RAZGOVOR: Ravnateljica Središta za strane jezike Irena Prpić Đurić

Quot linguas calles, tot homines vales. – Koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš. Ova stara latinska izreka savršeno opisuje misiju i viziju Središta za strane jezika “Katarina Zrinska”. “Vjerujemo da svladavanje novih jezika otvara vrata različitim kulturama, omogućava bolje razumijevanje svijeta oko nas i obogaćuje osobni i profesionalni život svakog pojedinca”, ističe Irena Prpić Đurić, ravnateljica Središta za strane jezike

Središte za strane jezike “Katarina Zrinska” obilježava 14. ožujka tridesetu obljetnicu osnutka. Od 1995. godine organizira i provodi intenzivne i specijalističke tečajeve stranih jezika za potrebe djelatnika MORH-a, OSRH i šire sigurnosne zajednice. Tim povodom, a uoči proslave koja će se održati 31. ožujka, razgovarali smo s njegovom ravnateljicom Irenom Prpić Đurić

Kako je došlo do osnutka Središta za strane jezike?

Središte je osnovano na temelju Odluke ministra obrane Gojka Šuška kao Škola stranih jezika. Može se reći da je to tad bila vizionarska odluka jer će se vrlo brzo pokazati kako je sposobnost govorenja najmanje jednog stranog jezika (prije svega engleskog) iznimno važna ne samo za pojedinca pripadnika OSRH i MORH-a nego i za cijeli sustav. To je posebno bilo važno prilikom ispunjavanja obveza za prijam Republike Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a. Želim ovdje napomenuti da se potreba za učenjem stranih jezika u OSRH javila već tijekom Domovinskog rata pa je za tu svrhu osnovana Katedra za strane jezike u sklopu Časničke škole 1993. godine. A ime? Znamo da se do 2014. Hrvatsko vojno učilište zvalo “Petar Zrinski”. Ana Katarina Zrinska bila je njegova supruga te književnica i prevoditeljica. Uz hrvatski govorila je još njemački, latinski, talijanski i mađarski. I kako se onda drugačije nazvati?!

Možete li ukratko opisati razvoj Središta kroz ovih trideset godina i neke ključne trenutke koji su obilježili njegov razvoj?

Od samog je početka zadaća SSJ-a bila organizirati i provoditi intenzivne tečajeve stranih jezika te specijalističke tečajeve engleskog jezika za pripadnike OSRH i MORH-a. Prvi nastavnici stranih jezika zaposleni su u kolovozu 1995. Od prvog su dana preuzeli veliku odgovornost na sebe i ono što će raditi – pripremu i održavanje nastave. Znalo se da nastava Vojnodiplomatske škole i Zapovjedno-stožerne škole počinje u rujnu, a u njihovu je programu i predmet Strani jezik. Međutim, nije bilo nastavnih programa ni za jedan tečaj, ni za jedan jezik, a polaznici su vojnici. U samo mjesec dana intenzivno su se radili nastavni planovi i programi te pripremali nastavni materijali za polaznike tih dviju izobrazbi. Postojala je kreda, ploča, kasetofon i stručnost za provedbu nastave, želja za usvajanjem vojne terminologije i zdrav razum.

Iako su Središte i njegovo Zapovjedništvo osnovani u Zagrebu, pokazalo se da organizacija i provedba nastave samo u Zagrebu neće moći odgovoriti potrebama OSRH za poznavanjem jezika. Stoga su u proljeće 1996. u Zagrebu i Splitu istodobno provedeni prvi intenzivni tečajevi. Nastava u Osijeku započinje u siječnju 1997. Nastava se tih godina provodila iz engleskog, njemačkog i francuskog, a od 1998. i iz talijanskog jezika.

Republika Hrvatska postaje 2000. godine članica Partnerstva za mir (PzM) i kao aktivna sudionica preuzima Partnerske ciljeve koje OSRH treba realizirati na putu prema NATO-u. Jedan je od njih i Partnerski cilj 0355 (Partnership Goal – PG 0355) – znanje stranog jezika. Istodobno u svijetu nastaju krizna žarišta (Afganistan, Golan, Kosovo, afričke zemlje), u kojima pripadnici OSRH postaju promatrači te aktivni sudionici misija potpore miru.

U okviru novonastalih zahtjeva postojeći intenzivni tečajevi pokazuju se nedostatnim za osposobljavanje pripadnika OSRH za sporazumijevanje u međunarodnom okruženju. Vođeni smjernicama PG-a 0355, nastavnici engleskog jezika pristupaju stoga izradi i provedbi specijalističkih tečajeva engleskog istodobno unapređujući jezično poučavanje na intenzivnim tečajevima svih jezika. Vrijedno je spomenuti specijalističke tečajeve engleskoga za pripremu kandidata za vod Vojne policije u misiji ISAF (International Security Assistance Force) u Afganistanu i kandidate za OMLT (Operational Mentoring and Liaison Teams), Tečaj engleskog jezika za logističare u mirovnim operacijama i Tečaj engleskog za radiooperatere. U novije je vrijeme u ponudi Središta Specijalistički tečaj engleskog jezika za zrakoplovne tehničare koji će se obučavati u Francuskoj za održavanje borbenih zrakoplova Rafale, Specijalistički tečaj engleskog jezika za posade BVP-a Bradley M2A2 ODS i Specijalistički tečaj ruskog jezika. Naši nastavnici engleskog sudjeluju od 2014. i u provedbi nastave tog jezika na prijediplomskim studijima Vojno vođenje i upravljanje, Vojno inženjerstvo i Vojno pomorstvo.

 Koliko je bilo promjena u metodama poučavanja i tehnologiji u zadnjih trideset godina i koliko im se bilo zahtjevno prilagođavati?

Kako su godine prolazile, a nastavnici Središta stručno se usavršavali u zemlji i inozemstvu u metodici poučavanja stranih jezika, izradi i provedbi testiranja u skladu s NATO-ovom normom STANAG 6001 (A TrainP-5) te vojnim jezikom, dolazeći u dodir s kolegama stručnjacima iz članica NATO-a i partnerskih zemalja, mijenjala se metodika poučavanja, testiranja, izrade vojnostručnih glosara i primjene suvremenih tehnologija u nastavi.

Suradnja s brojnim zemljama

S kim je Središte za strane jezike u proteklih trideset godina najviše surađivalo na međunarodnoj razini? Kako su te suradnje obogatile njegov rad?

Najdugovječnija je međunarodna suradnja s vojnim izaslanstvom Francuske Republike u Republici Hrvatskoj. Od samog osnutka Središta, Francuska nam je redovito slala svoje pripadnike kao gostujuće predavače i lektore, koji su zajedno s nastavnicima francuskog provodili izobrazbu tog jezika. Usto, vojni izaslanici Francuske Republike često su donirali i još uvijek doniraju Središtu udžbenike i suvremena sredstva za poučavanje jezika.

Nakon toga treba spomenuti suradnju s vojnim izaslanicima Republike Austrije i Savezne Republike Njemačke. Kroz bilateralnu suradnju te izobrazbu naših nastavnika njemačkog jezika u Saveznom institutu za strane jezike u Hürthu, Središte je dobilo pravo korištenja njihova testa njemačkog jezika za razinu STANAG 1-1-1-0. Osim toga, obje su zemlje donirale sredstva za izgradnju središta za samostalno učenje za polaznike njemačkoga te udžbenike i nastavne materijale.

Želim spomenuti i ulogu britanskog projekta Peacekeeping English Project (PEP), od 2000. do 2006. godine, koji je za članice Partnerstva za mir uspostavio mrežu tečajeva i seminara kao potporu u razvoju održivog sustava izobrazbe i testiranja engleskog jezika. U sklopu tog projekta mnogi su nastavnici engleskog prošli izvrsnu obuku te stekli vještine u suvremenim metodama poučavanja i testiranja u skladu s normom STANAG 6001. Mnogi su se nastavnici na tim tečajevima istaknuli stručnošću, zbog čega su kasnije pozivani kao predavači na te tečajeve i seminare.

I na kraju želim nešto reći i o izvrsnoj suradnji Središta s Uredom za obrambenu suradnju Sjedinjenih Američkih Država u RH preko IMET-a (International Military Education and Training), programa potpore poučavanja engleskog jezika u oružanim snagama partnerskih zemalja. IMET je omogućio izobrazbu nastavnika engleskog jezika na različitim tečajevima u SAD-u (Defense Language Institute English Language Center u San Antoniju u Teksasu, te u PLTCE-u (Partner Language Training Center) u Garmisch-Partenkirchenu u Njemačkoj. Nadalje, program IMET osigurao nam je fonolaboratorije za poučavanje i testiranje jezika u svim odjelima Središta, kao i nastavne materijale za naše nastavnike te za instruktore engleskog u postrojbama. Seminari u organizaciji PLTCE-a omogućili su i osigurali kontinuiran razvoj i usavršavanje stručnjaka za testiranje te nastavnika engleskog jezika.

Jeste li sudjelovali u nekim posebnim projektima, partnerstvima ili inicijativama koji su ostavili trajan trag? Ako jeste, koje biste posebno istaknuli?

Kako sam naziv govori, ono uz što se Središte za strane jezike prirodno vezuje jest međunarodna vojno-obrambena suradnja. Između svih izvrsnih spomenutih vojno-obrambenih suradnji istaknula bih sljedeće projekte i inicijative u kojima smo sudjelovali ili još uvijek sudjelujemo. Kao prvo, to je Međunarodni tečaj engleskog jezika za stožerne časnike (CRO2), koji je bio u ponudi Središta u razdoblju od 2002. do 2009. te u međunarodnoj ponudi za članice PzM-a. Provodile su ga naše nastavnice engleskog u suradnji s vojnim stručnjacima iz postrojbi (subject matter expert – SME). Na tečaju su uz pripadnike OSRH sudjelovali i pripadnici stranih oružanih snaga: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Estonije, Finske, Kazahstana, Latvije, Mađarske, Sjeverne Makedonije i Srbije. Tu je i spomenuti Tečaj engleskog jezika za kandidate za OMLT, koji su, uz pomoć Rogera Embreeja iz PLTCE-a, osmislili, kreirali i realizirali 2010. godine nastavnici našeg Središta.

Kruna svih aktivnosti i prepoznatljivosti kvalitete jezičnih stručnjaka iz Središta bio je poziv Republici Hrvatskoj da predsjeda Uredom za međunarodnu jezičnu koordinaciju (Bureau for International Language Coordination – BILC), NATO-ovim savjetodavnim tijelom za pitanja standardizacije testiranja i poučavanja jezika prema normi STANAG 6001. Republika Hrvatska prihvatila je i BILC-om od 2022. predsjedaju djelatnice Središta za strane jezike. Predsjedanje uključuje brojne međunarodne aktivnosti, poput organizacije i provedbe seminara i izobrazbe za jezične stručnjake te pružanja stručne pomoći i potpore u razvoju izobrazbe i testiranja prema normi STANAG 6001 u članicama NATO-a i partnerskim zemljama.

Još bih spomenula aktivno sudjelovanje u radu CEDC LP-a (Central European Defense Cooperation Language Platform), Jezične platforme inicijative Srednjoeuropska obrambena suradnja, tj. udruženja šest zemalja (Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Slovačka) s ciljem unapređenja suradnje jezičnih instituta koji djeluju unutar vojnih sustava srednjoeuropskih zemalja. Iako se radi o aktivnosti malog broja zemalja, suradnja njihovih jezičnih institucija vrlo je aktivna, na dobrobit oružanih snaga u kojima djeluju. Razmjena iskustava i zajednički rad na projektima poput izrade višejezičnih glosara vojne terminologije vrlo su važni za izvrsnu međunarodnu obrambenu suradnju zemalja članica, ali i za stručno usavršavanje jezičnih stručnjaka u različitim područjima, primjerice u prevođenju i nastavi.

Na kraju bih spomenula jedan projekt koji provodimo već dvadesetak godina. To je projekt potpore instruktorima engleskog jezika – vojnicima, dočasnicima i ponekad nižim časnicima prilikom izobrazbe na početnoj razini engleskog jezika u postrojbama OSRH. Još davne 2002./2003. godine javila se potreba za intenziviranjem učenja engleskog. U tom je trenutku u OSRH bilo puno pojedinaca koji su posjedovali malo ili nimalo znanja tog jezika. Središte nije moglo primiti sve te ljude na izobrazbu. Stoga smo se sastali s djelatnicima MORH-a i OSRH zaduženim za izobrazbu te predložili rješavanje problema. Na temelju iskustva s tečaja CRO2, na kojem su uz naše nastavnike engleskog dio specijalističkog dijela nastave provodili dočasnici i niži časnici iz postrojbi i cjelina OSRH koji su pokazali izvrsno znanje engleskog i sklonost prema poučavanju, Središte je predložilo izradu analize o djelatnim vojnim osobama u OSRH koje posjeduju znanje engleskog na razini STANAG 2-2-2-2 ili više te su spremni poučavati kolege u postrojbama. Središte je za njih prvo osmislilo Tečaj metodike za instruktore engleskog jezika, koji je 2022. preimenovan u Temeljni tečaj metodike za instruktore engleskog jezika. Te je godine on dobio i svoj nastavak u naprednom obliku. Središte je instruktorima pomoglo izraditi nastavni plan i program početnog tečaja engleskog jezika.

Budući da se za oba tečaja pročulo i u inozemstvu, vrlo brzo započeli smo postupak certificiranja tečaja kako bi bio uvršten u NATO-ov Katalog mogućih izobrazbi i obuka (Education and Training Opportunity Catalogue – ETOC) te ponuđen stranim polaznicima. Postupak za oba tečaja uspješno je proveden i nalaze se na ETOC-ovu popisu. Projekt je s vremenom postao jedna od glavnih aktivnosti Nastavnog odjela Osijek, koji nadzire i osigurava kvalitetu rada instruktora u postrojbama.

 Koliko je polaznika u zadnjih trideset godina prošlo tečajeve u Središtu za strane jezike?

Oko jedanaest i pol tisuća. Uz polaznike iz OSRH i MORH-a, tu su i polaznici iz Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva uprave i pravosuđa, Sigurnosno-obavještajne agencije te pripadnici stranih oružanih snaga.

U Središtu za strane jezike poučavaju se engleski, njemački, francuski i talijanski jezik. Postoji li potreba za uvođenjem novih jezika i programa, odnosno očekujete li neke promjene u poučavanju stranih jezika?

Od 2016. godine nudimo izobrazbu ruskog jezika za potrebe specijalnih postrojbi i službi. Što se tiče drugih stranih jezika, mislim da je ponuda tečajeva za pet jezika ono što je najpotrebnije našim oružanim snagama. Svi znamo kako je engleski, posebno u ovom stoljeću, lingua franca, i svatko tko njim izvrsno vlada (na razini 2+ ili 3 prema normi STANAG 6001), govori još barem jedan jezik (npr. francuski u kontekstu NATO-a) i stručan je u vojnom području, može konkurirati za visoke dužnosti u NATO-u, EU-u i UN-u. Novi pristupi i metode poučavanja i testiranja jezika prirodni su procesi u nastavi. To naš poziv čini uvijek zanimljivim i aktualnim.

 Testiranja stranih jezika

U studenom 2024. obilježili ste stoto testiranje prema HRVN-u (Hrvatska vojna norma) STANAG 6001. Možete li nam reći kako se počelo i zašto se testira prema tom standardu?

Nalogom Uprave za obuku i školstvo Glavnog stožera OSRH 13. svibnja 2002. osnovan je stručni tim koji će izraditi testove engleskog jezika prema normi STANAG 6001 s ciljem operacionalizacije Partnerskog cilja PG G 0355 Language requirement. Tim je prerastao u Odsjek za testiranje te je od 2007. djelovao u sastavu Dekanata HVU-a. U lipnju 2014. vraćen je u sastav Središta za strane jezike “Katarina Zrinska”.

Primarna je zadaća Odsjeka izrada testova i provedba testiranja engleskog jezika prema normi HRVN STANAG 6001. To zvuči jednostavno, ali postupak izrade svakog testa obuhvaća pronalazak materijala za testiranje svake od četiriju vještina, izradu zadataka, njihovo probno testiranje, moderiranje ispitnih zadataka nakon probnog testiranja i validaciju ispitnih pitanja. Za svaki ispitni rok stvaraju se novi zadaci, a godišnje bude provedeno najmanje pet rokova za otprilike 400 kandidata. Nakon ispita sve testove treba pažljivo pregledati, ispraviti i ocijeniti. Svi znamo kako su rezultati ispita iznimno važni svakom polazniku.

Provode li se u Središtu još neki oblici testiranja?

Osim ispita engleskog jezika prema normi STANAG 6001 koji je, kako smo istaknuli, u nadležnosti Odsjeka za testiranje, u Središtu se provode redoviti dijagnostički testovi za promaknuća i druge svrhe propisane Pravilnikom o stranim jezicima. To su American Language Course Placement Test (ALCPT) za engleski i višestupanjski ispiti za njemački, francuski, talijanski i ruski jezik, koje izrađuju i provode nastavnici SSJ-a. Tijekom intenzivnih i neintenzivnih tečajeva polaznici redovito pišu ispite napretka iz gramatike i vokabulara te četiriju jezičnih vještina, a na kraju tečaja pristupaju ispitima postignuća u tim kategorijama.

Osim nastave i testiranja, važna je djelatnost Središta i prevođenje za potrebe ne samo HVU-a nego cijelog MORH-a i OSRH. Što nam možete reći o tome?

Za tu je djelatnost zadužen Odsjek za prevođenje, koji je prvo djelovao unutar Nastavnog odjela, zatim od 2007. do 2014. bio izmješten u Odjel za knjižnično-izdavačku djelatnost HVU-a, a preustrojem 2014. vraćen pod okrilje Središta za strane jezike. Često se uzima zdravo za gotovo da onaj tko zna jezik, može i prevoditi. Međutim, i za to treba posjedovati vještinu, posebno kad se radi o usmenim oblicima prevođenja, gdje uz jezične morate imati i druge kompetencije, npr. koncentraciju za dulje razdoblje slušanja, sposobnost brzog reagiranja pri prevođenju s jednog jezika na drugi te razrađen sustav vođenja bilježaka. Naš malobrojni Odsjek uspješno se nosi sa svim izazovima svojeg zanimanja. Tako je u zadnje dvije godine izvršio zadaće prijevoda i lekture za potrebe HVU-a, OSRH, MORH-a i znanstvenog časopisa Strategos, a bio je uključen i u projekt standardizacije vojnog nazivlja. U suradnji s Odjelom hrvatskih vojnih glasila i izdavaštva prevedena je na engleski monografija Prvi za Hrvatsku. Iz međunarodne suradnje u okviru CEDC LP-a i terminoloških radionica održanih u Beču razvijena je bilateralna suradnja s Odjelom za prevođenje i lektoriranje Škole za strane jezike Slovenske vojske. Razmijenjena su dosadašnja praktična iskustva te prenesene teorijske spoznaje o procesu prevođenja i upravljanju vojnom terminologijom.

 Republika Hrvatska preuzela je 2022. godine zadaću predsjedanja Upravljačkim odborom BILC-a (Bureau for International Language Coordination), NATO-ova savjetodavnog tijela za područje standardizacije jezičnog poučavanja i testiranja u savezničkim i partnerskim zemljama. Veliko je to priznanje Republici Hrvatskoj i Središtu za strane jezike. Vi predsjedate Upravljačkim odborom. Kako je došlo do toga? Koje je zadaće Republika Hrvatska izvršila u trogodišnjem razdoblju?

Već sam spomenula da je poziv za predsjedanje došao od Tajništva BILC-a. To se dogodilo u listopadu 2021., kad sam sudjelovala na BILC-ovu Stručnom seminaru za nastavnike i stručnjake u testiranju (NATO BILC Professional Development Seminar) u Vilniusu, Litva. Kolege i prijatelji iz članica NATO-a i partnerskih zemalja prepoznali su kvalitetu rada naših stručnjaka za poučavanje i testiranje tijekom njihova sudjelovanja na BILC-ovim i PLTCE-ovim aktivnostima u ulogama sudionika i predavača. Naše aktivnosti u ulozi predsjedavajućih zajedno sa zemljom domaćinom događanja izravno uključuju sudjelovanje u organizaciji i provedbi NATO BILC godišnje konferencije te raznovrsne seminare za stručnjake u testiranju i nastavnike. BILC nudi partnerskim zemljama stručnu pomoć u čijem su prvom planu aktivnosti vezane uz standardizaciju poučavanja i testiranja stranih jezika (najčešće engleskog) kroz stručne posjete i radionice organizirane i provedene na zahtjev pojedine zemlje. Mi kao predsjedavajući u tome imamo vrlo odgovornu ulogu – organizirati kolege stručnjake u manje BILC timove za realiziranje spomenutih aktivnosti. U tome su nam važni partneri predstavnici SHAPE-a (Supreme Headquarters Allied Powers Europe), DEEP-a (Defence Education Enhancement Programme) i PLTCE-a.

U sve tri godine upravljanja BILC-om mnogi naši nastavnici uključili su se u aktivnosti i projekte NATO DEEP-a kao predavači, pomažući razvoju sustava izobrazbe i testiranja u partnerskim zemljama. Naš Odsjek za testiranje dio je međunarodne radne skupine sastavljene od sedam zemalja (Estonija, Hrvatska, Kanada, Latvija, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), koja razvija i izrađuje bazu ispitnih materijala za vještine čitanja i slušanja koje će moći koristiti svi NATO-ovi certificirani timovi za izradu višestupanjskih testova razina 1, 2 i 3 prema normi STANAG 6001. Time se unapređuje standardizacija ispitnih pitanja u zemljama koje koriste NATO-ovu ljestvicu ocjenjivanja. Skupina je razvila specifikacije zadataka i sredstava, kao i cjelovit ispit iz vještine čitanja na trima razinama, a trenutačno se izrađuju zadaci za vještinu slušanja. Sve te zadaće i aktivnosti vidimo kao oblik stručnog usavršavanja i osobnog razvoja. Pomažući i radeći za druge i s drugima, mi sami jačamo i razvijamo se u bolje ljude.

Kako vidite budućnost Središta za strane jezike?

Quot linguas calles, tot homines vales. – Koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš. Ova stara latinska izreka savršeno opisuje misiju i viziju Središta za strane jezika “Katarina Zrinska”. Vjerujemo da svladavanje novih jezika otvara vrata različitim kulturama, omogućava bolje razumijevanje svijeta oko nas i obogaćuje osobni i profesionalni život svakog pojedinca. Gledajući unaprijed, naša misija ostaje jasna – nastaviti pružanje vrhunske jezične izobrazbe prilagođene potrebama suvremenog sigurnosno-obrambenog okruženja. Uz neprestanu modernizaciju, suradnju s međunarodnim partnerima i predanost naših djelatnika, uvjereni smo da će Središte i ubuduće biti simbol izvrsnosti i inovacije.

Što biste poručili za kraj?

Na kraju želim zahvaliti svim bivšim i sadašnjim djelatnicima na suradnji, zalaganju, stručnosti i entuzijazmu. Bez njih mi ne bismo danas govorili o Središtu, jer svaku instituciju čine ljudi. A čitateljima poručujem kako ćemo i dalje nastojati zadržati kvalitetu te biti na čast i vjerno služiti Oružanim snagama i MORH-u.

Od prvog dana u Središtu za strane jezike

Zrinka Eduarda Flegar radi u Središtu za strane jezika “Katarina Zrinska” kao nastavnica od njegova osnutka. U Školu stranih jezika, današnje Središte za strane jezike, došla je u kolovozu 1995. “Poticaj za dolazak dao mi je brat, koji je u novinama pročitao oglas za radno mjesto profesora njemačkog i engleskog jezika u MORH-u. Iako sam bila u stalnom radnom odnosu u elitnoj zagrebačkoj gimnaziji, osjetila sam poziv služenja Hrvatskoj vojsci”, rekla nam je profesorica Flegar. Prve godine rada u Školi stranih jezika bile su izazovne. Nije bilo odgovarajućeg prostora za nastavu, čak ni namještaja, a nastava se održavala u laboratorijima za slušanje koji su ostali od JNA. “Osim toga, morali smo sami izrađivati nastavne planove i programe za njemački, engleski, ruski i francuski jezik, kao i odgovarajuće nastavne materijale. Međutim, svi smo bili entuzijasti i zajedničkim smo snagama na temelju iskustava u školama u kojima smo radili kreirali nastavne materijale i pripadajuću dokumentaciju. Od velike pomoći bili su nam profesori Dragica Bačani i Ivica Horvatić, koji su već radili na HVU-u i prenijeli nam svoje iskustvo predavanja u vojsci”, istaknula je.

Na pitanje koliko se promijenio način rada u proteklih trideset godina, profesorica odgovara da su suvremenije metode rada, nastavni materijali, bolja je tehnička podrška itd. Ipak, najveće promjene dogodile su se u području izobrazbe nastavnika, koji su imali i još uvijek imaju brojne mogućnosti pohađanja različitih tečajeva i radionica u zemlji i inozemstvu i tako se stručno usavršavaju. “No, jedna se stvar nije promijenila, a to je početni entuzijazam i želja za prenošenjem znanja”, naglašava profesorica Flegar. Najponosnija je, kaže, na znanje koje je utkala u mnogobrojne domaće i strane polaznike: “Proširila sam i svoje vidike u profesionalnom i privatnom životu te stekla brojne prijatelje. Jednako sam ponosna i na svoj kolektiv, kolegice i nadređene, koji su mi pomogli da se razvijem ne samo kao stručnjak nego i čovjek.”

Zamolili smo profesoricu da s čitateljima podijeli neku zgodu iz dosadašnjih trideset godina rada. “Bilo je puno zanimljivih i duhovitih zgoda pa je jako teško izdvojiti samo jednu. Ipak ću s čitateljima podijeliti anegdotu s Tečaja za stožerne časnike na kojem je sudjelovao i polaznik iz Kazahstana. Kad smo kolegica i ja ušle u razred na Dan žena, ustao je i recitirao nam pjesmicu: “Roses are red, violets are blue, the honey’s sweet and so are you!” Nakon toga dao nam je i ruže, a slijedio je velik pljesak. To je bio znak njegova najdubljeg poštovanja jer u Kazahstanu je taj dan jako cijenjen.

Razgovarao: Hrvoje Lončarević; Foto: arhiva SzSJ-a “Katarina Zrinska”, Dražen Volarić