RAZGOVOR: general-bojnik Denis TRETINJAK, zapovjednik Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva Centar (HQ MND-C)

Biti kao Hrvat na čelu ovog Zapovjedništva samo je dokaz da u Savezu nema velikih i malih, već da svi podjednako pridonosimo sigurnosti naših stanovnika i zaštiti suvereniteta naših članica…

Imenovanje časnika na tako odgovornu međunarodnu dužnost kao što je zapovijedanje Multinacionalnom divizijom proces je koji svaka članica NATO-a shvaća vrlo ozbiljno. Pogled na profesionalnu biografiju general-bojnika Denisa Tretinjaka pokazuje da je hrvatski izbor upravo takav. Među ostalim, ovaj rođeni Osječanin ima iskustvo iz Domovinskog rata, međunarodno iskustvo iz misije u Afganistanu i školovanja u SAD-u, obnašao je različite zapovjedne i stožerne dužnosti… Riječ je o istinskom profesionalcu, a tako je postupio i kad smo ga zamolili za razgovor za naš časopis. Današnju dužnost preuzeo je 1. kolovoza 2020. i ona je to značajnija jer je riječ o zapovjedništvu čija važnost raste s novom sigurnosnom situacijom u Europi.

Koliko vam je kao hrvatskom časniku značilo imenovanje na dužnost zapovjednika?

Imenovanje na ovako odgovornu dužnost, pogotovo u kontekstu sigurnosne situacije u kojoj se Savez i njegove članice nalaze, velika je čast koja ide ruku pod ruku s velikom odgovornošću. Nakon što je tijekom inicijalnih sastanaka s predstavnicima zemalja osnivačica dogovoreno da će Hrvatska dati prvog zapovjednika i nakon što sam u odabirnom procesu za upućivanje na dužnost zadovoljio kriterije odabirnog Povjerenstva, zadovoljstvo je vrlo brzo zamijenio osjećaj blage treme. Iako sam imao iskustva na zapovjednim dužnostima, uključujući i brigadu, znao sam da će ovo imati sasvim novu dimenziju. Viša razina zapovjedništva, međunarodni karakter poslova, formiranje ustrojstvene cjeline gotovo ni iz čega bili su dovoljan razlog za to. No, dolaskom u Székesfehérvár, upoznajući bliske suradnike, njihov entuzijazam i potrebne kvalifikacije, trema je vrlo brzo nestala. Definirao sam viziju razvoja i zajedno smo ušli u ovaj kompleksan projekt. Biti kao Hrvat na čelu ovog Zapovjedništva samo je dokaz da u Savezu nema velikih i malih, već da svi podjednako pridonosimo sigurnosti naših stanovnika i zaštiti suvereniteta naših članica.

Kakva je povjesnica ustrojavanja Zapovjedništva? Kako je ustrojeno, s kojim ciljem, svrhom i zadaćama?

Zapovjedništvo je razvojni put počelo 2019., kad je prvi put najavljeno njegovo ustrojavanje. Sljedeće su godine ministri obrane potpisali Pismo namjere, a potom i načelnici glavnih stožera Formalnu ponudu. Nakon što je prihvaćena, uslijedila je standardna procedura aktivacije koja se provodi kroz NATO-ova tijela do trenutka kad Sjevernoatlantsko vijeće objavi službenu aktivaciju koja je, u našem slučaju, bila 3. svibnja ove godine. Zapovjedništvo je ustrojeno kao tipično divizijsko zapovjedništvo kopnenih snaga uz zastupljenost svih funkcionalnih područja potrebnih za ispunjavanje postavljenih zadaća unutar doktrinarnih načela. Moram istaknuti da smo što se tiče ustroja fleksibilni i prilagodljivi, tako da svako praktično iskustvo u provedbi naših temeljnih zadaća koristimo kako bismo trenutačnu strukturu uskladili s njima. Naša je zadaća da kao regionalno divizijsko zapovjedništvo planiramo i provodimo vojne operacije unutar dodijeljene misije i zadaća kako bismo odvratili eventualne prijetnje, ali po potrebi i obranili slobodu i sigurnost, nacionalni suverenitet i mir na teritoriju NATO-ovih članica u dodijeljenoj zoni odgovornosti. Uz navedene formalne zadaće postavili smo si i nekoliko implicirajućih, a one se odnose prije svega na doprinos razvoju interoperabilnosti nacionalnih kapaciteta zemalja osnivačica i sudjelujućih nacija kroz zajedničke obučne aktivnosti, zatim doprinos razvoju nacionalnih sposobnosti sudjelovanjem osoblja u strukturi Zapovjedništva, ali i promocijom proizvoda nacionalnih vojnih industrija.

Što znači to da je Zapovjedništvo integrirano u NATO-ovu strukturu snaga i kako je tekao taj proces?

Samim činom aktivacije Zapovjedništva, kao međunarodnog zapovjedništva u skladu s Pariškim protokolom (28. kolovoza 1952.) u NATO-ovoj strukturi snaga, ono je postalo dijelom ukupnih kapaciteta Saveza. U našem slučaju kapaciteta vođenja i zapovijedanja koje su zemlje osnivačice ponudile Savezu. Naša je integracija, zahvaljujući našem nadređenom zapovjedništvu, počela ubrzo nakon što su temeljni dokumenti za uspostavu potpisani i odobreni. To je umnogome pridonijelo da svoj razvojni proces prilagodimo misiji i zadaćama, kao i uvjetima u kojima bi se one mogle provoditi. Danas, iako još u dostizanju pune operativne sposobnosti, gotovo ravnopravno sudjelujemo u svim aktivnostima koje za cilj imaju dodatno utvrđivanje dostignutih sposobnosti kako bismo kao kredibilna snaga pridonijeli ukupnim naporima za odvraćanje i obranu.

Kakav je izazov činjenica da Zapovjedništvo punu operativnu sposobnost treba dosegnuti tijekom 2023. godine?

Sama činjenica da smo još uvijek u procesu ustrojavanja govori o kojoj se razini izazova radi. Na žalost, na samom početku ustrojavanja pandemija je ostavila velik trag u dinamici provedbe procesa. U to je vrijeme svaka ustrojstvena cjelina tražila svoj put i način djelovanja u tim specifičnim uvjetima. No, zajednički je nazivnik tog procesa njegova usporenost. I mi smo u tim uvjetima, provodeći mađarske nacionalne regulative u borbi protiv pandemije, iznalazili nove načine i metode djelovanja, ali nismo stali ni na trenutak. Kao zapovjednik nisam zabrinut zbog procesa jer oni su već zacrtani i u fazi provedbe. Ono što je izazovno njihova je dinamika, ali kako sam napomenuo, veliko znanje, iskustvo i voljna komponenta koju svi ovdje pokazujemo zasigurno te izazove svode do razine zanemarivosti. Trenutačno smo usmjereni na kvalitetne pripreme za CREVAL proces koji će biti proveden u lipnju sljedeće godine, a ključan je korak prema punoj operativnoj sposobnosti.

Koliko bi postrojbi i osoblja trebao obuhvaćati MND-C u svojem punom opsegu? Koje bi hrvatske postrojbe mogle biti uključene?

Zapovjedništvo MND-C trenutačno nema podređenih ustrojbenih postrojbi, osim postrojbu potpore. Kao zapovjedništvo u strukturi snaga djeluje kao kapacitet zapovijedanja i nadzora u ukupnom bazenu dodijeljenih snaga. Time je razvoj naših sposobnosti, posebno onih iz domene interoperabilnosti još izraženiji, jer nam ispunjavanje postavljenih standarda osigurava djelovanje na principu plug and play s ostalim kapacitetima u tom bazenu. Iako smo fokusirani na razvoj naših sposobnosti, paralelno s tim procesom ponudili smo se našim zemljama osnivačicama da nas koriste za razvoj interoperabilnosti svojih postrojbi. Tako smo dosad proveli ulogu nadređenog zapovjedništva za jednu mađarsku brigadu, a u planu je i da sličnu ulogu proigramo i za jednu hrvatsku brigadu sljedeće godine. Takve su aktivnosti zasigurno korisne svima, a mogu biti i model budućeg djelovanja. U dugoročnom je planu Zapovjedništva da se u konačnici i organizira kao divizija, no vrijeme i oblik realizacije te faze bit će vođeno namjerama zemalja osnivačica i sudjelujućih zemalja.

Tko su vam najbliži suradnici iz hrvatskih i stranih oružanih snaga? Kako zajedno funkcioniraju pripadnici hrvatske, mađarske i slovačke vojske?

Od najbližih suradnika istaknuo bih svojeg zamjenika slovačkog brigadnog generala Tibora Králika; načelnika Stožera, mađarskog brigadnog generala Erna Pétera Sipossa; ali i CSEL-a, našeg časničkog namjesnika Marija Mateljića, koji je dio zapovjednog tima. Generalske su pozicije rotirajuće, tako da će u kolovozu sljedeće godine zapovijedanje preuzeti slovački general, a zamjenika mađarski. Hrvatskoj će u drugoj rotaciji pripasti vrlo odgovorno mjesto načelnika Stožera.

Osim navedenih triju nacija osnivačica, u postrojbi imamo i poljskog pripadnika, a uskoro očekujemo i ostale sudjelujuće nacije u Székesfehérváru. Iako dolazimo iz više nacionalnih sustava, ovdje nam je jedinstveno to da sve aktivnosti provodimo u skladu s NATO-ovom doktrinom. Ona nam je modus operandi s kojim smo svi vrlo dobro upoznati tako da djelujemo usklađeno. Tamo gdje je moguće, pridonosimo kvaliteti rada i ugradnjom pozitivnih praksi naših nacionalnih sustava, ali i osobnim iskustvima i spoznajama. Ovo će nam dragocjeno iskustvo biti novostvorena vrijednost koju će, siguran sam, većina moći iskoristiti na budućim radnim mjestima u nacionalnim sustavima.

Koje će se zemlje još uključiti u Zapovjedništvo, tj. u MND-C?

Uz tri zemlje osnivačice, u prvom krugu popune pridružit će nam se časnici i dočasnici iz Italije, Njemačke, Poljske, Rumunjske i Turske. Za drugi krug, interes za popunu iskazala je i Slovenija, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo. No, kako je ovaj projekt dugoročan, siguran sam da ćemo uskoro vidjeti još nacionalnih zastava kako se vijore na našem Trgu zastava.

Već ste sudjelovali i na vježbama. Kako su protekle i što im je bilo u fokusu?

Tako je. Već u prvoj godini uspostave Zapovjedništva sudjelovali smo na dvije velike vježbe: Defender Europe 21 i Alligator Sword 21. Ove godine sudjelovali smo na vježbama Slovak Shield 22 i Brave Unity 22, a spremamo se i za Loyal Leda 22. Navedene velike vježbe primarno za cilj imaju testiranje našeg zapovjednog koncepta, izgradnju interoperabilnosti s drugim NATO-ovim zapovjedništvima i nacionalnim kapacitetima, no zasigurno je tu i komponenta stjecanja nužno potrebnog iskustva naših pripadnika. Uz navedene velike vježbe na kojima testiramo svoje sposobnosti, pokrenuli smo i seriju vježbi pod nazivom New Bastion, koje su dizajnirane za potrebe naše interne obuke, uz vlastitu postrojbu potpore, kako bismo se pravodobno i potpuno pripremili za sljedeći korak u našoj izgradnji – CREVAL proces. Osim navedenih vježbi, na raspolaganju smo i našim nacionalnim sustavima u potpori njihovih aktivnosti koje se provode u cilju priprema i certificiranja deklariranih snaga.

Što je trenutak ruske agresije na Ukrajinu značio za Zapovjedništvo i što nova sigurnosna situacija u istočnoj Europi znači za njegovu budućnost?

Dan 24. veljače zasigurno simbolizira početak restrukturiranja i adaptacije Saveza kako bi se još učinkovitije odgovorilo na sigurnosnu prijetnju koju ruska agresija znači za njegove članice. U tom kontekstu promatramo i zaključke samita u Madridu. Gledajući kroz prizmu našeg Zapovjedništva, očito je da ono još više dobiva na važnosti u ukupnoj sigurnosnoj strukturi. To nam daje dodatni motiv da se još jače angažiramo u razvoju naših sposobnosti i realizaciji započetih procesa, koji su se znatno ubrzali. Kao završni rezultat u tom smislu vidim još čvršću integraciju u planske i provedbene procese u ovom dijelu Europe kao dijela globalne sigurnosne strukture.

RAZGOVARAO Domagoj Vlahović