Hrvatska ratna mornarica – snaga spremna za sve sigurnosne izazove

Osposobljavanje novog i usavršavanje postojećeg osoblja od primarne je važnosti. U konačnici, naša je želja stvoriti visokoprofesionalno osoblje koje će svoja teorijska znanja obogatiti znanjima, vještinama i iskustvom pripadnika koji su izrasli iz Domovinskog rata. Ustrojstvene cjeline trenutačno rade na implementaciji pet mornaričkih Ciljeva sposobnosti i očekujemo da bismo uskoro mogli deklarirati prve mornaričke snage koje će sudjelovati u NATO-ovim pomorskim operacijama…

Zapovjednik HRM-a kontraadmiral Predrag Stipanović. Snimio: Josip Kevrić

Hrvatska ratna mornarica uskoro obilježava jubilarnu 25. obljetnicu postojanja i djelovanja. Bio je to povod za razgovor sa zapovjednikom kontraadmiralom Predragom Stipanovićem, časnikom koji je u redovima Hrvatske ratne mornarice od samih početaka njezina ustrojavanja.

Jesmo li dovoljno svjesni koliko 18. rujna simbolizira povijest, tradiciju i značaj ne samo HRM-a, nego i cjelokupnu povezanost Hrvata i Jadranskog mora?
Iako je posve izvjesno da bismo iz bogate i bremenite prošlosti mogli navesti cijeli niz događaja vezanih uz našu pomorsku povijest, a koji bi također imali pravo biti izabrani da ih se obilježava kao Dan Hrvatske ratne mornarice, ono što je bilo presudno u odluci da bude 18. rujna jest upravo snažna simbolika koja je povezala rujanske događaje 1991. s onima iz devetog stoljeća. Smatram da smo svjesni te baštinske povezanosti i njezina značaja, što smo kroz svoju turbulentnu povijest uz mnogo žrtve i dokazali.
More je oduvijek bilo izvor prirodnih resursa i bitan čimbenik razvoja pomorskih zemalja. Poznato je da stupanj iskorištavanja morskih resursa izravno utječe i na razvoj brojnih pomorskih djelatnosti i na cijelo gospodarstvo. Ako je priobalna zemlja prepoznala te vrijednosti, more postaje osnova nacionalnog prosperiteta. Jadransko more zasigurno je jedan od najvažnijih resursa naše zemlje jer joj ekonomska bogatstva i pomorski promet otvaraju brojne mogućnosti da, uz pravilno gospodarenje te uz poštivanje strogih ekoloških postulata, ekonomski posve osnaži.
No, Jadran je privilegija na koju zbog inercije svakodnevice znamo i zaboraviti. Na vremensku i duhovnu dimenziju tog dragocjenog izvora nužno je podsjećati kako bismo pojedinačno i kolektivno, u kontinuitetu i u cijelosti, bili svjesni kakva je to vrijednost i na koji način smo je naslijedili, to jest, posudili od svojih potomaka.

Koje su vaše najdublje impresije iz dana kad se ustrojavala današnja Hrvatska ratna mornarica?
Hrvatska ratna mornarica stvarana je, kao i ostale sastavnice OSRH, u teškim uvjetima, kad su velikosrpske snage koristeći vojnu moć JNA okupirale trećinu teritorija Hrvatske. Hrvatska obala našla se tad pod teškom blokadom pomorskih snaga JRM-a. Spremnost za obranu domovine, domoljublje, hrabrost, pomoračko iskustvo i znanje bili su glavna pokretačka snaga hrvatskih mornara u tim trenucima presudnim za opstojnost hrvatske države. Nakon samog ustrojavanja HRM-a, pod zapovijedanjem našeg prvog zapovjednika admirala Svete Letice Barbe, dragovoljno sam se prijavio i vrlo brzo postao član prve posade RTOP-21 “Šibenik”.
Prisjećajući se tih dana kad smo započeli ostvarivanje sna o samostalnoj i suverenoj domovini, kao aktivnom sudioniku tih događaja, nikad mi nije jednostavno izraziti svoje impresije. Naime, dana 28. rujna 1991., na čelu s danas kontraadmiralom Robertom Hranjem kao prvim zapovjednikom broda, nas tridesetak upućeno je u Šibenik kako bismo preuzeli brodove koje su zarobili djelatnici Remontnog brodogradilišta. Konkretno, raketna topovnjača “Šibenik” bila je vezana u Crnici te smo odmah pristupili dovođenju topova i brodskih sustava za borbeno djelovanje tako da je vrlo brzo brod bio spreman za operativnu uporabu.
Osim ustrojavanja pomorskih snaga, provodilo se ustrojavanje i naoružavanje i drugih postrojbi: postrojbe obalnog topništva, diverzantske, mornaričkog pješaštva, protuzračne obrane, minsko-protuminske, dakle, sve u cilju stvaranja uvjeta za aktivno suprotstavljanje neprijatelju i postupno preuzimanje inicijative na jadranskom pomorskom bojištu.
Ovdje svakako treba istaknuti činjenicu da je upravo obalno topništvo odigralo jednu od najznačajnijih uloga u pomorskoj obrani Republike Hrvatske. Osobito se istaknulo u početku agresije na grad Šibenik i razbijanju neprijateljske pomorske blokade hrvatske obale i otoka 1991. godine.

Snimio: Ivica Hržić

Koliko su preuzimanje kontrole nad hrvatskom obalom i teritorijalnim vodama u ranoj fazi Domovinskog rata utjecali na konačnu pobjedu?
Događaji sredinom studenog 1991. na području splitskog akvatorija znatno su utjecali na konačno protjerivanje neprijateljskih snaga s hrvatskog Jadrana, a samim tim zasigurno i na konačnu pobjedu.
Naime, JRM je od rujna do studenog 1991. godine proveo tri velike pomorske blokade hrvatske obale. Ciljevi blokade bili su nanijeti gospodarsku štetu onemogućivanjem kopnene i pomorske komunikacije te psihološkim pritiskom okrenuti otočno i obalno stanovništvo protiv izabrane vlasti u Hrvatskoj. Isto tako, JRM je blokadu koristio i za omogućivanje povlačenja ljudstva, oružja i opreme prema bazama u Boki kotorskoj. Treća pomorska blokada hrvatskih luka, od 8. studenog, bila je zadnja i najdulja. Događanja u Splitskom, Bračkom, Hvarskom, Neretvanskom i Korčulanskom kanalu od 14. do 16. studenog 1991. godine bila su presudna u razbijanju neprijateljske pomorske blokade hrvatske obale i otoka te čine jednu od prvih velikih pobjeda i prvu veću uspješnu oslobodilačku operaciju Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Uspješnim djelovanjima obalnog topništva, diverzantskim akcijama te minskim djelovanjima, JRM je bio prisiljen na povlačenje iz unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske na svoja zadnja zakloništa na Visu i Lastovu i više nije isplovljavao radi bojnih djelovanja. Zahvaljujući u prvom redu djelovanjima obalnog topništva, neprijatelj je zauvijek otjeran iz voda srednjeg i južnog Jadrana. Iznimka je bila pomorska komunikacija za Dubrovnik koju su još uvijek kontrolirali patrolni brodovi JRM-a, provodeći nadzor svih tereta koji su trajektima pristizali u Dubrovnik. Smatram da je uspjeh koji su napravile postrojbe HRM-a na neki način bio najava početka vojnog, političkog i moralnog poraza neprijatelja.

Prati li HRM u dovoljnoj mjeri ukupno pomlađivanje osoblja u OSRH?
Proces pomlađivanja osoblja HRM-a traje već neko vrijeme i provodi se u skladu s pomlađivanjem na razini OSRH, poštujući zakonske procedure kojima je regulirano to područje. Trenutačno je prosječna dob pripadnika HRM-a 39 godina. Razumije se da za tehničku granu, kao što je HRM, proces pomlađivanja nije jednostavno provesti. Naime, zahtjevi koji se postavljaju pred HRM, OSRH, ali i cjelokupan obrambeni sustav, podrazumijevaju osposobljavanje osoblja za djelovanje u novim i sve složenijim okolnostima kompleksnih obrambenih i sigurnosnih struktura te novih tehnologija. Stoga je osposobljavanje novog i usavršavanje postojećeg osoblja od primarne važnosti. U konačnici, naša je želja stvoriti visokoprofesionalno osoblje koje će svoja teorijska znanja obogatiti znanjima, vještinama i iskustvom pripadnika koji su izrasli iz Domovinskog rata.

Snimio: Josip Kopi

Koliko se konkretno ulazak Hrvatske u NATO dosad odrazio na HRM?
Od samog je početka integriranja OSRH u euroatlantske integracije Zapovjedništvo HRM-a prepoznalo mogućnost da se uz pomoć različitih programa i aktivnosti koji su nam bili ponuđeni može na najbolji način dostići zahtijevanu razinu kompatibilnosti i interoperabilnosti u skladu s NATO-ovim standardima. Prednost je takvog načina rada bila u aktivnom sudjelovanju u kreiranju i izvođenju aktivnosti, sukladno našim potrebama i mogućnostima. Ulaskom Republike Hrvatske u NATO, HRM je dobio mogućnost izravne suradnje i uvezivanja s NATO-ovim zapovjedništvima i ratnim mornaricama u području stalne razmjene informacija putem operativnih središta i razvijenih baza podataka, u pristupu suvremenoj tehnologiji i razvojnim projektima, unapređenju obuke naših pripadnika u NATO-ovim obučnim centrima, ali i obučnim centrima bilateralnih partnera, sudjelovanja na međunarodnim vojnim vježbama te u procesima planiranja i donošenja odluka na operativnoj i taktičkoj razini raspoređivanjem naših pripadnika u NATO-ova zapovjedništva, težišno pri Mornaričkom zapovjedništvu u Northwoodu (MARCOM Northwood). Ustrojstvene cjeline trenutačno rade na implementaciji pet mornaričkih Ciljeva sposobnosti i očekujemo da bismo uskoro mogli deklarirati prve mornaričke snage koje će sudjelovati u NATO-ovim pomorskim operacijama. Svakako je važno istaknuti da je implementacija Ciljeva sposobnosti i deklariranje snaga prije svega zbog zaštite nacionalnih interesa na moru, a budu li takve sposobnosti trebale za potrebe kolektivne obrane Saveza, pripadnici i postrojbe HRM-a bit će spremni za sudjelovanje. HRM je odlučan u preuzimanju dijela odgovornosti i doprinosu osiguranju mira i stabilnosti u regiji i na Mediteranu. Bezrezervno opredjeljenje Republike Hrvatske za kolektivnu obranu i euroatlantske integracije određuje jasnu poziciju Hrvatske ratne mornarice i njezin put prema zajedničkim pomorskim snagama za djelovanje na Mediteranu.

Prošla godina bila je godina važnih međunarodnih operacija i vježbi za HRM. Kako biste je ocijenili? Što nam u vezi s tim donosi kraj 2016. i 2017. godina?
Moram priznati da sam iznimno ponosan na sve što smo napravili tijekom 2015. godine. Razumije se, međutim, da se ništa od toga ne bi moglo ostvariti da u HRM-u ne raspolažemo visokokvalitetnim osobljem, stručnim i visokomotiviranim pripadnicima čija znanja, vještine i sposobnosti omogućuju izvršenje dodijeljenih misija i zadaća. Prošlogodišnji uspjesi rezultat su dugogodišnje iznimno zahtjevne obuke, uvježbavanja i stručnog usavršavanja. Pripadnici HRM-a otprije sudjeluju u međunarodnim vojnim operacijama/misijama, no tek smo prošle godine prvi put u operaciji/misiji sudjelovali s postrojbom odnosno brodom (EU NAVFOR ATALANTA), s našim AVPD timom, te u operaciji Triton također s brodom. Osim toga, pomoračke sposobnosti iskazali smo prevoženjem snaga HKoV-a na međunarodnu vojnu vježbu u Kraljevinu Španjolsku. Nakon 21 godinu revitalizirali smo protubrodski raketni sustav RBS-15B lansirajući dvije rakete, i to prvi put s raketne bitnice te s broda RTOP-12. Bilo je tu još puno obučnih događaja, topničkih djelovanja po ciljevima na moru i u zraku, stožernih trenaža, međunarodnih vojnih vježbi te svakodnevnih aktivnosti na moru koje su provodili brodovi i zračne snage Obalne straže RH.
Godinu 2016. također nastavljamo s intenzivnim aktivnostima. S raketnom topovnjačom sudjelovali smo na međunarodnoj vojnoj vježbi u Italiji; u područje operacije šaljemo drugi AVPD tim; za moguće upućivanje u operaciju provodi se i intenzivna obuka i priprema posade BS-73. Tijekom jeseni provest ćemo vježbu Harpun 16 kao glavni obučni događaj HRM-a, a u sklopu djelovanja Obalne straže Republike Hrvatske povećali smo i broj dana naše nazočnosti na moru. Riječju, ukupan broj naših aktivnosti u ovoj godini povećan je u odnosu na 2015. godinu.
Trenutačno smo u fazi izrade planova rada za 2017. u kojoj nastavljamo intenzivnu obuku i unapređenje naših sposobnosti. No, težište godine koja je pred nama zasigurno će biti na uvođenju u operativnu uporabu obalnog ophodnog broda Obalne straže Republike Hrvatske te autonomnih podvodnih vozila za potrebe protuminskih ronilaca.

Snimio: Josip Kevrić

Hoće li se i drugi tipovi brodova više uključivati u međunarodne aktivnosti?
Sukladno donesenim strateškim dokumentima, pomorske snage HRM-a težišno su namijenjene za provedbu zadaća u Jadranskom moru. To, naravno, ne znači da mi ne razvijamo sposobnosti za moguće sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama i izvan Jadrana. Štoviše, obuka koju provodimo osigurava sposobnost vrlo brzog angažiranja naših brodova u aktivnostima i operacijama potpore miru i izvan Republike Hrvatske u širokom spektru vojnih i nevojnih zahtjeva sposobnosti.
U prilog toj činjenici ide i prošlogodišnje sudjelovanje broda ŠB-72 “Andrija Mohorovičić” u operaciji zaštite vanjskih granica EU-a na moru Triton 15. Potom, već sam spomenuo sudjelovanje dvaju brodova HRM-a, tipa DBM (desantni brod minopolagač), u prevoženju snaga HKoV-a na vježbu certificiranja NATO-ovih snaga brzog odgovora Trident Juncture 15 u Španjolskoj, kao i pripreme broda BS-73 “Faust Vrančić” za moguće upućivanje u operaciju. Nadalje, ove je godine raketna topovnjača HRM-a sudjelovala na vježbi pomorskih snaga regionalne skupine Adrion koja je provedena u Italiji. Zapravo, sukladno svojim sposobnostima i namjeni, svi brodovi HRM-a u određenoj se mjeri pripremaju za sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama. Dolaskom novih plovnih jedinica naše će sposobnosti za sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama još više doći do izražaja.

Ispaljivanje RBS-a 15 bilo je velik događaj. Radi li se i dalje na obnovi tih projektila?
Uspjeh koji smo postigli prošle godine, kad smo nakon 21 godinu lansirali dvije rakete RB-15B, dokaz su da HRM ima znanja i sposobnosti za održavanje i uporabu tog protubrodskog sustava. Nakon provjere sustava nastavili smo proces produljenja vijeka uporabe tih raketa koji bi trebao biti završen do sredine 2017. godine.

U kojoj je fazi izgradnja prvog obalnog ophodnog broda (OOB)?
Obalni ophodni brod u završnoj je fazi izgradnje trupa i nadgrađa. Većina brodskih sustava i opreme nabavljena je i nalazi se u skladištu, od glavnih i pomoćnih strojeva, optoelektroničkih sustava, namještaja itd. Pratimo razvoj gradnje i mogu reći da sam iznimno zadovoljan viđenim. Potrebno je napomenuti kako je projekt OOB-a razvojni projekt u potpunosti sukladan sa zahtjevima i potrebama HRM-a. Složenost je zahtijevala svladavanje brojnih projektnih izazova što je ostvareno bliskom suradnjom djelatnika Brodosplita, projektnog tima MORH-a, HRM-a i drugih institucija Republike Hrvatske (Hrvatski registar brodova, Brodarski institut…). Što se tiče završetka gradnje prototipa, primopredaju broda i uvođenje u operativnu uporabu realno je očekivati u prvoj polovini 2017. godine. Obalna straža RH dobit će tad na uporabu suvremen brod izgrađen prema najvišim standardima koji će omogućiti kvalitetnu provedbu zadaća iz područja njezina djelovanja na moru.

Kakva je situacija s ostalim točkama modernizacije te drugim projektima iz DPR-a, poput infrastrukturnih?
Svi naši projekti opremanja i modernizacije usmjereni su na dostizanje i održavanje sposobnosti koje su u potpori naših misija i zadaća, realizacije NATO-ovih Ciljeva sposobnosti te završetka započetih projekata. Osim obalnog ophodnog broda, sukladno financijskim mogućnostima radi se i na drugim projektima opremanja i modernizacije. Do kraja rujna dobit ćemo dva autonomna podvodna vozila kojima ćemo u znatnoj mjeri unaprijediti naše protuminske sposobnosti. U ovom trenutku nismo odustali niti od jednog našeg projekta opremanja i modernizacije koje smo definirali Dugoročnim planom razvoja OSRH, ali njihova dinamika realizacije ovisit će o financijskim mogućnostima. Isto se odnosi na objekte i infrastrukturu gdje nam je težište na poboljšanju uvjeta života i rada naših djelatnika, počevši od smještajnih i radioničkih kapaciteta, lučke infrastrukture te na podizanju mjera sigurnosti i zaštite.

Koliko HRM uz svoje redovite aktivnosti sudjeluje u društvenom životu zajednice?
Osim temeljnih zadaća, HRM vrlo aktivno sudjeluje u društvenom životu zajednice. Brojne su humanitarne aktivnosti, od traganja i spašavanja na moru, akcija darivanja krvi, akcija prikupljanja pomoći socijalno ugroženim građanima te potpora ustanovama socijalne skrbi. HRM je izrazito aktivan i u akcijama zaštite i čišćenja okoliša, a posebno podmorja. Vrijedna priznanja koja dobivaju pripadnici Hrvatske ratne mornarice jesu potvrda da smo uistinu dostojni našeg poziva, za opće dobro, za dobrobit zajednice u kojoj živimo, i na vjernost domovini nam Hrvatskoj.

Kakav HRM vidite u razdoblju koje je pred nama?
Sukladno sigurnosnim prosudbama okružja, anticipiranim izazovima i rizicima koji nas očekuju u budućnosti, HRM će i nadalje održavati i razvijati sposobnosti i strukturu snaga s ciljem zaštite nacionalnih interesa na moru, ali i doprinosa u sustavu kolektivne obrane. No, s obzirom na stanje tehnike kojom raspolažemo, neupitno je da se HRM mora modernizirati, zbog čega su projekti opremanja i modernizacije i pokrenuti. Uz izgradnju pet obalnih ophodnih brodova, uskoro ćemo dobiti i dva autonomna podvodna vozila za potrebe protuminskih ronilaca, a produljen je i vijek uporabe protubrodskog raketnog sustava. Sukladno financijskim mogućnostima, nastavit će se modernizacija radarskog sustava za nadzor mora, integracijom svih senzora za nadzor s ciljem stvaranja jedinstvene površinske situacijske slike te nabavom dvaju rabljenih lovaca mina.
Osim projekata opremanja i modernizacije, podjednako je važno ulaganje u osoblje zbog čega će se posebna pozornost i dalje posvećivati obuci i profesionalnom razvoju. Obuka je u prvom redu vezana uz nacionalnu obranu, ali isto tako i uz sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama te pomoć civilnom stanovništvu.
U konačnici, Hrvatsku ratnu mornaricu vidim kao organiziranu instituciju koja će sa svojim visokomotiviranim i predanim pripadnicima biti spremna i sposobna odgovoriti na sigurnosne izazove XXI. stoljeća.

Domagoj Vlahović