Zajedno trebamo težiti ravnopravnosti

Broj 677, Razgovor
03.03.2023

RAZGOVOR: Matea Brižić, dobitnica međunarodne nagrade Utjecajne hrvatske žene u kategoriji vodstvo i inovacije

“Smatram da svi, i muškarci i žene, trebamo težiti ravnopravnosti u kojoj nas vode kompetentni, oni koji se ističu svojim trudom, radom, znanjem, neovisno o spolu. Ako tako postavimo stvari, onda razvijamo društvo utemeljeno na istinskim civilizacijskim vrijednostima. Izvrsnost naših bližnjih nije prijetnja već prilika da svaki dan budemo sve bolji,“ istaknula je Matea Brižić dobitnica međunarodne nagrade Utjecajne hrvatske žene

Povod za razgovor s polaznicom Ratne škole “Ban Josip Jelačić“ i voditeljicom Službe za djelovanje u kriznim situacijama Hrvatskog Crvenog križa Mateom Brižić, bila je prestižna nagrada koju je dobila u kategoriji vodstvo i inovacije u natjecanju koje organizira i provodi Mreža hrvatskih žena, a svečana dodjela nagrada održat će se 8. ožujka u Zagrebu na Međunarodni dan žena.

U više od 140 nominacija iz 17 zemalja vi ste na listi žena koje su dobile ovu prestižnu godišnju svjetsku nagradu, prva među nagrađenima u kategoriji vodstvo i inovacije (Leadership&Inovation). Što je potrebno da bi se uopće našlo na toj listi i koji su kriteriji za dobivanje nagrade. Što vama osobno ona znači?

Mreža hrvatskih žena okuplja uspješne žene iz cijelog svijeta, koje dijele hrvatsko naslijeđe i podrijetlo te koje se okupljaju kako bi svojim primjerom nadahnule, zagovarale i podučavale mlađe generacije prije svega u našoj domovini. Tradicionalno u ožujku, prilikom obilježavanja Dana žena okupljaju se članice iz svih dijelova svijeta u Zagrebu i prije svega izmjenjuju svoja iskustva i ideje vezane uz napredak. Tom prilikom organizira se i konferencija te dodjela nagrada.

Svake godine u listopadu Mreža hrvatskih žena otvara javni poziv za prijavu kandidatkinja u desetak kategorija. Koliko mi je poznato šest osoba iz mojeg kruga nominiralo me za nagradu, na inicijativu moje drage prijateljice. A ostalo je bilo na samoj Mreži hrvatskih žena koje imaju svoje suce, ocjenjivače i kriterije koji, na osnovi prikupljenih informacija donose svoju odluku.

Za mene je nagrada svojevrsna potvrda za dosadašnji trud i rad, ali isto tako i velika obveza i motivacija za dalje. Zasigurno je čast biti na listi među dosadašnjim dobitnicama jer je riječ o poznatim i javnosti manje poznatim ženama, ali sve one imaju velike životne priče u koje je utkan predan rad. Sve su to žene koje su se usudile izdvojiti iz vladajuće kulture mirenja sa sudbinom i prosječnosti te su pokušale odvažnim korakom napraviti nešto novo i nešto vrijedno za našu zajednicu. Nije ovo samo moja nagrada, ona pripada i svim jakim i snažnim ženama koje su utjecale na mene, mojoj mami, mojim bakama, mojim prijateljicama, mojim učiteljicama i profesoricama, mnogim ravnateljicama i volonterkama Crvenog križa…

Nagrada Utjecajne hrvatske žene odaje priznanje vodstvu, inovativnosti i društvenom utjecaju hrvatskih žena, a dodijeljena je istaknutim ženama iz Republike Hrvatske i Hrvaticama u europskim i prekooceanskim zemljama. Mislite li da se žene uspijevaju dovoljno nametnuti svojim znanjima i vještinama, pogotovo u zemljama koje su još uvijek iznimno patrijarhalne?

Optimistično gledam na budućnost, sve smo bolje i bolje u pozicioniranju žena jer su sve obrazovanije, a ključ su obrazovanje i predan rad. Pogledamo li u povijest, prije nešto više od 140 godina imali smo tek prvu ženu Mariju Montessori koja je završila rimski studij medicine, 1893. Hrvatska je dobila prvu liječnicu, a ove je godine tek 100 godina otkad je Kornelija Sertić postala prva liječnica na zagrebačkom sveučilištu. Amy Johnson postala je 1929. prva pilotkinja u svijetu, Katarina Matanović Kulenović desetak godina poslije u Hrvatskoj.

I mogli bismo tako isticati te hrabre žene i njihove prve korake u muški svijet nabrajati unedogled, činjenica da se taj intenzivni razvoj događa tek u zadnjih 100 godina, i stoga vjerujem da će taj proces emancipacije i ravnopravnosti uskoro biti završen. No tu valja istaknuti i nikad ne zaboraviti da tome nisu pridonijele samo žene, veliku zaslugu i ulogu u svemu tome imaju i muškarci – naši očevi, djedovi, braća, partneri i prijatelji.

Prava žena, njihovo osnaživanje i ravnopravnost, pitanja su temeljnih civilizacijskih vrijednosti, važna za Republiku Hrvatsku i za sve članice Europske unije. Što ženu čini uspješnom u poslovnom svijetu, i u čemu može biti utjecajna i liderica?

Vjerujem da u bilo kojem području žena danas može biti i utjecajna i liderica, možda trenutačno put do uspjeha bit će nešto zahtjevniji i iziskivat će više dokazivanja spremnosti, sposobnosti i znanja, ali apsolutno sam uvjerena da je moguć. Mi smo u Hrvatskoj često nezadovoljni i mislimo da su stvari u svijetu ili u Europi bolje – “trava nije uvijek u susjedstvu zelenija“. Švicarska koja se često ističe kao pozitivan primjer vladavine prava i demokracije, ženama je dala pravo glasa tek 1971. godine, ili što je još čudnije tek 2004. godine uvela je plaćen rodiljni dopust. Nikako time ne želim reći da trebamo slijediti taj primjer, štoviše trebamo raditi na razvoju društva i demokratskim vrijednostima, raditi na jednakim mogućnostima za sve, ali moramo se odmaknuti od pretjeranog samosažaljenja i pesimizma koji trenutačno vlada u Hrvatskoj. Smatram da svi, i muškarci i žene, trebamo težiti ravnopravnosti u kojoj nas vode kompetentni, oni koji se ističu svojim trudom, radom, znanjem, neovisno o spolu. Ako tako postavimo stvari, onda razvijamo društvo utemeljeno na istinskim civilizacijskim vrijednostima.

Biti pravi lider traži iznimne vještine iz mnogih područja društvenog života, ali i urođene predispozicije. Koje su najvažnije vještine koje lider mora imati?

O liderima i vještinama koje je potrebno razviti napisane su brojne knjige i priručnici, ali niti u jednoj ne postoji savršen recept ili barem ga ja do sada nisam pročitala. Često citiram Aristotela koji je dao jednostavan, ali prilično zahtjevan recept rekavši: “Pronaći savršenstvo znači pronaći umjerenost“, i to ne vrijedni samo za lidere, mislim da je to odličan recept za život. Danas često odlazimo u ekstreme na svim razinama i zaboravljamo koliko je važno biti umjeren. Stoga ta umjerenost, uravnoteženost ili balans svojevrsna je metafora i za suvremeno liderstvo. Vjerujem da lider konstantno treba raditi na sebi i na svojem razvoju jer u različitim situacijama potrebne su različite vještine i u tom procesu treba biti strpljiv, uporan, kritičan, optimističan te sposoban preuzeti odgovornost za sebe i za one koje vodi.

Djelatnica ste Hrvatskog Crvenog križa i polaznica Ratne škole “Ban Josip Jelačić“. Koliko vam činjenica da ste polaznica najviše razine vojne izobrazbe u Hrvatskoj pomaže da nadogradite postojeće vještine koje će vam pomoći kad se vratite na svoju redovitu dužnost?

Iz dana u dan, susrećemo se sa sve većim i većim sigurnosnim izazovima. Dolazim u Ratnu školu s pozicije voditeljice Službe za djelovanje u kriznim situacijama i u zadnjih nekoliko godina susretali smo se s velikim izazovima tijekom pandemije, potresa u Zagrebu i na Banovini, pa sve do ukrajinske krize i dolaska raseljenih osoba u našu domovinu kad su sve sastavnice domovinske sigurnosti morale raditi zajedno.

Ratna škola, iako je najviša razina vojne izobrazbe, nije samo vojna škola, ona ima itekako međuresorni karakter u sustavu domovinske sigurnosti. To je jedina škola u RH u kojoj se sagledavaju svi faktori nacionalne moći, na kojoj se razvijaju stvarni modeli kako razviti međuresornu suradnju te kako zajednički pridonijeti razvoju sigurnosti. Najveći benefit ovog međuresornog učenja i rada jest u promjeni načina razmišljanja i pristupa budućim izazovima jer bolje razumijevanje djelovanja drugih sastavnica svakako pridonosi i pronalasku boljih i brzih rješenja u budućnosti.

Koliko god se uvjeravali da smo kao društvo dovoljno sazreli da žene jednako mogu doći do najviših položaja ili pozicija u društvu, ipak stvarnost nam pokazuje da i nije baš tako. Mogu li žene učiniti više da se ta paradigma promijeni?

To je paradigma na kojoj moramo zajedno raditi, i muškarci i žene, kao što sam rekla na početku. Povijesno gledajući jako puno se napravilo u zadnjih sto godina, no to nije dovoljno i pred svima nama zadaća je završiti proces ravnopravnosti, u kojem ćemo zapisane vrijednosti pretvoriti u praksu i našu svakodnevnicu. Odgoj u tome ima veliku ulogu i mislim da treba konstantno navoditi pozitivne primjere, iz njih učiti, ohrabrivati mlade i razvijati u svakom čovjeku svijest da za sve ima prostora da budemo uspješni. Jer koliko god zvuči utopistički vjerujem da u svakog mladog čovjeka možemo usaditi spoznaju da izvrsnost naših bližnjih nije prijetnja već prilika da svaki dan budemo sve bolji.

Mreža hrvatskih žena platforma je koja pomaže napredovanju i osnaživanju žena. Povezuje uspješne žene iz cijelog svijeta koje dijele hrvatsku baštinu, a koje je zbližila želja da međusobnim povezivanjem prenesu svoja postignuća i uspjehe i tako inspiriraju mlađe generacije i pomognu im u ostvarivanju njihovih potencijala. Članice ove udruge rade zajedno na kreiranju poslovnih mogućnosti, na širenju njihovih mreža i mentoriranju budućih liderica. Svake godine Mreža hrvatskih žena dodjeljuje priznanje Utjecajne hrvatske žene, za vodstvo, inovativnost i društveni utjecaj hrvatskih žena.