Kumulativni svjetski bruto društveni proizvod prošle je godine prema podacima MMF-a doživio pad od 3,1 posto. Međutim, podaci instituta SIPRI govore da to nije previše utjecalo na vojnu industriju

Najnovija analiza prometa roba i usluga top-100 tvrtki svjetske vojne industrije očekivala se s posebnim nestrpljenjem. Naime, stručnjaci Štokholmskog instituta za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI) obrađivali su 2020. godinu, koju je širom svijeta snažno obilježio pandemijski lockdown. Utjecaj zaključavanja bio je toliko velik da je svjetski kumulativni bruto društveni proizvod prošle godine prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda doživio pad od 3,1 posto. Međutim, vojna je industrija, barem njezini najveći dionici koji zauzimaju lavovski dio tržišta, izbjegla taj scenarij. Štoviše, prodaja top-100 tvrtki u 2020. iznosila je ukupno 531 milijardu dolara, što je povećanje od 1,3 posto u odnosu na 2019. godinu! Rast se događa šestu godinu zaredom, a suma je 17 posto veća nego 2015. godine. SIPRI-jeva je analitičarka Alexandra Marksteiner uz izvješće objavljeno 6. prosinca prokomentirala da su vojnoindustrijski giganti bili “zaštićeni” održavanjem potreba svjetskih vlada za vojnim dobrima i uslugama: “U većini je zemalja vojna potrošnja narasla i neke su vlade čak ubrzale procese plaćanja vojnoj industriji kako bi ublažile utjecaj krize prouzročene koronavirusom.”

Spajanja i preuzimanja

Podatak o velikoj otpornosti vojne industrije svakako je najzanimljiviji iz cijele analize. No, kao i uvijek, ima i drugih statističkih detalja koji ne otkrivaju samo suhe podatke nego i neke gospodarske, ali i geopolitičke trendove. Kao i svaki put, napomenut ćemo da SIPRI-jevi podaci nisu nikad fiksni. Temeljita metodologija iz Stockholma kontinuirano “osvježava” svoju bazu te uzima u obzir inflaciju pa se neki brojevi objavljeni u izvješću krajem 2019. mogu razlikovati od onih koje vidimo 2020. godine. Kao primjer navest ćemo Lockheed Martin, najjaču tvrtku vojne industrije na svijetu: u SIPRI-jevu izvješću za 2019. objavljenom u prosincu 2020. navedeno je da je 2019. imala promet od 53,2 milijarde dolara. U “osvježenoj”, aktualnoj bazi piše da je promet bio 54 milijarde dolara. Ipak, zahvaljujući temeljitosti suradnika Instituta, te promjene nisu nikad prevelike. U svakom slučaju, Lockheed je i dalje na vrhu, čak je i sve uspješniji: promet za 2020. iznosi 58,2 milijarde dolara. Na drugom mjestu “prvi je put” tvrtka Raytheon Technologies, no taj je američki gigant nastao 3. travnja prošle godine, spajanjem ionako velikih tvrtki Raytheon i United Technologies. Kako Amerikanci dominiraju u top-100 sa 64 posto ukupne prodaje tih najvećih tvrtki (udio im raste), ne čudi da su od trećeg do petog mjesta poredani Boeing, Northrop Grumman i General Dynamics. Kako bi održao vojnotehnološku prednost nad Kinom, Rusijom i ostalim velesilama, SAD puno ulaže u istraživanje i razvoj te u oružne sustave novih generacija. Stoga su zadnjih godina i česta “okrupnjavanja” velikih tvrtki. Ne odnose se samo na spajanja “velikana” kakvo smo vidjeli na primjeru Raytheona i United Technologiesa (ili L3 Technologiesa i Harrisa iz 2019.), nego i na preuzimanja malih koje “iskoče” s nekim inovativnim rješenjem.

Završetak nacionalnog programa

Šesti je na listi konglomerat BAE Systems sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, a ostali su jači zapadnoeuropski predstavnici paneuropski Airbus (11.), talijanski Leonardo (13.) i francuski Thales (14.). Od njemačkih tvrtki najviše je plasiran Rheinmetall (27.), a zanimljivo je da se SIPRI-jev komentar posebice osvrnuo na pad prihoda francuskih tvrtki u top-100 od 7,7 posto, ponajprije na Dassault Aviation, proizvođača višenamjenskih borbenih aviona Rafale kakvima će raspolagati Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Prema podacima iz Stockholma, Dassault je 2020. imao 37 posto manji promet nego 2019. te je sa 19. pao na 32. mjesto ljestvice. Međutim, vijesti koje dolaze zadnjih tjedana izvanredne su za francusku tvrtku: narudžbe i potvrde narudžbi stižu jedna za drugom tako da će u idućim godinama sigurno jako napredovati.

Zbog nedostatka relevantnih podataka kakve SIPRI jedino priznaje, kineske su se tvrtke prvi put našle na listi tek 2015. godine. No, otad u zbroju čvrsto drže drugo mjesto u svijetu sa 13 posto udjela u top-100. Konglomerat NORINCO je sedmi, zrakoplovna grupa AVIC osma, a CETC, specijaliziran za senzore i druge elektroničke sustave, deveti na SIPRI-jevoj listi. Blizu je i CASIC na dvanaestoj poziciji: bavi se različitim raketnim i svemirskim sustavima.

Laička percepcija često dovodi Rusiju na drugo ili barem treće mjesto financijski najjačih vojnih industrija. No, nakon SAD-a i Kine slijedi Ujedinjeno Kraljevstvo, a Rusija u top-100 ima četvrti kumulativni udio po prihodima u 2020., s tim da joj je ukupna suma pala već treću godinu zaredom, ovaj put za 6,5 posto u odnosu na 2019. Razlog je završetak nacionalnog programa modernizacije oružanih snaga koji je trajao od 2011. do 2020., kao i slabiji izvozni rezultati, dijelom posljedica zastoja isporuka zbog pandemije. Pala je prodaja Almaz-Anteja (PZO sustavi), koji je sa 17. mjestom najbolje plasirana ruska tvrtka. Navedeno vrijedi i za brodograđevnu grupu United Shipbuilding Corporation (33.), ali zato je napredovala zrakoplovna grupa United Aircraft Corporation (21.). SIPRI ističe i da se velike ruske nacionalne tvrtke okreću strategiji razdvajanja proizvodnih linija, tj. želji države da tradicionalno “vojne” tvrtke povećaju udio prodaje proizvoda namijenjenih civilnom tržištu (udio bi 2025. trebao biti 30, a 2030. godine 50 posto).

Krize donose profit

Osim SAD-a, Kine, Rusije i zemalja zapadne Europe, ima i drugih zemalja s više predstavnika u top-100. Tri su izraelske tvrtke 2020. uprihodile 10,4 milijarde dolara, a pet japanskih 9,9 milijardi. Iz Južne Koreje dolaze četiri, a iz Indije tri tvrtke. Zanimljivo je da je indijska vlada prošle godine objavila da će domaćim tvrtkama postupno zabraniti uvoz više od sto različitih tipova vojne opreme. Cilj je da te tvrtke budu samodostatne u vojnoj proizvodnji, što pokušavaju već više godina. Jednog predstavnika imaju Ujedinjeni Arapski Emirati, konglomerat EDGE (ukupno 23. mjesto) koji je objedinio gotovo sve domaće namjenske tvrtke. Turski Aselsan je 51., singapurski ST Engineering 61., a kanadski CAE je 98. Tu je još i europsko društvo: norveški Kongsberg (100.), poljski PGZ (68.), španjolska Navantia (84.), švedski Saab (36.) i ukrajinski UkrOboronProm (77.).

U članku koji je na svojim internetskim stranicama objavio zajedno s podacima i izvješćem, SIPRI je započeo naslov riječima “Posao kao i obično?”, nastavivši činjenicom da je prodaja za top-100 rasla u 2020. usprkos pandemiji. Scenarij koji se dogodio ispao je suprotan mnogim analizama i dokazao da različiti oblici kriza, pa čak i zdravstvenih, idu naruku vojnoj industriji. Može se očekivati da rezultati za top-100 u 2021. godini dožive još veći pozitivni skok. Prvi je razlog ovogodišnje djelomično ili potpuno ukidanje lockdowna širom svijeta, barem u nekom razdoblju. Drugi je to što u medijima gotovo svakodnevno možemo pročitati vijesti o novim ugovorima, isplatama i isporukama oružnih sustava, pa i onih najvećih. Ta je tehnologija sve sofisticiranija, ali i sve skuplja. A to znači i velik profit za one najveće, koji uz trend preuzimanja i spajanja postaju još veći.

Tekst: Domagoj VLAHOVIĆ