom globalne slobode”, Sjedinjene Američke Države uvrstile su pet sjevernoirskih organizacija i jednu španjolsku skupinu na svoj popis organizacija i pojedinaca čija je imovina zamrznuta zbog terorističkih aktivnosti. Tih šest organizacija, koje se otprije nalaze na dugačkom popisu terorističkih organizacija američke vlade, su: Irska republikanska armija kontinuiteta, IRA kontinuiteta ili CIRA; Dragovoljačke snage lojalista (Loyalist Volunteer Force, LVF); Oranski dragovoljci (Orange Volunteers, OV); Branitelji crvene ruke (Red Hand Defenders, RHD) Obrambeni savez Ulstera ili Ulsterski borci za slobodu (Ulster Defence Association/Ulster Freedom Fighters, UDA/UFF); Antifašistički otpor 1. listopada (GRAPO).

EU je zamrznula i račune Palestinskog islamskog džihada i Hamas Izzdeine al-Qassam, za koje tvrdi da su “terorističko krilo Hamasa”, ekstremne palestinske organizacije koja organizira samoubilačke napade u Izraelu, te grčke ekstremne ljevičarske skupine “17. studenoga”. Paket mjera uključuje i zajedničku definiciju terorističkih zločina koju je usvojilo svih 15 članica EU-a, sporazum o sprječavanju pružanju utočišta teroristima, njihovim pristašama ili financijerima te pojačanu suradnju nacionalnih policija s EU-om i ostalim državama. Mjere uključuju i poseban nadzor nad tražiteljima azila kako bi se spriječili pokušaji terorista da dobiju status izbjeglica. Protuterorističke mjere EU-a imaju povijesnu dimenziju jer je riječ o prvom službenom dokumentu kojim se sve članice Unije obvezuju na suradnju u borbi protiv terorizma. Međutim, računi organizacija i pojedinaca neće biti zamrznuti odmah jer za to još ne postoji jedinstveno europsko zakonodavstvo. Europske vlade zasada će individualno poduzimati mjere protiv spomenutih skupina a europski dužnosnici kažu da će javno objavljivanje imena terorističkih skupina i pojedinaca pomoći u nastojanjima nacionalnih policija da ih se izolira i osigura suđenje. Među pojedincima za čijim računima traga EU nalazi se i poznati teroristi i višestruki otmičar zrakoplova Imad Mughniyeh, kojeg EU smatra “višim obavještajnim dužnosnikom” libanonske skupine Hesbollah. Popis uključuje i 21 španjolskih državljana osumnjičenih za održavanje veza s ETA-om. Osim objavljenog popisa terorističkih skupina, EU je sastavila i odvojeni, tajni, popis osoba i organizacija koje su osumnjičene za održavanje veza s teroristima.

Protuterorističke mjere EU-a povijesne su i zbog toga što je prvi put donesena i zajednička definicija terorizma. Dosadašnja neusuglašenost nacionalnih protuterorističkih zakona omogućavala je terorističkim skupinama slobodno se kretati unutar područja EU-a, posebno nakon ukidanja nacionalnih granica.
EU je dosada zamrznula bankovne račune nekolicini skupina i pojedinaca povezanih s terorističkom mrežom Al-Qaida koju je osnovao Osama bin Laden i još nekim islamskim radikalnim organizacijama.

Rastu terorističke prijetnje putničkom prometu u Europi
Samo nekoliko dana prije Božića, obavještajne službe su dobile informaciju da će teroristi pokušati napasti tunel ispod La Manchea, upravo u vrijeme kada je taj 50 kilometara dugi tunel pun vozila i putnika koji u vrijeme praznika putuju između dvije velike zemlje: Francuske i Britanije. Policija i obavještajni stručnjaci su pojačali sigurnosne mjere i terorističkog napada nije bilo. No da se dogodio, broj žrtava bi bio golem, a materijalne šteta vrlo velika.

I dok obavještajne službe europskih zemalja sve više ulaze u tajne skrivenih terorističkih mreža, otkriva ili se sve više i stručnjaci procjenjuju da je situacija iznimno opasna. Stručnjaci su svjesni da prijetnja od terorizma raste, da se sve više radikalnih ekstremista okuplja oko mreža koje su Al-Qa’ida i srodne organizacije isplele u Europi. U studenome Dame Eliza Manningham-Buller, šefica britanske sigurnosne službe MI5 upozorila je na prijetnje terorista koje je ocijenila “ozbiljnim” i “rastućim”. Mnogi od planova za terorističke napade mogu se povezati sa Al-Qa’idom, a dodala je i da se može očekivati da će u nekom sljedećem napadu biti upotrijebljeno oružje za masovno uništenje. Britanski premijer Tony Blair također je ocijenio da su prijetnje terorista “vrlo realne” i objasnio je da “otrovna propaganda utječe na umove mladih ljudi”. Podsjetio je i na procjenu stručnjaka da će prijetnja terorizmom “trajati cijelu generaciju”. Obavještajni stručnjaci se boje da ni s brzim jačanjem sigurnosnih službi, one neće biti u stanju istražiti sve one aktivnost i koje se čine sumnjivima. Dame Eliza je otkrila da je od napada na londonski gradski prometni sustav 7. srpnja spriječeno najmanje 5 velikih terorističkih planova za napade na tlu Velike Britanije. “Moji suradnici i policija danas prate 200 grupacija ili mreža koje imaju više od 1600 identificiranih članova”, ali je i priznala da ima mnogo toga što ne zna, jer se planovi pripremaju i u inozemstvu. “Danas vidimo uporabu improviziranih eksplozivnih naprava koje su izrađene kod kuće. Sutra bi prijetnja mogla – a ja kažem hoće – uključiti kemijske, bakteriološke agente, radioaktivne materijale i čak nuklearnu tehnologiju. Takvi su planovi često povezani s elementima Al-Qa’ide u Pakistanu koji daju aktivnu pomoć i savjete svojim članovima u Britaniji”.

Guido Steinberg, znanstvenik koji proučava Islam u Njemačkom institutu za međunarodna i sigurnosna pitanja u Berlinu kaže da Njemačka postaje velik cilj za teroriste. Najbolji dokaz je neuspjeli pokušaj napada na dva regionalna vlaka u sjevernoj Rajni Westfaliji prošlog ljeta. Napad nije uspio jer dvije bombe, sakrivene u kovčezima, nisu eksplodirale. Za napad su odgovorna dva Libanonca iz Tripolija. Njemački parlament je odobrio stvaranje baze podataka specijalizirane za borbu protiv terorizma i promjene zakona koje su potaknute terorističkim napadima 11. rujna 2001. Kritičari i dalje prigovaraju zbog ograničenja ljudskih prava, ali je 1. prosinca 2005. parlament ipak donio novi zakon protiv terorizma koji omogućava bolju komunikaciju između saveznih i pokrajinskih sigurnosnih službi, a uz stvaranje baze podataka povećava i prava policije i obavještajnih službi da se služe suvremenim metodama praćenja osumnjičenih. Talijanska policija je 1. prosinca pretražila kuće desetaka osumnjičenih da su članovi islamskih terorističkih ćelija u Italiji i na Balkanu. To je bilo u sjevernim dijelovima Italije: Trstu, Udinama, Pordenoneu, Goriziji, Trevisu, Bergamu i Sieni. Istraživači koji imaju iskustva u lovu na mafiju i teroriste sumnjaju da su neki državljani Bosne i Hercegovine i Makedonije bili u vezi s teroristima u balkanskim zemljama i drugim europskim zemljama, a osobito u Austriji. Poslije istrage koja je trajala 18 mjeseci talijanski stručnjaci su otkrili da je riječ i o međunarodnoj mreži krijumčarenja ljudi, novačenja budućih terorista, a otkrili su da su se ćelije služile internetom, CD i DVD diskovima, radio programima i časopisima kako bi privlačili nove članove. U Nizozemskoj sud je 1. prosinca 2006. osudio četiri muslimana za pripremanje terorističkih napada na političare i vladine zgrade. Oni su osuđeni na zatvorske kazne od 8 godina. Samir Azzouz, star samo 20 godina, bio je glavni u toj skupini, a već je bio pripremio i “samoubilački videozapis” u kojem je rekao da će “zadati strašan strah Nizozemcima”.

Azzouz je već dva puta ranije bio uhićen. Jednom je bio i optužen, ali je oslobođen. Upravo to je vlastima bilo dovoljno da promijene zakone i daju više moći policiji i sigurnosnim službama kako bi mogle istraživati terorističke prijetnje. Nouredine Al Fatmi, koji već služi kaznu od 5 godina zatvora zbog ranijeg terorističkog napada, dobio je dodatne četiri godine zajedno s Mohammedom Chentoufom, za pripremanje terorističkog napada. Supruga Al Fatmija Soumaya Sahla osuđena je na tri godine zatvora. Optužba je otkrila da su među ciljevima terorista bili premijer Jan Peter Balkenende i bivši član parlamenta Ayaan Hirsi Ali, poslovni partner ubijenog filmaša Thea Van Gogha. Skupina je također planirala napad na sjedište nizozemske obavještajne službe. Svi napadi, međutim, nisu usmjereni protiv europskih zemalja. Neki građani europskih zemalja putuju u inozemstvo kako bi tamo izveli napad. Egipatska policija je uhitila američkog državljanina, dva belgijska i devet francuskih koji su zajedno s državljanima arapskih zemalja planirali teroristički napad na Bliskom istoku. Uhićenje je objavilo egipatsko ministarstvo unutarnjih poslova 3. prosinca prošle godine, ali detalji još nisu poznati javnosti.

Božo VUKASOVIĆ