Inženjerijska bojna Gardijske motorizirane brigade 2. je lipnja na vojnom poligonu ”Crvena zemlja“ provela pokaznu…
Transatlantsko jedinstvo i solidarnost na djelu
Pandemija koronavirusa pogodila je sve članice i partnerske zemlje NATO-a, uz velik broj izgubljenih života te snažne šokove za gospodarstvo. Sjevernoatlantski savez i ovdje ima važnu ulogu – saveznici i partneri podupiru jedni druge, a medicinska i zaštitna oprema zračnim putem stiže gdje je potrebna
Dok zrakoplovi savezničkih zemalja prevoze potrebnu pomoć članicama i partnerskim zemljama, ministri vanjskih poslova NATO-a prvi su put u povijesti Saveza održali sastanak putem videoveze kako bi dodatno pojačali kolektivnu borbu za sprečavanje širenja pandemije koronavirusa.
Pandemija je pogodila sve članice i partnerske zemlje, uz velik broj izgubljenih života i snažne šokove za gospodarstvo.
U deklaraciji virtualnog sastanka održanog 2. travnja ministri su odali počast zdravstvenim djelatnicima, ali i svima onima koji stoje na prvoj crti obrane od širenja bolesti. Ta borba uključuje i vojnike koji svakodnevno djeluju u korist kolektivne sigurnosti jer se jedino zajedničkim snagama može svladati ovaj izazov i spasiti ljudske živote.
NATO u svemu tome ima važnu ulogu – saveznici i partneri podupiru jedni druge, a potrebna medicinska i zaštitna oprema zračnim putem stiže gdje je potrebna.
Mobilizacija bolničkih šatora
Jedan od prvih poziva u pomoć odaslan je krajem ožujka, kad je Luksemburg od NATO-a zatražio 1200 m² bolničkih šatora za povećanje kapaciteta svojeg bolničkog centra.
Šatori su mobilizirani za manje od 24 sata, a tim stručnjaka NATO-ove Agencije za potporu i nabavu (NSPA) u suradnji s luksemburškom vojskom izgradio je terenske bolničke šatore, čime je osigurano dodatnih 200 kreveta za liječenje oboljelih.
Da su napori saveznica dio velikog kolektivnog sustava svjedoči činjenica da je Luksemburg desetak dana poslije poslao pomoć Španjolskoj: cestovnim putem krenulo je 1440 kilograma Tyvek materijala od kojeg se izrađuju zaštitna odijela za medicinske djelatnike.
Saveznice NATO-a u borbi protiv pandemije udružile su svoje snage i s privatnim kompanijama i akademskim institucijama, a suradnjom je realizirano 3D printanje ventilatora za liječenje oboljelih.
Ventilatori i zaštitna odijela
Tim NATO-ove agencije za potporu i nabavu (NSPA) smješten u Tarantu u suradnji s talijanskim start-upom ISINNOVA na tjednoj bazi proizvodit će 25 konektora na 3D pisaču, koji će omogućiti da se maske za ronjenje preinače u ventilatore za liječenje te ih donirati bolnicama kojima je najpotrebnije.
Istodobno, Češka je u suradnji s politehničkim institutima u Milanu i Pragu Italiji poslala uzorke respiratora također nastalih na 3D pisačima, zajedno s 10 000 zaštitnih odijela.
Iz Njemačke su za Španjolsku početkom travnja odletjela dva španjolska vojna zrakoplova s 50 ventilatora kao dio zajedničkih napora NATO saveznika u borbi protiv bolesti.
Dvije zemlje u Europi, koje su u vrhu najteže pogođenih pandemijom, Italija i Španjolska, konkretne zahtjeve za pomoć poslale su putem NATO-ova glavnog mehanizma – Euroatlantskog centra za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC). Centar koordinira zahtjeve NATO-ovih članica i partnerskih zemalja kojima je potrebna pomoć, kao i ponude onih koje mogu pružiti pomoć u slučaju velikih kriza poput ove sada.
“Ima nade nakon očaja…”
Avion turskih zračnih snaga A400M 1. travnja u Španjolsku i Italiju dopremio je osobnu zaštitnu opremu i dezinficijense, uključujući 450 000 maski. Turska donacija stigla je u sanducima na kojima su na talijanskom, španjolskom i turskom jeziku bile ispisane riječi perzijskog pjesnika Rumija iz XIII. stoljeća: “Ima nade nakon očaja i mnogo sunca nakon tame.”
Glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg pozdravio je sve primjere NATO-ove solidarnosti: “Ponosan sam kad vidim da saveznice podupiru jedna drugu kroz EADRCC.”
Uz navedene oblike pomoći, na sastanku ministara vanjskih poslova naglasak je bio i na pravodobnom dijeljenju točnih informacija, kao i na suradnji s drugim međunarodnim organizacijama poput UN-a, WHO-a i EU-a.
Bila je to također prilika da se zaželi dobrodošlica Sjevernoj Makedoniji kao 30. članici Saveza. Na zahtjev za pomoć nove članice, koji je uputila preko EADRCC-a, Mađarska je poslala 100 000 zaštitnih maski i 5000 zaštitnih odijela, a Slovenija 100 000 kirurških i jednako toliko zaštitnih maski.
Nizozemska je donirala opremu za provođenje testova, Norveška medicinsku opremu, a Vlada SAD-a 1,1 milijun dolara za zaustavljanje širenja koronavirusa. Također, Sjeverna Makedonija trenutačno koristi bolničke šatore, koje joj je donirala Norveška, čime je Skopje udvostručilo kapacitete Klinike za zarazne bolesti.
”Pred ovim dosad neviđenim izazovom, naših 30 nacija stoji zajedno u solidarnosti i transatlantskom jedinstvu,” stoji u deklaraciji ministara vanjskih poslova NATO-a. Iako je riječ o velikom izazovu, Savez i dalje ostaje fokusiran i spreman izvršavati svoje glavne zadaće, a to su kolektivna obrana, krizni menadžment i očuvanje sigurnosti
Glavni mehanizam NATO-a za civilne krize u euroatlantskom području
Mehanizam je aktivan tijekom cijele godine, djeluje 24 sata dnevno i uključuje sve NATO-ove saveznike i partnerske zemlje.
Od 23. ožujka do 8. travnja kroz taj sustav pomoć su zatražile Ukrajina, Španjolska, Crna Gora, Italija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Moldavija, BiH, Gruzija i Kolumbija, putem obrazaca na kojima je točno naznačeno što im je potrebno.
Primjerice, u zahtjevu Španjolske tražilo se 500 000 brzih testova na COVID-19, 1 500 000 kirurških maski, kao i razne druge medicinske opreme. Italija je, među ostalim, tražila 1, 25 milijardi kirurških maski, 303 milijuna jednokratnih rukavica, 114 700 ovlaživača zraka i velik broj respiratora različitih tipova.
Nakon što su turski avioni Italiji i Španjolskoj dopremili potrebnu medicinsku opremu, 8. travnja Turska je dopremila maske, zaštitna odijela i opremu za testiranje Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, BiH, Srbiji i Kosovu, odgovorivši time na zahtjeve upućene putem EADRCC-a.
Taj centar djeluje kao sustav za koordinaciju zahtjeva za pomoć i ponuda pomoći u slučaju prirodnih katastrofa i tzv. katastrofa koje je stvorio čovjek, a sjedište mu je u Bruxellesu.
Sve zadaće EADRCC-a obavljaju se u uskoj suradnji s Uredom Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (UN OCHA), koji ima vodeću ulogu u koordinaciji međunarodnih operacija pomoći u katastrofama. EADRCC je osmišljen kao regionalni koordinacijski mehanizam koji podržava i nadopunjuje UN-ove napore. Usto, EADRCC ima pristup nacionalnim civilnim stručnjacima koje Centar može pozvati da pruže stručne savjete za određena područja u slučaju velike katastrofe. Te se informacije šalju NATO-ovim članicama i partnerima u obliku izvještaja o situaciji te se objavljuju na web-stranici EADRCC-a.
NATO-ovi programi i inicijative
Strategic Air Lift International Solution (SALIS) program je oformljen radi pružanja jedinstvene sposobnosti zračnog prometa (vrlo teški teret) za zemlje sudionice – trenutačno koristi od programa ima devet zemalja: Belgija, Češka, Francuska, Njemačka, Mađarska, Norveška, Poljska, Slovačka i Slovenija. U njihovo ime programom upravlja NATO-ova agencija za potporu i nabavu (NSPA).
U prosincu 2018. godine Agencija je potpisala ugovor s njemačkom tvrtkom Antonov Logistics Salis čime je osigurala pristup korištenju do pet aviona AN-124, izvediv u roku od nekoliko dana. Postojeći ugovor također omogućuje pristup zrakoplovima AN-22, AN-225 i IL-76.
U sklopu SALIS programa, teretni avion s nekoliko tona hitne medicinske opreme iz Kine sletio je 30. ožujka u Pardubice, a riječ je o trećem takvom letu. Za misiju je bila zadužena češka vlada, a primjenjivale su se posebne procedure kako bi se osigurala sigurnost posade, koja nije ostvarila direktan kontakt s osobama na tlu.
Samo nekoliko dana prije iz Južne Koreje u Bukurešt doletio je teretni avion C-17 Globemaster s 45 tona medicinske opreme. Rumunjska vlada kupila je više od 100 000 zaštitnih odijela te ih dopremila kroz NATO-ov drugi strateški program Strategic Airlift Capability (SAC). Kroz taj program saveznici i partnerske zemlje posjeduju i koriste tri C-17 Globemaster teretna aviona za koje dijele troškove.
Kroz navedene programe redovno se prevozi osoblje i oprema iz Europe u NATO-ove baze u Afganistanu i Kosovu te humanitarna pomoć Haitiju i Pakistanu.
Važno je spomenuti i NATO-ovu inicijativu Rapid Air Mobility (RAM), koja pojednostavljuje procedure korištenjem NATO-ove oznake za ubrzanje dobivanja odobrenja od kontrole zračne plovidbe. Inicijativa se ostvaruje bliskom suradnjom NATO-a i EUROCONTROL-a, organizacije zadužene za upravljanje europskim zračnim prometom.
Korištenje jedinstvena NATO OAN pozivnog znaka turske vojne letjelice, bio je prvi u nizu letova koji je odobren kroz tu inicijativu. Bilateralna pomoć sastojala se od medicinskih potrepština i zaštitne opreme koja je iz Turske poslana u Ujedinjeno Kraljevstvo.
NATO Defense College: Online promocija polaznika
NATO Defense College 9. travnja održao je online promociju polaznika, prvu u povijesti škole. Oko 120 polaznika NATO-ova Tečaja regionalne suradnje i osoblje škole putem interneta pratilo je svečanu ceremoniju na kojoj im se obratila zapovjednica NATO-ove Škole, kanadska general-pukovnica Christine Whitecross te počasni gost Franco Frattini, predsjednik komore talijanskog Vrhovnog administrativnog suda.
NATO-ova agencija za potporu i nabavu (NSPA)
Agencija NATO Support and Procurement Agency zadužena je za logističke aktivnosti, pružajući rješenja za multinacionalnu potporu Savezu, njegovim članicama i partnerima. Riječ je o agenciji koju financiraju sami korisnici i koja funkcionira na neprofitnoj osnovi. Njezino je sjedište u Luxembourgu, glavna operativna središta u Francuskoj, Mađarskoj i Italiji, a ogranci u Afganistanu i na Kosovu.
eFP BG LITVA: Hrvatski medicinski tim sa savezničkim timovima brine o zdravlju Borbene grupe
Vojni medicinski tim Hrvatske vojske, s njemačkim i nizozemskim kolegama, stigao je u Litvu, gdje se pripadnici OSRH nalaze u NATO-ovoj aktivnosti ojačane prednje prisutnosti (enhanced Forward Presence – eFP) pod vodstvom SR Njemačke (eFP BG LTU). Borbena se grupa na taj način brine za zdravstveno stanje vlastitih pripadnika, kako ne bi opteretila litavski zdravstveni sustav.
”Naša je misija ovdje pomoći hrvatskim vojnicima, kao i našim NATO saveznicima u borbi protiv pandemije koronavirusa,” rekao je hrvatski časnik nakon što su timovi sletjeli u Litvu. Članovi medicinskog tima spremni su zajedničkim snagama osigurati da multinacionalna Borbena grupa ostane zdrava te da se nastave primjenjivati sve potrebne mjere opreza.
Njihov dolazak jasan je pokazatelj NATO-ove solidarnosti, uz jačanje misije. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je kako unatoč pandemiji Savez održava svoju operativnu spremnost. Borbena grupa smještena je u Rukli i jedna je od četiriju NATO-ovih borbenih grupa u Baltičkoj regiji i Poljskoj. Uz Njemačku kao vodeću naciju, grupu čine Hrvatska, Nizozemska, Norveška, Češka, Belgija, Luksemburg i Island. Multinacionalna Borbena grupa u ovoj 7. rotaciji broji 1200 pripadnika, a Hrvatska sudjeluje sa 188 pripadnika.
Pripremila Petra Kostanjšak