Iako se ukupna svjetska trgovina oružjem u zadnjih pet godina smanjila, u Europi je naglo porasla zbog ruske invazije na Ukrajinu, zaključak je nedavno objavljene analize Štokholmskog instituta za međunarodna mirovna istraživanja

Svjetskom trgovinom vojnog naoružanja i opreme od Drugog svjetskog rata dominiraju SAD i Rusija (odnosno SSSR), koji su kontinuirano najveći te drugi najveći izvoznik. Međutim, jaz među tim zemljama znatno se povećao u zadnjih nekoliko godina, dok se između Rusije i trećeg najvećeg dobavljača, Francuske, smanjio. Kad se gledaju petogodišnja razdoblja (2013. – 2017. i 2018. – 2022.) , izvoz američkog oružja porastao je za 14 %. Od 2018. do 2022. na SAD otpada čak 40 % svjetskog izvoza oružja. S druge strane, ruski izvoz u ta je dva četverogodišnja razdoblja pao za 31 %. Stoga se njezin udio u svjetskom izvozu oružja smanjio sa 22 na 16 %, dok je udio Francuske porastao sa 7,1 na 11 %. To su neki od najzanimljivijih podataka navedenih u analizi i izvješću o kretanjima svjetske vojne industrije u 2022. godini. Riječ je o još jednom dokumentu Štokholmskog instituta za međunarodna mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute – SIPRI), objavljenom 15. ožujka 2023. Kad se gleda Europa, uvoz oružja u petogodišnjim je razdobljima porastao za 47 %, no svjetski udio međunarodnog prometa pao je za 5,1 %. Tako je iz izvješća vidljivo da je u Africi pao za čak 40 %, u Sjevernoj Americi za 21, Aziji i Oceaniji 7,5 te na Bliskom istoku za 8,8 %. Indija, Saudijska Arabija, Katar, Australija i Kina pet je najvećih uvoznika oružja od 2018. do 2022. godine.

SAD… pa dugo nitko

SIPRI je kao izvoznike oružja 2018. – 2022. naveo 63 zemlje. Pet najvećih izvoznika: Sjedinjene Države, Rusija, Francuska, Kina i Njemačka, činilo je više od tri četvrtine (76 %) ukupnog svjetskog izvoza. Međutim, u odnosu na 2013. – 2017. porastao je samo izvoz SAD-a i Francuske. Ostale su tri zemlje pale. Zanimljivo je da je rat u Ukrajini samo dijelom utjecao na ukupnu svjetsku trgovinu oružjem 2018. – 2022. No, treba uzeti u obzir da je otvorena ruska agresija počela u zadnjoj godini tog razdoblja. Ukrajina je, što je razumljivo, prošle godine postala jedan od najvećih uvoznika. Osim toga, reagirajući na rat na svojem kontinentu, većina europskih zemalja znatno je povećala narudžbe za uvoz i najveće sume tek dolaze. To samo dodatno upozorava na to da rat u Ukrajini znatno utječe na buduće odnose dobavljača i kupaca u trgovini oružjem na svjetskoj razini. Pet najvećih izvoznika iz zapadne Europe – Francuska, Njemačka, Italija, Ujedinjena Kraljevina i Španjolska – isporučilo je oko četvrtinu (24 %) ukupnog svjetskog izvoza oružja od 2018. do 2022. SAD je nedodirljiv. Njegov je udio u ukupnom svjetskom izvozu porastao sa 33 na 40 %, a isporučio je oružje u 103 zemlje! Američka je bilanca velika gotovo koliko i kod dva sljedeća najveća izvoznika zajedno. Čak za 148 % veća je od izvoza Rusije.

Ukupno 41 % američkog izvoza oružja išlo je na Bliski istok, no ukupna suma znači pad od 49 % u odnosu na razdoblje 2013. – 2017. Četiri bliskoistočne zemlje spadaju među deset najvećih svjetskih uvoznika oružja 2018. – 2022. Na Saudijsku Arabiju otpada 19 % američkog izvoza, na Katar 6,7 %, Kuvajt 4,8 i Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) 4,4 %. SAD je zemljama Azije i Oceanije isporučio 32 % ukupnog izvoza u razdoblju 2018. – 2022., što je otprilike jednak udio kao 2013. – 2017. Tri su glavna saveznika SAD-a u regiji bila među deset najvećih uvoznika američkog oružja: Japan sa 8,6 % ukupnog izvoza, Australija sa 8,4 i Južna Koreja sa 6,5 %. Od 2018. do 2022. ukupno je 23 % američkog izvoza oružja otišlo u europske zemlje, što je porast od 11 % u odnosu na razdoblje 2013. – 2017. SAD je najviše trgovao s Ujedinjenom Kraljevinom (4,6 % njegova izvoza), Nizozemskom (4,4 %) i Norveškom (4,2 %). Udio američkog izvoza u Ukrajinu naglo je povećan tek 2022. godine. Važno je istaknuti kako je Ukrajini tih mjeseci isporučivana manje napredna i uglavnom rabljena vojna oprema iz američkih zaliha. Stoga je čak i 2022. američki izvoz u Ukrajinu još uvijek bio financijski manji nego izvoz u Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar i Japan – prije svega zato što su azijske zemlje primile napredno, novo naoružanje, kao što su borbeni zrakoplovi i suvremeni sustavi protuzračne obrane.

Izvoz američkog oružja u mnoge članice NATO-a porastao je kad se gledaju razdoblja 2013. – 2017., odnosno 2018. – 2022., u prvom redu zbog rastućih napetosti s Rusijom. Međutim, izvoz oružja iz SAD-a u članicu NATO-a Tursku bio je na vrlo niskoj razini od 2018. do 2022., prije svega zbog zaoštrenih bilateralnih odnosa. Turska je tako postala 27. najveći kupac američkog oružja, što je velik pad s ranijeg sedmog mjesta. O tome kolika je potražnja za naoružanjem američke proizvodnje govori i podatak da je 2022. godine 13 zemalja naručilo ukupno 376 borbenih aviona i helikoptera iz SAD-a. Najveća narudžba došla je iz susjedne Kanade: 88 borbenih aviona F-35.

Manje se kupuje od Rusije

Rusija je od 2018. do 2022. isporučila oružje u 47 zemalja, što je činilo 16 % ukupnog svjetskog izvoza. Ruski izvoz bio je stabilan kad se uspoređuju 2008. – 2012. i 2013. – 2017., ali pao je za 31 % u novom petogodišnjem razdoblju. Godišnji izvoz 2018. i 2019. bio je na sličnoj ili višoj razini od onih u svakoj od prethodnih 20 godina, ali uočava se velik pad 2020., 2021. i 2022. godine. Tako su zemlje Azije i Oceanije kupile 65 % ukupnog ruskog izvoza oružja 2018. – 2022., dok su zemlje Bliskog istoka i Afrike uvezle 17 %, odnosno 12 % oružja ruskog podrijetla. Najbolji je ruski kupac Indija (31 %), Kina (23 %) i Egipat (9,3 %). Indija je bila najbolji kupac i 2013. – 2017., no prodaja je otad pala za čak 37 %. S druge strane, ruska trgovina s Kinom povećana je za 39, a s Egiptom za čak 44 %. Problem je za Rusiju otkako je započela invaziju na Ukrajinu i u činjenici kako Egiptu nije isporučila baš ništa 2021. i 2022., a i isporuke u Kinu 2020. – 2022. manje su nego 2018./2019. SIPRI-jevi analitičari spominju smanjenje ruskog izvoza u te dvije zemlje u idućim godinama. Egipat je, primjerice, 2022. otkazao veliku narudžbu borbenih zrakoplova, a i Kina postaje sve manje ovisna o ruskom uvozu jer povećava vlastitu proizvodnju suvremenog oružja. Borbeni avioni i helikopteri bili su još od 1992. glavni ruski izvozni proizvod. Od 2018. do 2022. isporučila ih je 328, što je činilo 40 % njezina ukupnog izvoza oružja u tom razdoblju. Međutim, do kraja 2022. u Rusiji je na čekanju isporuka za samo 84 borbena aviona i helikoptera. SIPRI navodi kako je velika vjerojatnost da će ruska invazija na Ukrajinu dodatno ograničiti ruski izvoz oružja. No, to će s druge strane značiti kako će Rusija staviti veći naglasak na proizvodnju oružja za vlastite oružane snage. Osim toga, multilateralne sankcije, uključujući i opsežna trgovinska ograničenja, također će omesti ruska nastojanja za izvozom.

Veliki japanski postoci

SIPRI je naveo 167 zemalja kao uvoznike oružja u razdoblju 2018. – 2022. Na pet najvećih uvoznika: Indiju, Saudijsku Arabiju, Katar, Australiju i Kinu otpada 36 % ukupnog svjetskog uvoza. Zemlje Azije i Oceanije činile su 41 % ukupnog uvoza. Slijedi Bliski istok (31 %), Europa (16 %), Amerika (5,8 %) i Afrika (5,0 %). Uvoz oružja u afričke zemlje pao je za 40 % u odnosu na 2013. – 2017., što je uglavnom posljedica smanjenja uvoza dvaju najvećih uvoznika u regiji – Alžira (58 %) i Maroka (30%). Glavni dobavljač u Africi u tom razdoblju bila je Rusija, s udjelom od 40 %, zatim SAD (16 %), Kina (9,8 %) i Francuska (7,6 %). Uvoz na američkim kontinentima smanjio se za 21 %. SAD (47 %) i Brazil (16 %) bili su najveći uvoznici. Uvoz oružja u južnoameričke zemlje smanjio se za 34 %. Unatoč činjenici što u Južnoj Americi ima malo međudržavnih napetosti, neke zemlje, uključujući Brazil i Čile, imaju znatan uvozni program. Brazil je uvezao 48 % više oružja nego 2013. – 2017., a činio je 44 % ukupnog južnoameričkog uvoza 2018. – 2022. Čileanski uvoz oružja porastao je za 56 % između dva razdoblja, što mu daje 24 % udjela u ukupnom južnoameričkom uvozu.

Uvoz oružja u zemlje Azije i Oceanije smanjen je za 7,5 %. Šest od deset najvećih svjetskih uvoznika oružja u zadnjem petogodišnjem razdoblju dolazi iz Azije i Oceanije, a to su Indija, Australija, Kina, Južna Koreja, Pakistan i Japan. SAD (31 %) ima najveći udio u izvozu oružja u zemlje te regije, a slijedi Rusija (26 %) i Francuska (12 %). Kineski uvoz oružja porastao je za 4,1 % i iznosio je 4,6 % ukupnog svjetskog iznosa 2018. – 2022. Većina oružja (83 %) dolazi iz Rusije. Ruske isporuke u zadnje tri godine činili su gotovo u potpunosti helikopteri i motori za avione, s čijim je razvojem kineska industrija imala najviše poteškoća. I Japan i Južna Koreja povećali su uvoz oružja iz SAD-a, Japan za gotovo nevjerojatnih 171 %! Obje su zemlje tehnološki napredne i imaju dobro razvijenu industriju oružja, ali ostaju ovisne o njegovu uvozu u nekim ključnim kategorijama poput borbenih aviona i dalekometnih projektila. SAD je od 2018. do 2022. isporučio Južnoj Koreji 40 borbenih aviona, a Japanu 29, što je trećina (33 %) japanskog uvoza oružja. Japan je usto 2022. od SAD-a naručio i rakete dugog dometa. Australija je najveći uvoznik oružja u Oceaniji i još je jedan ključni saveznik SAD-a. Povećala je uvoz oružja za 23 % u zadnjem petogodišnjem razdoblju. Isporuka 64 borbena aviona iz SAD-a činila je 62 % tadašnjeg australskog uvoza. Iako SIPRI navodi da je većina zemalja jugoistočne Azije i dalje pod utjecajem određenih sigurnosnih napetosti, uvoz oružja pao je za 42 % kad se gledaju razdoblja 2013. – 2017. i 2018. – 2022. Do smanjenja je djelomice došlo i zato što su oružane snage nekih uvoznica još uvijek u procesu implementacije opreme isporučene prije 2018. godine.

Vrijeme koje dolazi

U odnosu na razdoblje 2013. – 2017., uvoz oružja europskih zemalja bio je 2018. – 2022. veći za 47 %. Najveći europski uvoznik bila je Ujedinjena Kraljevina, 13. najveći u svijetu, a slijede je Ukrajina i Norveška, na 14., odnosno 15. mjestu. SAD je i tu na vodećem mjestu kao izvoznik sa 56 % regionalnog uvoza oružja, Rusija je na dalekom drugom mjestu sa 5,8 % (uglavnom u Bjelorusiju), a Njemačka je sa 5,1 % na trećem mjestu. Kao odgovor na pogoršanje sigurnosnog okruženja u regiji, europske članice NATO-a povećale su uvoz oružja za 65 %. SAD je omogućio 65 % njihova ukupnog uvoza oružja, a sljedeći su najveći dobavljači Francuska (8,6 %) i Južna Koreja (4,9 %). Očekuje se da uvoz oružja europskih članica NATO-a u idućim godinama nastavi rasti. Neke od narudžbi sklopljenih 2022. rezultat su ubrzanih procesa nabave, provedenih kao odgovor na rat u Ukrajini. Na primjer, u prve četiri godine razdoblja koje analizira SIPRI (2018. – 2021.), poljske narudžbe uključivale su 32 borbena aviona i četiri PZO sustava iz SAD-a. Međutim, Poljska je 2022. najavila nove, puno brojnije nabave: 1394 tenka, 96 borbenih helikoptera te 12 raketnih i PZO sustava iz SAD-a; 48 borbenih aviona, 672 samohodna topa i 288 višecijevnih raketnih bacača iz Južne Koreje, te tri fregate iz Ujedinjene Kraljevine. Nakon ubrzanog procesa nabave, Njemačka je krajem 2022. od SAD-a naručila 35 borbenih aviona F-35. Uvoz oružja zemalja Bliskog istoka smanjen je 2018. – 2022. za 8,8 % u odnosu na 2013. – 2017. SAD je i u toj regiji glavni izvoznik sa 54 % tržišnog udjela. Sljedeći su najveći dobavljači Francuska (12 %), Rusija (8,6 %) i Italija (8,4 %). Katar je treći najveći uvoznik oružja u svijetu. Uspoređujući dva petogodišnja razdoblja, uvoz oružja u tu arapsku zemlju porastao je za 311 %. Ukratko, nerealno je očekivati posustajanje trgovine oružjem u idućim godinama, pogotovo u okolnostima ruske invazije na Ukrajinu te rastućih napetosti u istočnoj Aziji, kao i uvijek nemirnog Bliskog istoka. I bez tih žarišta svjetska industrija vojne opreme imala bi dovoljno zainteresiranih kupaca, a ovako možemo očekivati samo daljnji eksponencijalni rast i ulaganje u sektor sigurnosti i naoružanja. SAD će nedvojbeno zadržati dominaciju u svjetskoj trgovini oružjem, međutim, vrijeme će pokazati hoće li Rusija uspjeti zadržati drugo mjesto.

---

Ključne činjenice

• Opseg međunarodne trgovine naoružanjem 2018. – 2022. bio je 5,1 % manji nego 2013. – 2017. i 4,8 % veći nego 2008. – 2012.
• Sjedinjene Države, Rusija, Francuska, Kina i Njemačka pet je najvećih izvoznika oružja 2018. – 2022. Zajedno su sudjelovale u
  76 % svjetskog izvoza oružja.
• Američki izvoz oružja činio je 40 % ukupnog svjetskog izvoza 2018. – 2022. i bio je 14 % veći nego 2013. – 2017.
• Francuski izvoz oružja porastao je za 44 % kroz dva petogodišnja razdoblja (2013. – 2017., odnosno 2018. – 2022.), dok je ruski smanjen za 31 %, kineski za 23, a njemački za 35%.
• Indija, Saudijska Arabija, Katar, Australija i Kina pet je najvećih uvoznika oružja 2018. – 2022. Zajedno su kupili 36 % stranog oružja.
• Azija i Oceanija regije su koje su 2018. – 2022. uvezle najviše naoružanja. Na njih otpada 41 % svjetskog uvoza, a slijedi Bliski istok sa 31 %, Europa sa 16, Sjeverna Amerika sa 5,8 i Afrika sa 5,0 %.
• Uvoz oružja europskih zemalja bio je 2018. – 2022. za 47 % veći nego 2013. – 2017. Uvoz oružja europskih članica NATO-a bio je veći za 65 %.
• Ukrajina je u razdoblju 2018. – 2022. postala 14. najveći uvoznik oružja, odnosno treći najveći u 2022.
  

  ---

Ukrajina – treći najveći uvoznik

Ukrajina je od stjecanja neovisnosti 1991. pa do kraja 2021. uvezla vrlo malo oružja. To se promijenilo nakon ruske invazije u veljači 2022., kad su joj SAD i mnoge europske zemlje počeli slati velike količine vojne pomoći. Ukrajina je stoga 2022. postala treći najveći uvoznik oružja, nakon Katra i Indije, i 14. po veličini za petogodišnje razdoblje 2018. – 2022., čineći 2,0 % ukupnog svjetskog uvoza oružja. Od 29 zemalja koje su Ukrajinu 2022. opskrbljivale oružjem, glavni je dobavljač SAD, koji je činio 35 % ukupnog ukrajinskog uvoza, Poljska (17 %), Njemačka (11 %), Ujedinjena Kraljevina (10 %) i Češka (4,4 %). Dosta oružja isporučenog 2022. bilo je rabljeno, iz postojećih zaliha. Isporučeno oružje novije proizvodnje odnosi se na sustave protuzračne obrane iz Njemačke, Poljske, Ujedinjene Kraljevine i SAD-a. U mnogim slučajevima opskrbu oružjem financirale su druge zemlje ili Europska unija.

---

Francuski procvat

Francuski izvoz oružja činio je 11 % ukupnog svjetskog izvoza 2018. – 2022., što je porast od čak 44 % u odnosu na 2013. – 2017. Većina francuskog izvoza odnosila se na zemlje Azije i Oceanije (44 %) i Bliskog istoka (34 %). Najveći je kupac Indija, s čak 30 % udjela u francuskom izvozu, a slijedi Katar i Egipat. Trenutačno najvažniji francuski ugovor potpisan je 2022., kad se Indonezija odlučila za kupnju 42 borbena aviona. Do kraja te godine Francuska je imala puno više narudžbi za izvoz od, primjerice, Rusije.

---

TEKST:  Tomislav Vidaković