50 godina u službi

Brod u sastavu Obalne straže BŠ-72 Andrija Mohorovičić ove godine obilježava 50. obljetnicu i tim je povodom ekipa Hrvatskog vojnika posjetila splitsku vojarnu ”Admiral flote Sveto Letica-Barba“  te smo obišli najstariji i najduži brod Hrvatske ratne mornarice i upoznali njegovu posadu

Najstariji je i najduži brod u sastavu Hrvatske ratne mornarice, a zadaće su mu se mijenjale kroz njegov dugi radni vijek. Kad je kao školski brod 1971. sagrađen u poljskom brodogradilištu Stocznia Północna i potom dopremljen u splitsku luku ”Lora“, prva namjena BŠ-72 ”Andrija Mohorovičić“ bila su hidrografska istraživanja, a potom je godinama služio kao školski brod. Danas, pola stoljeća otkako je sagrađen, brod je u sastavu Obalne straže i najčešće se koristi za traganje i spašavanje. Ove godine obilježava veliku, 50.obljetnicu, i tim povodom posjetili smo splitsku vojarnu ”Admiral flote Sveto Letica-Barba“ kako bismo obišli brod i upoznali njegovu posadu.

Kad smo došli do najdužeg broda u luci splitskoj luci ”Lora”, na palubi nas je dočekalo poznato lice – poručnik bojnog broda Dino Mijalić. Poručnik Mijalić zadnje tri godine zapovjednik je Andrije Mohorovičića, a mi smo ga upoznali pišući o posljednjoj plovidbi tad najstarijeg broda HRM-a – vodonoscu PT-71 iz sastava 1. divizijuna Obalne straže. Nakon što je čitavo desetljeće zapovijedao brodom, koji je dostavljao vodu otočnim postajama obalnog motrenja, ali i civilnom stanovništvu u sušnim mjesecima, poručnik Mijalić zadnje tri godine prvi je čovjek Andrije Mohorovičića. Odmah na početku razgovora pitamo ga kojim je brodom lakše zapovijedati.

”Iako oba broda imaju namjenu, koja nije strogo vojna, Andrija Mohorovičić  ipak je veći brod, ima brojniju posadu, ali i širi raspon zadaća. Obuka i zadaće su, stoga, dosta zahtjevne,“ odgovara poručnik Mijalić.

Budući da je riječ o brodu starom 50 godina, poručnika Mijalića pitamo u kakvom je stanju i je li ga teško održavati.

”Posada brod maksimalnim trudom i zalaganjem održava u besprijekornom stanju. Općenito smatram da su najveća vrijednost na mojem brodu ljudi, oni su ti koji vuku sve konce i svojim angažmanom omogućavaju da izvršimo sve naše zadaće,” kaže zapovjednik broda.

Osim što se najčešće koristi za traganje i spašavanje, jedna od njegovih zadaća jest i nadzor zaštićenog ekonomsko-ribolovnog pojasa ZERP-a, a i dalje je na raspolaganju kadetima za obuku.

”S ostalim tijelima na moru, Lučkom kapetanijom, Ministarstvom unutarnjih poslova, ribarskim inspektorima i Carinom zaduženi smo za nadzor ribarstva – od sportskog do gospodarskog ribolova. Stoga na brodu imamo obučene ribarske inspektore koji zajedno s drugim nadležnim institucijama kontroliraju brodove na moru. Ako nekog zateknemo u nedopuštenom ribolovu, slijedi kazna,“ opisuje poručnik Mijalić.

Konkretne zadaće

Jedan od licenciranih ribarskih inspektora na brodu je i prvi dočasnik te ujedno i najdugovječniji član posade stožerni narednik Stipe Bilobrk. U službi je na Andriji Mohorovičiću od 2008., otkako je ušao u sastav HRM-a. Prije toga je dugi niz godina radio u Hrvatskoj kopnenoj vojsci, no kaže kako mu je rad u Obalnoj straži poseban izazov. ”Obalna straža specifična je postrojba s konkretnim zadaćama na moru koje su ujedno dosta zahtjevne.  Među ostalim, moja je zadaća na ovom brodu priprema i obuka mladih mornara i dočasnika na brodu. Prije isplovljavanja pripremamo posadu za izvršenje zadaće jer u svakoj situaciji svaki član posade mora znati što treba raditi. Tako imamo grupe za spašavanje, traganje, zbrinjavanje unesrećenih, gašenje požara, pregled sumnjivih plovila, ribarsku inspekciju,“ nabraja prvi dočasnik Bilobrk.

Prisjetio se i jedne od najzahtjevnijih zadaća otkad je na Andriji Mohorovčiću, a za taj je pothvat posada dobila i dva velika priznanja – Plavu vrpcu Vjesnika, koja se dodjeljuje za poduhvat spašavanja ljudi i imovine na moru, i nagradu Ponos Hrvatske. Riječ je o sudjelovanju u združenoj humanitarnoj operaciji Europske unije Triton 15 tijekom koje je posada broda u Sredozemnom moru spasila 2500 migranata.

”Te je godine bio velik priljev migranata iz Afrike i Bliskog istoka, a jedna od ruta  bilo je i Sredozemno more. Posada ovog broda, kao i posade brodova drugih europskih zemalja, spašavala je ljude koji su dugo vremena boravili bez vode i hrane na otvorenom moru. Bili su u šoku, u jako lošem stanju i u pogibeljnoj situaciji. Akcija je trajala tri mjeseca, a spašavali smo ih po svim vremenskim uvjetima, i danju i noću. Uglavnom smo radili ophodnje južnim dijelom Jonskog mora, a nakon što smo unesrećene prekrcali na naš brod, prevozili smo ih do prihvatnih centara na Siciliji,“ priča stožerni narednik Bilobrk.

Jednostavan sustav

Iako nam se čini da je zbog svoje veličine Andrija Mohorovičić pomalo nezgrapan za spašavanje unesrećenih na moru, poručnik Mijalić uvjerava nas u suprotno.

”Mi smo vam na moru kao sika. Najbolje podnosimo more. Brodom napravimo zavjetrinu i potom izvlačimo unesrećenog, a imamo i košare koje se mogu uroniti u more pa u njih ukrcavamo unesrećene. Za sve te situacije redovito se obučavamo,“ napominje zapovjednik broda. Dok obilazimo brod, stižemo i do prostorije opremljene medicinskom opremom.

”Naš brod može primiti i medicinski tim te se može napraviti MEDEVAC transport unesrećenog helikopterom,“ otkriva nam poručnik Mijalić. Iz gornjeg dijela broda spuštamo se u strojarnicu koja zauzima velik dio potpalublja. Ondje nas dočekuje pogonski časnik poručnik fregate Mihovil Knezović, desna ruka upravitelja stroja na brodu. Premda nam strojarnica djeluje dosta komplicirano, pogonski časnik objašnjava nam kako je sustav zapravo vrlo jednostavan.

”Iako je brod dosta star i sustavi su stari, stroj funkcionira besprijekorno. Naravno, manji su kvarovi uvijek mogući, no ovo je školski brod i svaki je sustav vidljiv kako bi se lakše moglo učiti na njemu. Dosad sam služio na raketnim topovnjačama Vukovar i Šibenik, no na ovom je brodu ugodnije raditi. Koliko god se možda čini da je brod velik i kompliciran, sve se nauči s vremenom,“ kaže poručnik fregate Knezović.

Nakon obilaska pitamo zapovjednika Mijalića o idućim aktivnostima, ali i kako će posada proslaviti velikih pola stoljeća broda: ”Nemamo previše vremena za slavlje. Čeka nas sudjelovanje na već tradicionalnoj vojnoj vježbi Harpun, a istodobno se konstantno uvježbavamo za naše iduće zadaće, moramo biti spremni za sve izazove, a na pogreške nemamo pravo,“ zaključuje zapovjednik Mijalić.


BŠ-72 Andrija Mohorovičić izgrađen je 1971. u poljskom brodogradilištu, a u službi je od 1972. Prvo kao specijalizirani hidrografski brod, a kasnije kao školski brod Hrvatske ratne mornarice. U sastavu Obalne straže Republike Hrvatske je od 2008. Brod je dugačak 73,3 metra, širok 10,8 metara, gaza 3,9 metara. Postiže brzinu od 17 čvorova. Prema ustroju ima 37 članova posade.

Tekst: Martina Butorac

Foto: Tomislav Brandt