Hrvatska vojska moćna je sila koja može učinkovito odgovoriti na posljedice katastrofe

Prvog je dana potresa 250 pripadnika Hrvatske vojske s pripadajućom inženjerijskom mehanizacijom bilo angažirano u gradu Petrinji. Istodobno, 400 vojnika nalazilo se u vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” i bili su u svakom trenutku spremni za angažman. Hrvatska vojska otad svakodnevno angažira 300 − 350 pripadnika na zadaćama sanacije posljedica potresa te distribucije humanitarne pomoći

 

General-bojnik Tihomir Kundid zamjenik je zapovjednika Hrvatske kopnene vojske. Od velikog potresa koji je 29. prosinca 2020. pogodio Sisačko-moslavačku županiju nalazi se u Petrinji i zapovjednik je snaga HKoV-a koje su na tom području angažirane na sanaciji posljedica potresa.

Dvadeset pet godina ranije, u ljeto 1995. i tijekom vojno-redarstvene operacije Oluja, general Kundid bio je jedan od pripadnika Gromova čija je zadaća bila oslobađanje grada Petrinje.

Bili ste 1995. pripadnik vojske i jedan od ljudi koji su spašavali Petrinju kad je bilo najteže. To radite i sad. Ima li poveznica iz ondašnjeg i sadašnjeg vremena?

U VRO Oluja bio sam na smjeru napada gdje nam je jedna od zadaća bila oslobađanje grada Petrinje. Među prvima sam ušao u Petrinju, ali mogu reći da su ona razaranja koja sam tad vidio u samom središtu grada bila bitno manja od ovih koja su me dočekala kad sam došao 29. prosinca. Razaranja koja je ovdje izazvao potres znatno su veća od onih koja je Petrinja preživjela u ratu.

Vidjeli ste posljedice potresa u Zagrebu u ožujku 2020., bili ste među prvima na ulicama grada, vojska je i tad pomagali i spašavala. Je li vas poslije zagrebačkog potresa razaranje u Petrinji iznenadilo?

Da. To je bila šokantna slika i nisam očekivao da je središte grada apsolutno uništeno i porušeno. U Petrinji je u potresu smrtno stradala trinaestogodišnja djevojčica, a još šest ljudi u Majskim Poljanama − no kad sam došao i vidio razmjere porušenosti u prvim trenucima sam se bojao da će biti i puno više žrtava.

I zagrebački je potres bio razoran, ali puno manje od petrinjskog. Tako velik broj razrušenih zgrada i toliki stupanj oštećenja kakav je u Petrinji nije bio u Zagrebu. Petrinja je pretrpjela puno snažniji potres i puno više štete.

Pokazalo se i neprestano se potvrđuje kako civilna zajednica, hrvatski narod u svim teškim, kritičnim situacijama prije svega i više od svega vjeruje Hrvatskoj vojsci. Vi, ovako istureni u takvim situacijama i prvi koji dolazite u kontakt s ljudima kad im je najteže najviše ste i zaslužni za stvaranje dojma koji civili imaju o vojsci.

Osim primarne zadaće Hrvatske vojske, a to je obrana suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti RH, jedan je od bitnih elemenata naše misije pomoć stanovništvu u slučaju elementarnih nepogoda ili nekih drugih katastrofa. U skladu s našim personalnim potencijalima i materijalnim sredstvima, Hrvatska vojska moćna je sila koja može učinkovito odgovoriti na posljedice katastrofe. U tom smislu hrvatski narod ima vjeru u HV jer zna da smo visokoorganizirani i besprijekorno uvježbani i da će naša reakcija biti trenutačna kako bismo mu pomogli. Mi služimo našoj domovini i našem narodu i kad je najteže mi smo uz njega i pružamo mu beskompromisnu pomoć.

Kakve su i koje su bile prve zadaće Hrvatske vojske nakon ovog velikog potresa?

Nakon potresa ministar obrane i načelnik Glavnog stožera OSRH zapovjedili su da se Hrvatska vojska odmah uključi u pružanje pomoći stanovništvu u svim pogođenim gradovima i mjestima. Hrvatska vojska reagirala je trenutačno. Odmah smo iz petrinjske vojarne uputili naše postrojbe u grad Petrinju, koji je najviše stradao u potresu. U prvoj je fazi naša zadaća bila pregledati sve djelomično ili potpuno urušene objekte i zbrinuti unesrećene građane. Koristili smo i besposadne sustave letjelica Orbiter 3. Na taj način mogli smo ustanoviti kolika su prijetnja sigurnosti djelomično urušeni objekti u slučaju naknadnih potresa. Također, koristeći termalnu kameru pratili smo stanje i provjeravali je li netko od ljudi ostao u ruševinama. Srećom, takvih situacija nije bilo.

Nakon toga došle su inženjerijske postrojbe i počeli smo raščišćavanje građevinskog materijala s urušenih objekata kako bismo osigurali prohodnost prometnica. To su bile naše primarne zadaće, koje smo provodili prva dva dana. Na dan potresa, 29. prosinca predvečer, organizirali smo mobilne timove koje smo uputili u okolna sela kako bismo obišli stanovništvo i pružili potrebnu pomoć.

Nakon što smo završili sanaciju rasutog građevinskog materijala koji je zatrpao prometnice, prebacili smo se na provedbu novih zadaća – prioritet nam je bilo postavljanje mobilnih kućica i stambenih kontejnera kako bi ljudi koji su u potresu izgubili domove u što kraćem vremenu dobili adekvatan alternativni smještaj dostojan čovjeka.

Prvog je dana, 29. prosinca, 250 pripadnika Hrvatske vojske s pripadajućom inženjerijskom mehanizacijom bilo angažirano u gradu Petrinji. Istodobno, 400 vojnika nalazilo se u vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” i bili su u svakom trenutku spremni za angažman.

Hrvatska vojska otad svakodnevno angažira 300 − 350 pripadnika na zadaćama sanacije posljedica potresa i distribucije humanitarne pomoći.

U prvim je danima bilo angažirano i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo sa svojim helikopterima jer je bilo potrebno hitno evakuirati životno ugrožene pacijente. To smo i napravili. Nakon snažnog potresa sve su značajnije institucije u Petrinji bile oštećene i bila je potrebna hitna evakuacija tamošnjeg Doma za starije i nemoćne. Budući da vojarna “Pukovnik Predrag Matanović” raspolaže novoizgrađenim i najsigurnijim objektima, koji imaju visoku statičku otpornost na potres, ponudili smo se i u vojarnu smjestili sve njegove štićenike. Osim njih, u naše objekte smjestili smo i civile koji su u djeliću sekunde ostali bez domova. U trenutku najveće popunjenosti u vojarni je bilo smješteno 406 osoba koje su ostale bez svojih domova. I sad, dva tjedna nakon potresa, dio njih smješten je u vojarni.

Kontejneri i mobilne kućice i dalje dolaze tako da je i danas naša primarna zadaća njihovo razvoženje i postavljanje po okolnim selima na mjesta gdje su potrebni.

Jedna je od zadaća koje kontinuirano provodimo i održavanje prohodnosti prometnica. One su sad zbog velikog broja različitih vozila pod znatnim dodatnim opterećenjem i održavanje prohodnosti presudno je za organizaciju i dostavu nužne pomoći stanovništvu te dostavu građevinskog materijala za sanaciju stambenih objekata.

Vojni sustav čvrst je, stabilan i pouzdan i u njemu se precizno zna tko, što i kako treba napraviti. No, taj sustav sastoji se od ljudi, a ljudi imaju svoje emocije. I pripadnici vojske bili su potreseni, nekima su kuće razrušene, članovi obitelji ugroženi. Kako se, unatoč odličnoj uvježbanosti, organiziranosti i funkcionalnosti vojni sustav nosio s takvim problemom među svojim pripadnicima?

Svatko od nas ima tu emotivnu komponentu u sebi i nije je moguće isključiti. No bez obzira na to mi smo profesionalci, obučavani smo i pripremani za takve situacije tako da se u tom kontekstu cjelokupna vojska iznimno dobro nosila sa stresom kojem je bila izložena. Emocija se ne može isključiti i uvijek ostavlja određene posljedice na sve nas. U tom smislu mi smo odmah, prvog dana potresa uključili psihološke timove, koji su bili u vojarni i razgovarali sa svim ljudima angažiranim na sanaciji. Ta je pomoć i dalje dostupna, a ima pozitivnu implikaciju na psihičku stabilnost pripadnika vojske koji sudjeluju u saniranju šteta i pružanju pomoći civilima.

U Petrinji smo, dva su tjedna prošla od strašnog potresa. Što je pred Hrvatskom vojskom? Što u idućem razdoblju možemo planirati?

Mi ostajemo sve dok se ovdje kompletna situacija ne stabilizira i dok se uvjeti života za sve stanovništvo na trusnom području ne normaliziraju. Hrvatska vojska cijelo će vrijeme nastaviti pružati pomoć stanovništvu. Stambeni kontejneri i mobilne kućice kontinuirano dolaze iz različitih izvora tako da ćemo mi i dalje pružati potporu u njihovu transportu i razmještaju, kao i u gradnji kontejnerskih naselja. Počeli smo pripremu terena za izgradnju kontejnerskog naselja na Sajmištu u Petrinji. Ondje će biti smješteno 100 kontejnera, tako da je to za nas sad i u bliskoj budućnosti primarna zadaća. Drugo kontejnersko naselje bit će napravljeno u Glini i mi ćemo i ondje participirati sa svojim snagama.

Sljedeća aktivnost koju provodimo od prvog dana, a provodit ćemo je i dalje jer je iznimno značajna, pružanje je pomoći Crvenom križu kod istovara, sortiranja i, što je posebno važno, distribucije humanitarne pomoći do ljudi pogođenih potresom. Uz te primarne zadaće naša je zadaća i pomoć u zbrinjavanju ljudi koji su u potresu ostali bez nekretnina. U vremenu koje je pred nama pružat ćemo potporu civilnoj zajednici na uklanjanju objekata koji zbog oštećenosti ugrožavaju sigurnost. Vojska će se uključiti u uklanjanje objekata za koje su statičari procijenili da ih treba rušiti.

Razgovarala: Lada Puljizević

Foto: Filip Klen