Hrvatska politika prema NATO-u i u NATO-u jest aktivan i konkretan doprinos Savezu. To se naravno ovdje prepoznalo jer aktivno sudjelujemo u NATO-ovim operacijama i misijama. Uvjeren sam da smo se u ovih šest godina u potpunosti pozicionirali kao pouzdana i konstruktivna saveznica koja daje značajan doprinos u odnosu na svoju veličinu i snagu…

Sa stalnim predstavnikom RH-a u NATO savezu, veleposlanikom Borisom Grigićem razgovorali smo između dviju ministarskih konferencija NATO-a, one ministara vanjskih poslova te ministara obrane. Veleposlanik Grigić govorio je o trenutačno najvažnijim događajima koji su u posebnom fokusu NATO-a, ali i o bitnoj ulozi koju Republika Hrvatska ima u Savezu. Najavio je također posjet glavnog tajnika NATO-a Hrvatskoj u srpnju…

Republika je Hrvatska nedavno obilježila šestu obljetnicu ulaska u NATO. Koje smo benefite dobili članstvom u tom razdoblju?
Prvo bih rekao da je najveća korist od ulaska u NATO to što smo postali članica najjačeg vojno-političkog saveza u povijesti. Time smo ušli u krug zemalja koje dijele zajedničke vrijednosti, slično razmišljaju o ključnim sigurnosnim pitanjima današnjice, imaju slične ciljeve i zajednički rade na njihovu ostvarenju. Sada smo u poziciji da ravnopravno s ostalih 27 članica raspravljamo o ključnim pitanjima sigurnosti Saveza i o globalnim pitanjima, dajemo svoja mišljenja i prijedloge, u skladu s našim vanjskopolitičkim i drugim ciljevima te nacionalnim interesima. Na taj način utječemo na formiranje zajedničkih stajališta Saveza prema stalnim i ozbiljnim izazovima s kojima bi se Hrvatska teško mogla sama nositi. Stalnom interakcijom s drugim članicama saznajemo iskustva i rješenja koja nam pomažu u usmjeravanju vlastitog razvoja i modernizacije na korist svih. Vrijedi to i za naše sudjelovanje u NATO-ovim operacijama. Sudjelujemo u svim fazama političkih i vojnih priprema, planiranja i provedbi operacija, dajemo doprinos Savezu, a s druge strane, uspoređujemo se s drugim članicama i učimo. Ne manja važna korist od članstva u Savezu jest i otvaranje novih gospodarskih mogućnosti, prije svega za hrvatsku vojnu industriju jer smo ulaskom u NATO dobili jednu dodatnu verifikaciju. Ponudama hrvatske vojne industrije pristupa se sasvim drugačije jer su to sada ponude iz zemlje koja je NATO-ova članica.

Izazovi pred kojima se trenutačno nalazi NATO možda su veći nego ikad prije, bilo da je riječ o izazovima nakon aneksije dijela ukrajinskog teritorija, čime je ratni konflikt vraćen u Europu ili kada govorimo o  prijetnjama koje dolaze od skupina koje sve jače šire teror i netoleranciju (ISIL). Na koji se način NATO i EU nose s ovim sve većim izazovima?
S ovim novim prijetnjama NATO je ušao u novu fazu u svojoj povijesti. Nakon što je završila operacija u Afganistanu, koja je u zadnjih deset godina dominirala u Savezu, NATO se našao pred novim izazovima koji su potpuno drugačiji. Istog časa počelo je prilagođavanje tim novim izazovima i u vojnom, političkom i u institucionalnom smislu. NATO članice analizirale su sve aspekte, nove politike Ruske Federacije, a jednako tako sve što se događa na Bliskom istoku i sjevernoj Africi. Prijetnje s istoka i s juga po svom su karakteru potpuno različite, ali im pristupamo s podjednakom pozornošću. Primjerice, saveznici su članici NATO-a Turskoj promptno uputili pomoć, raketne sustave Patriot, kako bi se obranila od mogućih raketnih napada iz Sirije. S druge je strane pojačan nadzor i uvježbavanje snaga u istočnim saveznicama. Ukratko, NATO je stalno na oprezu, prilagođava svoje aktivnosti promjenama u svom sigurnosnom okruženju tako da u svakom trenutku može odgovoriti na svaki izazov.

U posljednje se vrijeme često (sve glasnije) čuje da problem u Ukrajini Europa sama mora riješiti? Postoji li zajednički stav o tom problemu u strukturama NATO-a?
Problem Ukrajine je širi od same Ukrajine. Stanje u i oko Ukrajine primjer je nove politike Rusije koja se prema svojim susjedima postavlja na način koji nije u skladu sa sigurnosnom arhitekturom Europe i gdje se kršenjem općeg i posebnog međunarodnog prava nastoji promijeniti situacija tako da Rusija postane dominantna i da se ograniči suverenitet država u okruženju. To je neprihvatljivo i u NATO-u i u EU-u jer mi svijet vidimo onako kako ga uređuje međunarodno pravo, a to isključuje primjenu vojne i svake druge sile i prisile, a osobito nasilnu promjenu granica. Uloga EU-a i NATO-a različita je jer svaka organizacija ima svoje područje i načine djelovanja. Za NATO je prvenstveni cilj kolektivna sigurnost što znači obrana svake i svih članica Saveza. Osim toga mi nastojimo svojim partnerima pomoći da svoje strukture i pravila usklade s NATO-ovim standardima u demokraciji, civilnom nadzoru nad vojskom i modernom ustroju vojnih sigurnosnih struktura. U tom smislu nastojimo djelovati u našem okruženju pa tako i prema Ukrajini gdje nastojimo pomoći da se moderniziraju i otklone slabosti koje imaju.

Glavni tajnik NATO-a nedavno je objavio da će se sljedeći NATO-ov samit održati u Varšavi?  Na što će biti usmjeren fokus na ovom samitu?
Fokus će biti usmjeren na provedbu odluka s NATO-ova samita u Welesu. NATO intenzivno radi na provedbi tih odluka i u Varšavi će biti trenutak da se pokaže što je napravljeno. Istodobno bi na tom samitu predsjednici država i vlada trebali dati nove smjernice u daljnjem prilagođavanju Saveza okolnostima koje se mijenjaju. Samit će definitivno biti usmjeren prema prilagodbi i jačanju Saveza u odnosu na prijetnje kojima smo izloženi. Za nas je važna dimenzija tog samita i provedba politike otvorenih vrata. Očekujemo da će Crna Gora već na sastanku ministara vanjskih poslova u prosincu dobiti pozivnicu za članstvo u Savezu, tako da bi na samitu mogla sudjelovati kao zemlja pristupnica. Željeli bismo i da se za Bosnu i Hercegovinu aktivira Akcijski plan za članstvo kao i da se riješi problem makedonskog ulaska u NATO.

Koliko se ovdje u sjedištu NATO-a cijeni Hrvatska kao članica i uloga Oružanih snaga te njihov doprinos Savezu sudjelovanjem u mirovnim misijama, projektima Pametne obrane…?
Hrvatska politika prema NATO-u i u NATO-u jest aktivan i konkretan doprinos Savezu. To se naravno ovdje prepoznalo jer aktivno sudjelujemo u NATO-ovim operacijama i misijama. Mi smo u operaciji ISAF dali relativno velik broj vojnika kada ga usporedimo s brojem stanovnika i okviru BDP-a koji imamo i na taj smo način pri vrhu zemalja koje su sudjelovale u ovoj operaciji. I u sadašnjoj misiji Odlučna potpora, koja je savjetodavno-instruktivna, dajemo značajan broj vojnika. I sudjelovanje u operaciji KFOR jasan je doprinos koji u NATO-u svi cijene. U političkom smislu dajemo doprinos posebice u pitanjima u kojima mislimo da znamo više nego druge saveznice, primjerice pitanja vezana uz područje Balkana gdje još uvijek imamo nedovršen posao. Nastojimo objasniti članicama Saveza što se ondje zapravo događa i što bi trebalo napraviti da zemlje koje to žele brže nadoknade zaostatak u približavanju NATO-u. Mislim da na tom području dajemo značajan doprinos jer uz nekoliko drugih članica iz našeg okružja najbolje znamo što se događa. Uvjeren sam da smo se u ovih šest godina u potpunosti pozicionirali kao pouzdana i konstruktivna saveznica koja daje značajan doprinos u odnosu na svoju veličinu i snagu.

Vesna Pintarić, foto: Željko Stipanović