Švedska ratna mornarica prošle se godine vratila u skriveno postrojenje kod Stockholma izgrađeno u vrijeme hladnog rata, smjestivši ondje svoje – zapovjedništvo

Na istoimenom otoku smještenu otprilike 40 kilometara južno od Stockholma nalazi se jedna od najvećih podzemnih pomorskih baza na svijetu: “Muskö”. Uz njezino postojanje vezan je niz zanimljivosti – od gradnje, pristupne ceste i tunela pa sve do same podzemne baze i njezinih velikih prostora za sidrenje podmornica i brodova te brodogradnju i popravak plovila.

Ispod probijene, izdubljene stijene ne nalaze se samo dokovi nego i cijela pomorska baza s pratećom infrastrukturom – ambulante, barake, blagovaonice itd. Švedska je tijekom hladnog rata držala u tajnosti sve što je bilo vezano uz to podzemno postrojenje i javnosti nije bilo poznato puno informacija, a i danas je pažljivo štićena utvrda.

Prije samo dvije godine na naše bi stranice baza “Muskö” dospjela kao zanimljiva hladnoratovska ostavština. Sredinom 90-ih prestala je igrati glavnu ulogu u švedskom obrambenom sustavu, a 2004., kad je vojni proračun već bio na silaznoj putanji, donesena je odluka o njezinu napuštanju.

Procjene sigurnosne situacije

Ipak, nedavno je došlo do preokreta: regionalna i svjetska događanja natjerala su Švedsku da svoju mornaricu vrati u dobro čuvanu i skrivenu utvrdu ispod planine, što se 2019. poklopilo s 50 godina od početka operativne uporabe te podzemne baze.

Prema švedskim procjenama buduće sigurnosne situacije u svijetu, od 2025. do 2035. na području Baltičkog mora najveći će utjecaj imati potezi Rusije. Kako se ta zemlja na neki način smatra sljednicom SSSR-a, Šveđani su odlučili u uporabu vratiti i bazu iz hladnog rata koja može izdržati i potencijalni nuklearni napad. Tako je oživljavanje dijela sentimenta iz hladnog rata udahnulo novi život bazi “Muskö”.

Poznata švedska pomorska baza počela se graditi 1950., a dovršena je nakon 19 godina. Za uklanjanje milijun i pol kubnih metara kamena korišteno je 800 tona dinamita.

Najveći od tri doka, prvotno napravljenih za podmornice i razarače, dug je 250 metara, a najviši dijelovi prostora od vrha svoda do površine iznose 40 metara.

Krunski dragulj

Postrojenje u planini sastoji se od odvojenih dijelova povezanih tunelima. Svaki blok ima svoj izvor struje i ventilacijski sustav te može funkcionirati potpuno neovisno o vanjskom svijetu. Uredi su smješteni u samostojećim objektima, što ih štiti od odrona stijenja u slučaju detonacije.

Kuhinja ima kapacitet za pripremu i posluživanje dvije tisuće obroka tri puta dnevno, a unutar baze proteže se više od tri kilometra cesta i putova.

Iz središta smještenog ispod milijuna tona granita opet će se zapovijedati i upravljati švedskom mornaricom. Kao što je slikovito opisao donedavni zapovjednik mornarice Jens Nykvist, baza “Muskö” krunski je dragulj koji se ponovno brusi kako bi vratio stari sjaj, ali u novom i modernom izdanju.

U siječnju ove godine za zapovjednicu mornarice imenovana je kontraadmiralica Ewa Skoog Haslum, a ono što iz toga slijedi razvoj je novog vodstva i načina rada u bazi. Tu su i neki drugi izazovi, poput putovanja na posao u bazu.

Paralelno s gradnjom baze, naime, građena je i cesta koja prelazi nekoliko mostova prije nego što se kroz tunel Muskö protegne na istoimeni otok. Tunel je vrlo uzak, dug tri kilometra, a nalazi se 70 m ispod mora. Baza je prema početnim planovima trebala biti povezana mostovima, ali na kraju je odlučeno zamijeniti ih tunelom koji je u prvo vrijeme bio rezerviran samo za potrebe vojske. Kad je 1964. otvoren, bio je najdulji cestovni tunel u Švedskoj.

Strateško vrludanje

Područje oko baze “Muskö” oduvijek je bilo strateški važno, a kroz nordijsku ratnu povijest provlačila se i svojevrsna neodlučnost o tome gdje je najbolje smjestiti ratne postrojbe, što je, naravno, ovisilo o vremenu i protivniku. Čini se da je i danas tako.

Krajem XVII. stoljeća iz dotadašnje su primarne mornaričke baze u Stockholmu glavne snage premještene na jug zemlje, u Karlskronu, koja je bila usmjerena na dansko-norveškog protivnika. Pojava ruske mornarice na Baltiku natjerala je potom Šveđane da ponovno uspostave pomorsku bazu u Stockholmu.

 

U doba hladnog rata nije bilo upitno gdje bi trebala biti glavna mornarička utvrda. Još krajem Drugog svjetskog rata počelo se razmišljati je li pametno držati vojne snage u samom Stockholmu. Nakon provedene studije određeno je da odsele na obližnji otok Muskö.

U bazi je sredinom devedesetih radilo oko 800 ljudi. Završetak hladnog rata i promijenjene okolnosti potaknule su konačnu odluku švedske vlade sredinom 2000-ih da mornaricu koncentrira u dvije baze, u Karlskroni i Bergi, a veći dio baze “Muskö” tad je zatvoren. Neke je dijelove postrojenja i dalje koristila vojska, a upravljanje podzemnim brodogradilištem ugovorno je preuzela tvrtka Saab. 

Reorganizacija i jačanje vojske

Burna događanja u regiji i svijetu u zadnjem desetljeću prisilila su Švedsku da zaustavi trend smanjenja vojnog proračuna i brojnosti oružanih snaga te krene u potpuno suprotnom smjeru, ili bolje rečeno, vrati se na stare staze zemlje koja njeguje svoju neutralnost, a istodobno je, zbog specifičnog položaja, predana snažnom ulaganju u obranu i naoružanje.

Godine 2018. donesena je odluka o reorganizaciji vodstva Oružanih snaga Švedske (Försvarsmakten), a među ostalim, nove organizacijske jedinice smještene su na nove lokacije, što bi trebalo olakšati upravljanje. Vlada je tako odlučila da će Mornarički stožer nakon 25 godina opet biti zasebna jedinica sa sjedištem u bazi “Muskö”.

Na 50. rođendan baze, 30. rujna 2019., održana je svečana inauguracija osoblja na mjestu koje pruža jedinstvenu zaštitu duboko u stijenama.

 

---

Incident Hårsfjärden

Unatoč službenom statusu neutralnosti u vrijeme hladnog rata, svi švedski napori bili su fokusirani na obranu od upada Sovjetskog Saveza u teritorijalne vode na Baltiku.

Od 1974. do 1981. zabilježen je niz incidenata u kojima je švedska mornarica detektirala strane podmornice blizu ili unutar svojih teritorijalnih voda. Jedan takav incident dogodio se u listopadu 1982. kraj baze “Muskö”.

Švedske snage otkrile su stranu podmornicu na ulazu u zaljev Hårsfjärden, što je izazvalo stavljanje vojske u pripravnost. Neslaganje oko toga kako odgovoriti na situaciju za posljedicu je imalo zakašnjelu reakciju, no odluka je ipak donesena i Švedska je krenula u lov na podmornicu.

Između 1. i 14. listopada brojna su detektiranja i navodna viđenja strane podmornice prisilila švedsku mornaricu da položi protupodmorničko oružje (podvodne mine) u more, razmjesti minolovce, zapovjedi pojačanu pomorsku ophodnju i pokuša zatvoriti zaljev metalnim barijerama. Tijekom potrage na morskom su dnu pronađeni tragovi koji su ukazivali na to da je možda riječ o nekoj vrsti podmorskog vozila, ali nisu uspjeli otkriti kakvog.

Sve je upućivalo na sovjetsku podmornicu, što se pretežno smatra i danas iako se u godinama nakon incidenta pojavila teorija da je bila posrijedi američka ili britanska.

Švedski parlament proveo je nakon incidenta istragu o spremnosti mornarice, a sam događaj upozorio je na potrebu za utvrđivanjem procedura za upravljanje u hitnim kriznim situacijama.

---

Jačanje mornarice

Švedska vlada naglasila je u Bijeloj knjizi sigurnosne politike i razvoja vojne obrane 2021. – 2025. da zemlja zbog svojeg geostrateškog položaja razvija i održava snažnu mornaricu, koja bi u idućih pet godina trebala postati još snažnija.

Postojeći brodovi trebali bi biti nadograđeni sustavom protuzračne obrane, a svih pet korveta klase Visby trebalo bi biti opremljeno novim protubrodskim raketama. Kako bi zamijenila dvije starije korvete klase Gävle, švedska vojska nabavit će do 2025. dva površinska borbena broda.

Broj podmornica povećat će se s postojećih četiri na pet jer će treća podmornica klase Gotland biti nadograđena i aktivirana. Do kraja navedenog razdoblja mornarica bi trebala biti bogatija za dvije nove podmornice A26.

Protupodmorničke sposobnosti ojačat će se nadogradnjom postojećih helikoptera, uključujući novu taktičku vezu i protupodmornički torpedo, a zadržat će se i sposobnost protuminskog djelovanja.

Tekst Petra KOSTANJŠAK