Priču koju pričaju predmeti iz Domovinskog rata valja upotpuniti pričom od prije rata. Početkom Domovinskog rata smatramo “balvan revoluciju” i pobunu srpskog naroda u Hrvatskoj. Međutim, geneza seže na kraj 1980-ih, kad se najavljuju vremena “pred bitkama i u bitkama”. Vratimo se trenutak na Kosovo

Prateći povijesnu lentu dugu 20 metara, koja detaljno opisuje događaje od smrti Josipa Broza do mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, uočavaju se povijesne epizode koje su obilježile raspad Jugoslavije i nagovijestile rat. Uz povjesnicu tih događaja nalaze se i zanimljivi, često nepovezani predmeti koji su svjedoci tih vremena. Takvi predmeti “upadnu u oko” vještom kolekcionaru na kakvom “buvljaku” i kasnije čine dio muzejske zbirke. Takvi su i ovi predmeti – pamfleti s političkim porukama i mali srebrnjak izdan u povodu 600. godišnjice bitke na Kosovu. Zbilo se to vrućeg 28. lipnja 1989. na Gazimestanu, gdje se prema srpskim izvorima okupilo između milijun i pol i dva milijuna sudionika velikog slavlja. Agencija Reuters izvještavala je o 300 000 okupljenih. Tom je prilikom iskovan i srebrnjak s likom kneza Lazara u spomen na 600. godišnjicu Vidovdanske bitke. No, to nije toliko zainteresiralo javnost koliko izjava Slobodana Miloševića: “Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene. Ali bez obzira kakve da su, bitke se ne mogu dobiti bez odlučnosti i hrabrosti. Bez tih dobrih osobina koje su onda davno bile prisutne na Kosovu.” Nakon jubilarne obljetnice, proslava kosovske bitke nastavlja se na Kosovu polju kod Knina. Kod crkve Lazarice okupilo se 9. srpnja 1989. oko 50 000 ljudi, što je bilo najmasovnije okupljanje na tom prostoru u spomen na Vidovdansku bitku iako veza između Kosova i Kosova polja u načelu ne postoji. Premda je proslava zamišljena kao bogoslužje, pretvorila se, ciljano, u velikosrpski miting. Bila je to uvertira u “događanja naroda”, skupove širom Jugoslavije koji su imali za cilj jačanje srpske hegemonije i nacionalizma, a intenzivirali su se upravo nakon proslave kosovske bitke na kninskom Kosovu. Tom su se prigodom dijelili pamfleti, tiskovine koje su u izvorniku sačuvane do danas. Neke od njih čuvamo u Muzeju kao spomen na početke, na one koji su 1989. i 1990. hodali u odijelima i s kravatama huškajući svoj narod protiv drugih naroda u Jugoslaviji, a vrlo su brzo građanska odijela zamijenili ratnim odorama vršeći zločine širom Hrvatske.

Tekst i foto: Marin Sabolović