Domovinski rat nosi tisuće različitih priča, ali događaji iz Vukovara 18. studenog 1991. godine imaju posebno mjesto u kolektivnom pamćenju nacije. Tog dana, nakon tromjesečne opsade, grad je pao u ruke agresora. No, Vukovar nikad nije pao u srcima onih koji su ga branili niti u duši hrvatskog naroda

Svake godine, u hladnim danima studenog, deseci tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine dolaze u Vukovar kako bi obilježili obljetnicu jedne od najtežih tragedija Domovinskog rata. Ulice grada ispunjava Kolona sjećanja u kojoj koraci tisuća povezuju prošlost i sadašnjost. Ove godine, bijele majice s ispisanim imenima 2656 vukovarskih žrtava predvodile su Kolonu, podsjećajući na svakog pojedinca čija je sudbina utkala priču o slobodi.

Domovinski rat nosi tisuće različitih priča, ali događaji iz Vukovara 18. studenog 1991. godine imaju posebno mjesto u kolektivnom pamćenju nacije. Tog dana, nakon tromjesečne opsade, grad je pao u ruke agresora. No, Vukovar nikad nije pao u srcima onih koji su ga branili niti u duši hrvatskog naroda. Postao je simbol otpora, hrabrosti i neslomljive želje za slobodom. Svaki plamen svijeće, svaka bijela majica s ispisanim imenom, svaka izgovorena molitva u Koloni sjećanja svjedoče o tome da bol i ponos žive u svakom od nas.

Danas mladi o Vukovaru ne uče samo kao o gradu na Dunavu nego kao o lekciji iz povijesti koju prepoznaju i s poštovanjem prenose dalje. Priče o njegovim braniteljima i stanovnicima uče se kao temelj vrijednosti na kojima počiva moderna hrvatska država. Oni koji su rođeni godinama nakon rata i stotinama kilometara daleko od Vukovara dolaze s upaljenim svijećama, odajući počast onima koji su dali svoje živote za budućnost ispunjenu mirom i dostojanstvom. Prije samog početka prigodnog programa predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je kako se na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara trebamo prisjetiti svih žrtava i iskazati zahvalnost svim hrvatskim braniteljima, tadašnjem političkom vodstvu na čelu s predsjednikom Tuđmanom i čuvati Vukovar u srcu.

Program obilježavanja Vukovar – mjesto posebnog pijeteta započeo je ispred Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro”, gdje je nastupila Klapa “Sveti Juraj” Hrvatske ratne mornarice. Njihova izvedba pjesme Ratnici svjetla bila je posebno emotivna i izazvala je suze na oči nekima od prisutnih, dirnuvši tako srca svih koji su se okupili u znak sjećanja na vukovarske žrtve. Kao i prethodnih godina, na čelu Kolone sjećanja bio je vukovarski branitelj i umirovljeni pukovnik Ante Dugan Samuraj, noseći zastavu 204. vukovarske brigade. Njegove su korake pratili pripadnici Hrvatske vojske sa zastavama Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara. Odmah iza njih hodali su vukovarski branitelji, članovi obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i preminulih hrvatskih branitelja, te pripadnici hrvatske policije koji su branili Vukovar, zajedno s brojnim sudionicima opsade grada, prisjećajući se tih tragičnih dana. U Koloni su bili i drugi pripadnici Hrvatske vojske zajedno s mnogobrojnim pukom iskazujući poštovanje mirnim, dostojanstvenim hodom ulicama grada na Dunavu, prolazeći trasu dugu oko pet i pol kilometara.

Nakon dva sata hoda oni u prednjem dijelu Kolone stižu do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomen-obilježja počast žrtvama Vukovara odali su predstavnici hrvatskih branitelja Vukovara, izaslanstvo Predsjednika Republike Hrvatske predvođeno predstojnikom Ureda Orsatom Miljenićem, izaslanstvo Hrvatskog sabora predvođeno predsjednikom Gordanom Jandrokovićem, izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske predvođeno predsjednikom Andrejem Plenkovićem, izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara.

Molitvu za žrtve iz Domovinskog rata predvodio je mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, a misno slavlje za sve žrtve Domovinskog rata služio je mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit. Tijekom propovijedi poručio je kako nas sjećanje na Vukovar može vratiti pravim vrijednostima – vjeri, obitelji i domovini, koje čine srž osobnog i narodnog identiteta. “Žrtva naših poginulih branitelja ima duboku sličnost s Kristovom žrtvom, a branitelji nas i danas pozivaju na vjernost istini, pravdi i slobodi s poukom da njihova žrtva ostaje trajna potpora u nošenju s izazovima čestitosti života”, naglasio je nadbiskup Kutleša. Na kraju prigodnog obilježavanja, izaslanstva Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske položila su vijence i zapalila svijeće na spomen-obilježju masovne grobnice Ovčara.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić rekao je kako se cijela Hrvatska slila u Vukovar odati poštovanje najvećoj bitki Domovinskog rata koja se dogodila upravo u Vukovaru. “Moramo svi biti svjesni žrtve Vukovara jer da nije izdržao koliko je izdržao Hrvatska se ne bi mogla obraniti i puno bi više teritorija bilo okupirano i bilo bi teže 1995. godine osloboditi Hrvatsku. Vukovar, koji je bio naša najveća rana, najveća trauma i najveća tuga polako prerasta u mjesto najveće inspiracije i ponosa”, istaknuo je ministar.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković poručio je kako je na nama da na temeljima suvremene hrvatske države, a to je Domovinski rat, činimo maksimalne napore da se u svemu što radimo na adekvatan način odužimo braniteljima i njihovim obiteljima i da simboli Domovinskog rata budu temelj suvremene hrvatske države.

TEKST: Janja Marijanović Šaravanja

FOTO: Josip Kopi