Iako u mnogočemu inferiorniji u odnosu na C-27J, C-295 se odlično prodaje. Ponajviše korisnicima koji trebaju transportni i mornarički patrolni avion

Pojavu transportnog aviona C-295 može se opisati kao spoj nekoliko sretnih okolnosti je je početkom devedesetih godina XX. stoljeća španjolska tvrtka CASA zapravo namjeravala razviti mali putnički avion s mlaznim pogonom namijenjen regionalnom prijevozu. No, kad su ispitivanja tržišta pokazala da je on već zasićen proizvodima i da bi se novi regionalni mlažnjak teško probio, tvrtka se okrenula razvoju znatno snažnije, produžene inačice svog transportnog aviona CN-235.

Baziran na već dokazanoj konstrukciji, razvoj novog aviona brzo je napredovao. Prvi je prototip poletio samo 12 mjeseci nakon početka projekta u studenom 1996. Prvi serijski primjerak prvi je put poletio u prosincu 1998. Novi je avion dobio sve civilne certifikate, uključujući US Federal Aviation Administration i European Aviation Safety Agency tako da se može rabiti i u komercijalne namjene.

C-295 dijeli velik broj zajedničkih komponentni sa CN-235. Iako je zadržao konstrukciju krila sa CN-235, na C-295 ona su povećana kako bi se “nosila” s povećanom veličinom i masom aviona. Trup je produžen za tri metra umetanjem tri standardna modula u prostor ispod krila zbog čega se avion čini užim nego jest. Promijenjeni su i motori. CN-235 rabi dva General Electric CT7-9C3 turboelisna motora snage 1750 KS, dok se na C-295 ugrađuju motori Pratt & Whitney Canada PW127G pojedinačne snage 2645 KS (u slučaju otkazivanja jednog motora snaga se može kratkoročno povećati na 2929 KS). Snaga motora se prenosi na šesterokrake elise.

Smanjena masa
Kao i C-27J i C-295 može, ovisno o masi tereta, otrpjeti opterećenja od +3/-1G. No, u odnosu na C-27J, C-295 ima znatno manju najveću poletnu masu od 23 200 kg. Isto tako i nosivost mu je manja, tek 9180 kg u odnosu na 11 500 kg C-27J. Da bi donekle smanjili negativan učinak manje nosivosti na potencijalne kupce, u Airbus Military ističu da manja masa C-295 omogućava veće mogućnosti djelovanja sa slabo uređenih poletno-sletnih staza u odnosu na C-27J. Pritom, naravno, prešućuju da se svaki avion iovako mora prilagoditi nosivosti takvih neuređenih staza, prije svega količinom tereta i potom goriva.

Još jedan od nedostatka C-295 u odnosu na C-27J jest činjenica da je njegov trup znatno uži u odnosu na talijanskog konkurenta. Proizvođač tvrdi da unatoč užem trupu u C-295 ipak stane standardna paleta 463L, te da je u osnovi trup njihovog aviona dimenzijama jako sličan dimenzijama trupa transportnog helikoptera CH-47 Chinook. To znači da se teret iz jednog može brzo prebaciti u drugi zrakoplov bez potrebe njegovog prepakiravanja koje zahtijeva vrijeme i ljudstvo.

U Arbus Military posebno ističu da je trup C-295 dužine 12,69 m, što prema njima daje znatno iskoristiviji teretni prostor u odnosu na C-27J, čija je dužina trupa tek 8,58 m. Zapravo je dužina teretnog prostora C-295 za 50 cm veća nego dužina teretnog prostora C-130. To znači da se u teretni prostor može ugurati čak četiri palete 463L, s dodatnim prostorom za petu na utovarnoj rampi u repu. No, njezina masa ne smije biti veća od 1000 kg.

Za razliku od C-27J koji rabi ugrađeni APU sustav, C-295 motore pokreće električnom energijom iz akumulatora. Na taj način osigurava se autonomija aviona kad djeluje s neuređenih uzletišta ili iz zrakoplovnih baza koje nemaju odgovarajuću infrastrukturu. Svoje civilno podrijetlo C-295 pokazuje mogućnošću startanja motora bez potrebe okretanja elisa što znači smanjenje utroška energije i smanjenje buke. Osim toga na taj se način povećava sigurnost zemaljskog osoblja, a u borbenim situacijama smanjuje se mogućnost (pre)ranog otkrivanja aviona koji se sprema poletjeti. Uz to, C-295 je opremljen i snažnim viljuškarom (po želji kupca može biti s električnim ili benzinskim pogonom). Ako masa i veličina tereta dozvoljava njegovo prevoženje, on uvelike olakšava utovar i istovar paleta. Viljuškar se može uporabiti i kao priručno dizalo za ubrzanje utovara i istovara tereta koje nije na paletama, ali i kao platforma za tehničko osoblje tijekom rutinskog pregleda ili manjih popravaka aviona. Uporabom viljuškara brzina utovara paleta smanjuje se na pet do najviše deset minuta. Viljuškarom upravlja letni inženjer zadužen za teret preko ručnog daljinskog upravljača. S obzirom na to da je viljuškar prilagođen širini i visini teretnog prostora, C-295 može se uporabiti i za brzi pretovar tereta u bilo koji drugi transportni avion te veliki ili srednji transportni helikopter.

Standardni kokpit C-295 je potpuno digitaliziran, s velikim višenamjenskim prikaznicima koji su prilagođeni uporabi naočala za noćno motrenje. Kao i kod C-27J i C-295 ima dvostruki sustav upravljanja kako bi se povećala vjerojatnost preživljavanja uslijed kvara ili oštećenja.

Paket za zaštitu
Kako je C-295 prije svega namijenjen vojnim korisnicima, a to znači da postoji visok stupanj vjerojatnosti da će morati djelovati i u ratnim zonama te da će se naći pod neprijateljskom paljbom, Airbus Military je za njega razvio modularni balistički oklop koji je namijenjen zaštiti pilota i letnog inženjera. Ovaj oklop štiti od paljbe lakog oružja sa zemlje. Sastoji se od namjensko oblikovanih ploča napravljenih na keramičkoj osnovi (silikon karbid i aluminijski natrit) spojenih s Kevlarom. Ove se ploče spajaju sa strukturom trupa aviona pomoću sredstva za učvršćivanje Velcro. Dostupni izvori ne spominju masu ovog oklopa.

Drugi obrambeni mehanizmi uključuju sustave za pasivnu i aktivnu obranu aviona. Za njihovu integraciju zadužena je tvrtka Indra, koja proizvodi i sustave za otkrivanje radarskog zračenja ALR-300 i ALR-400. Indra upravo dovršava i razvoj aktivnog Directional InfraRed Conter Measures (DIRCM) sustava nazvanog MANTA. Njegova je zadaća ometanje infracrvenih sustava za navođenje projektila zemlja-zrak i zrak-zrak. Indra ističe da su nedavno uspješno obavili testiranja na zemlji ovog sustava protiv deset projektila zrak-zrak različitih proizvođača i generacija te da su započeli s testiranjima u zraku. Jedan MANTA još je u rujnu 2008. ugrađen u C-212 španjolskog ratnog zrakoplovstva.

Novac za financiranje razvoja sustava MANTA dalo je španjolsko ministarstvo obrane unutar znatno šireg programa, koji bi u tri faze razvoja u konačnici trebao dovesti do razvoja kompletnog sustava koji bi od projektila s infracrvenim sustavima samonavođenja trebao štititi 13 španjolskih C-295 i C-130. Naravno, kad sustav jednom bude dovršen, bit će ponuđen i stranim kupcima. Trenutno Indra dovršava drugu fazu razvoja projekta koji obuhvaća razvoj pet sustava, namijenjenih ugradinji na velike avione. Jedan od podprograma je i razrada mogućnosti njihove ugradnje u avion radi daljnih testiranja. U Indri se nadaju da će testiranja započeti do kraja ove godine.

Indra i Airbus Military zajednički rade na razvoju osnovne ESM-ELINT (elektroničko djelovanje i elektroničko izviđanje) konfiguracije za avion C-295 kako bi mu povećali mogućnost uporabe te mogućnosti prodaje. Kao osnova poslužit će Indrina obitelj ESM-ELINT podsustava.

CN-235 “knock-on” efekt
Do sada su 72 C-295, uključujući i zadnju narudžbu za četiri aviona češkog ministarstva obrane iz svibnja ove godine, prodana u jedanaest država. Alžir je naručio šest C-295 namijenjenih mornaričkom patroliranju i transportu. Nakon što je dobio 12 aviona, Brazil je objavio da razmatra mogućnosti narudžbe još osam C-295. Čileanska ratna mornarica je naručila tri mornarička patrolna aviona C-295 Persuader. Kolumbija će do kraja godina dobiti i zadnji (četvrti) C-295. Češka je naručila četiri ova transportna aviona s rokom isporuke do kraja 2010. Finsko ratno zrakoplovstvo ima dva C-295M, uz najave da bi moglo naručiti još pet. Jordansko ratno zrakoplovstvo već operativno rabi dva C-295. Poljsko ratno zrakoplovstvo je naručilo 11 primjeraka, a nakon što se jedan srušio 24. siječnja 2008., naručilo je još jedan. Portugalska je vojska dobila 12 C-295, uključujući pet mornaričkih Persuadera. Španjolsko ratno zrakoplovstvo je naručilo 13 aviona, od koji 11 već ima u operativnoj uporabi. Venezuela je 2008. kupila 10 C-295, ali je Washington stavio veto na isporuku američkih sustava. U tijeku je proces, ili bolje rečeno pokušaj da se američki sustavi zamijene španjolskim (ili europskim) kako bi se izbjegao američki veto i obavila isporuka.

Kod većeg broja kupaca C-295 prevaga je bila da od prije rabe transportne avione CN-235 pa već imaju uspostavljenu logističku infrastrukturu za održavanje CASA-nih aviona (sada Airbus Military). Jedina veća promjena je uporaba novih motora. Zapravo bi se moglo reći da se prodaja C-295 uglavnom i odvija zahvaljujući uspješnoj prodajnoj i operativnoj uporabi CN-235. U obzir treba uzeti da je C-295 tek povećani CN-235, te da je do danas prodano više od 250 CN-235. Na taj je način uspjeh CN-235 izravno otvorio vrata tržišta za C-295. Potaknuti iskustvom s prodajom CN-235 u Airbus Military se nadaju da će i specijalizirane inačice C-295 postići barem jednaki prodajni uspjeh.

Tako Fernando Ciria, voditelj marketinga za specijalizirane avione Airbus Military, naglašava da iskustvo irske zrakoplovne službe s uporabom CN-235 namijenjenog patroliranju nad morem i nadgledanju ribolova pokazuje njihovu iznimnu uporabljivost. Svaki od dva irska CN-235 svake godine nakupi više od 1000 sati naleta, kontinuirano od 1994. kad su isporučeni prvi primjerci. Irska su iskustva izravno dovela do odluke da se razvije mornarički patrolni avion C-295 Persuader. Persuader su već naručili čileanska ratna mornarica i portugalsko ratno zrakoplovstvo.

Upravo je narudžba portugalskog ratnog zrakoplovstva iz 2006. bila itekako važna za Airbus Military. Naime, Portugalci su naručili čak 12 aviona koji su trebali biti podjednako osposobljeni za kontinuiranu provedbu zadaća patroliranja iznad mora, ali i transport znatne količine tereta. Zbog toga pet portugalskih C-295 ima ugrađenu pripremu za potpunu paleteriziranu inačicu sustava Fully Integrated Tactical System (FITS), koji je namjenski razvila korporacija EADS. Svi avioni imaju iste osnovne senzore i sustave za pasivnu i aktivnu obranu. Ugrađeni su Indrini sustavi za otkrivanje radarskog zračenja, sustavi za otkrivanje i upozoravanje na približavanje vođenih projektila zemlja-zrak i zrak-zrak i bacači mamaca. U slučaju nužde ovim avionima mogu upravljati i piloti “običnih” C-295. Isto tako, prema potrebi se paleterizirani Fully Integrated Tactical System može izvaditi iz aviona te se rabiti kao klasični transportni avion.
Čileanska tri mornarička C-295 naručena su 1997. i potpuno su prilagođena namjeni mornaričkog patroliranja te su stoga opremljeni Fully Integrated Tactical Systemom.

Egzatna specifikacija aviona i paket senzora prvenstveno ovisi o zahtjevima naručitelja, ali u osnovi Persuaderov protupodmornički sustavi obuhvačaju četiri Fully Integrated Tactical System konzole smještene u prilagođenom teretnom prostoru. Obavezan dio opreme je i motrilački radar (zbog smještaja radarske antene ispod trupa brzina krstarenja je smanjena na oko 450 km/h), te elektrooptički motrilački sustav čiji su senzori smješteni u pokretnoj tureti. Tu je i automatski sustav za prihvat podataka, rotirajući lanser sonarnih plutača i uređaj za otkrivanje i klasifikaciju magnetskih anomalija. Međutim, prilagodljivost velikog (bolje rečeno dugačkog) teretnog prostora omogućava da se može brzo rekonfigurirati smanjenjem manjeg broja Fully Integrated Tactical System konzola. Na taj se način stvara mogućnost da se iza nepropusne pregrade (prostor s FITS sustavom i operaterima nalazi se pod natpritiskom) prevozi manja količina tereta. Ovaj se prostor može iskoristiti i za prevoženje opreme za spašavanje, koja se u more može spustiti preko utovarne rampe u repu aviona.

Za manje zahtjevne korisnike, koji avion namjeravaju rabiti samo za nadzor mora broj FITS konzola može se smanjiti tako da daju samo sliku površine mora. Na primjer, standardna konfiguracija španjolskih C-295 uključuje i prostor za prijevoz dvije kargo palete i dvije FITS konzole. U avionima se nalazi i toalet te prostor za odmor posade, koji se može uporabiti i za prijevoz manjeg broja putnika. Udobnost posade posebno je važna tijekom zadaća patroliranja iznad mora jer Airbus Military tvrdi da Persuader u zraku može ostati više od 11 sati. Zbog toga se posebna pažnja posvećuje otklanjanju umora posade. Stoga se tijekom projektiranja kabine posebno pazilo na smanjenje buke, koje je postignuto pasivnim i aktivnim mjerama smanjenja zvukova koji dolaze izvana (buka motora i strujanja zraka). U Airbus Miliatryu ističu da je zbog tih mjera buka u pilotskoj kabini toliko mala da posada može međusobno komunicirati bez uporabe slušalica i mikrofona. Tako se pod kabine može obložiti tepisima koji uz to što olakšavaju kretanje smanjuju i buku.

Kako je C-295 Persuader prije svega borbeni avion, na svako su krilo postavili tri noseće točke. Ona najbliža trupu ima nosivost od 800 kilograma, potom od 500 kg, da bi nosivost zadnje bila 300 kg. Za sada se potkrilni nosači rabe za nošenje protupodmorničke opreme i naoružanja, iako se mogu, prema želji kupca, prilagoditi i za nošenje protubrodskih vođenih projektila. Tako čileanski Persuaderi na potkrilnim nosačima nose laka protupodmornička vođena torpeda Mk 46, te reflektore za traganje i sustave za elektroničko djelovanje. Čileanska ratna mornarica za sada nije pokazala zanimanje da se potkrilni nosači prilagode za nošenje drugih oružja. Ako neki od sadašnjih ili budućih korisnika izrazi takvu želju, Persuader se lako može prilagoditi uporabi širokog spektra oružja, uključujući protubrodske vođene projektile kao što su američki AGM-84 Harpoon. Naravno, uporabi Harpoona bi se morala prilagoditi i druga oprema u avionu (radar dovoljno velikog dometa motrenja i/ili datalink za prijenos podataka o cilju), ali u Airbus Militaryju tvrde da to mogu obaviti sami ili u suradnji s korporacijom EADS.

Kao djelomični primjer mogućnosti daljnjeg razvoja Persuadera jest CN-235-300M, koji je naručila američka obalna straža unutar programa Deepwater. Ovaj je mornarički patrolni avion opremljen kokpitom tvrtke Rockwell Collins koji uključuje dodatni veliki prikaznik podataka FITS sustava. Avion je opremljen i dodatnim elektrooptičkim i radarskim senzorima. Ugrađena oprema omogućava da CN-235-300M obavlja osnovne zadaće mornaričkog patroliranja sa smanjenim brojem posade tako da dio zadaća obavlja iz pilotske kabine. Dio korisnika C-295 zainteresiran je da ovaj ili sličan sustav primijene i na svojim avionima.

Povoljna alternativa
Već sada C-295 se na svjetskom tržištu nametnuo kao intrigantni mornarički patrolni avion. Prema izračunima Airbus Militaryja, troškovi operativne uporabe C-295 su tek oko jedne trećine troškova operativne uporabe američkog P-3 Oriona. Iako stoji tvrdnja da je Orion znatno učinkovitiji mornarički patrolni avion, ne trebaju svi korisnici tako velik i skup avion. Za manje zahtjevne (bolje rečeno bogate) kupce mogućnost kupnje C-295 u nekoj inačici mornaričkog patrolnog aviona znatno je prihvatljivija, stoga jer će američka ratna mornarica za nekoliko godine iz operativne uporabe povući sve svoje Orione. Pritom kupnja još većeg i skupljeg P-8 Poseidona (čija je cijena između 200 i 300 milijuna dolara po primjerku) sigurno nije primamljivo rješenje. Iz Airbus Military ja posebno naglašavaju da za razliku od drugih mornaričkih patrolnih aviona, njihov se C-295 za kratko vrijeme može prenamijeniti u transportni avion pa potom opet vratiti u osnovnu namjenu.

Neke bi kupce mogla privući i mogućnost da se C-295 u kratkom vremenu iz inačice za putnički prijevoz u samo 15 minuta može prenamijeniti u transportni avion. Pritom se ne moraju ukloniti sva putnička mjesta, već samo onoliko koliko je potrebno za ukrcaj tereta kroz repnu utovarnu rampu.

Meksiko je dobar primjer fleksibilnosti C-295. Doduše, tamošnja vojska rabi avione CASA C-212 koje je opremila FITS konzolama kako bi ih rabila u borbi protiv krijumčara narkotika. Zbog dobrih iskustava sa C-212 naručili su dva poboljšana C-235 s prilagođenom avionikom i povećanom razinom udobnosti, te dva LC-295 za logističku potporu.

Prema tvrdnjama iz Airbus Militaryja, ni manja nosivost C-295 (navodno) nije nikakav problem. Naime, oni su, na osnovama operacija koje je španjolska vojska izvodila na prostorima bivše Jugoslavije, izračunali da se za trošak leta jednog C-130 (ne navodi se inačica iako je vjerojatno riječ o C-130H) tjedno na relaciji Španjolska-exJugoslavija na istoj relaciji mogao obaviti svakodnevni let C-295. Pritom ne samo što bi C-295 prenio više tereta već bi pružio i veću fleksibilnost korisnicima.

Kako i u praksi pokazali sve najbolje odlike C-295, španjolsko ratno zrakoplovstvo je jedan od svojih 13 aviona ovog tipa poslalo u Afganistan, i to na osam mjeseci. Ondje se C-295, prema tvrdnjama proizvođača, dokazao kao samodostatan avion koji uz ograničenu opskrbu pričuvnim dijelovima i gotovo pa priručnim alatom, zahtijeva samo minimalno održavanje dok ne nakupi 800 sati naleta. Nakon toga avion mora proći redovni pregled.

Da bi dodatno povećali mogućnost prodaje, u Aribus Military razmatraju i mogućnost pretvaranja C-295 u leteću cisternu za dopunu gorivom u letu. Zapravo je taj program u poodmakloj fazi za zasad nepoznatog naručitelja. Brzina i visina leta C-295 ograničit će ga na mogućnost dopune gorivom u letu drugih C-295 te helikoptera (najvjerojatnije specijalnih snaga kojima treba povećati borbeni polumjer djelovanja).

Seviljska veza
C-295 se proizvodi u najnovijoj tvornici aviona u Sevilji u Španjolskoj. Kad je CASA postala Airbus Military taj je stari pogon iz temelja obnovljen i proširen. Zapravo je na drugoj strani aerodroma napravljena potpuno nova proizvodna hala namijenjena proizvodnji C-295, pokraj proizvodne hale namijenjene proizvodnji velikog transportnog aviona A400M.

Nova proizvodna hala je posebno projektirana tako da se istodobno može sastavljati šest aviona CN-235 i/ili C-295, no trenutno se rabi samo pet radnih postaja. U završnoj fazi sastavljanja su tri od dvanaest naručenih portugalskih C-295, te dva CN-235 prolaze kroz fazu prenamjene iz transportnih u avione za mornaričko patroliranje. Zadaću prijevoza preuzet će novi C-295.

Svaki se avion sastavlja na jednom mjestu. Airbus Military je odustao od pokretne trake jer smatraju da se na ovaj način postiže veća fleksibilnost proizvodnje, posebno ako se istodobno proizvodi više različitih inačica.

Airbus Military kupcima osigurava obuku posada i zemaljskog osoblja za CN-235 i C-295 u starim pogonima u Sevilji dok se ne dovrši novo simulacijsko središte.

Domagoj MIČIĆ