Neborbena i borbena kopnena vozila bez posade koja će djelovati samostalno ili u koordinaciji s kopnenim snagama idući su korak u razvoju vojnih i ratnih doktrina, ali i u njihovoj primjeni na terenu

U listopadu 2021. američke tvrtke Ghost Robotics i SWORD International prvi su put javno predstavile zajednički proizvod – besposadnu pušku za specijalne namjene (Special Purpose Unmanned Rifle – SPUR). Riječ je o kombinaciji robota Q-UGV (Quadrupedal Unmanned Ground Vehicle) i automatske puške kalibra 6,5 mm Creedmoor. Q-UVG četveronožni je robot koji je razvio Ghost Robotics. Izgledom i načinom kretanja jako podsjeća na psa. Dosad je Q-UVG razvijan kao robotizirana platforma namijenjena izviđanju za potrebe vojnih postrojbi, ali i za službe traganja i spašavanja. Može se koristiti i za razminiranje, no u zadnjem slučaju prikazan je i kao borbena platforma.

Tvrtke nisu bile rječite vezano uz opis rada te kombinacije. Očito je da je puška opremljena ciljničkim sustavom koji sliku prenosi na operaterov prikaznik. No pitanje je kako se točno obavlja ciljanje, pomicanjem puške ili robota. Upitno je i kakva je preciznost sustava. Zasad nije objavljen ni podatak o kapacitetu spremnika za streljivo ni o tome kako se obavlja dopuna streljivom. Jedino se zna da ugrađeni sustav punjenja omogućava daljinsko ubacivanje prvog metka te pražnjenje ležišta metka nakon djelovanja zbog povećanja sigurnosti. Tvrtke su istaknule da se SPUR može naoružati i puškama u drugim kalibrima. Posebno su navedene dobro poznate puške AR-15/M-16 kalibra 5,56 mm te sve slične, primjerice Armalite AR-10 te Knight’s Company SR-25. Moguća je i instalacija pušaka u kalibru 7,62 x 45 te 7,62 x 51.

Ghost Robotics i SWORD International ističu da se SPUR-ovi već sad mogu rabiti kao potpora u aktivnostima osiguranja objekata, pa čak i u antiterorističkim operacijama. Međutim, daljnjim razvojem otvara se mogućnost njihove uporabe i u većim borbenim operacijama. Spominje se mogućnost uvezivanja više naoružanih robota da djeluju kao cjelina, odnosno postrojba. SPUR je izazvao izniman interes ne samo stručne javnosti već i običnih medija, koji su uglavnom bili zaprepašteni podatkom da postoji autonomni robot-pas koji može borbeno djelovati. Međutim, SPUR je samo jedan od stotinjak projekata razvoja besposadnih kopnenih vozila (Unmanned Ground Vehicles – UGV) namijenjenih najrazličitijim zadaćama: od logističkih, izvidničkih do borbenih. Doduše, vjerojatno bi se nazivom autonomna vozila bolje i jednostavnije obuhvatile značajke takvih sustava. S druge strane, u Hrvatskoj enciklopediji pod natuknicom vozila podrazumijevaju se sustavi na kotačima, gusjenicama, skijama ili klizaljkama, pa čak i lebdjelice, ali noge kakve ima robot SPUR još nisu spomenute. Riječ je, dakle, o novitetu koji mijenja neke uvriježene definicije.

Primjer Estonije

Estonske oružane snage u travnju 2021. prvi su put na vojnoj vježbi testirale autonomna vozila u simuliranim borbenim uvjetima. Riječ je bila o vozilima THeMIS estonske tvrtke Milrem Robotics koja koristi 11 vojski, među ostalim, američka, francuska, njemačka, britanska, norveška, nizozemska i australska. Na spomenutoj su vježbi vozila THeMIS pridodana topničkoj postrojbi tijekom vježbe bojnog gađanja. Rabljena su dva vozila, svako u drukčijoj konfiguraciji. Jedno je bilo THeMIS Observe opremljeno izvidničkom besposadnom letjelicom KX4-LE (Long Endurance) Titan tvrtke Threod Systems. Drugo je vozilo bilo THeMIS Combat opremljeno lakom daljinski upravljivom oružnom stanicom deFNder belgijske tvrtke FN Herstal sa strojnicom kalibra 7,62 mm. Oba su vozila rabljena za izviđanje terena prije nego što ga je zaposjela postrojba koja je sudjelovala na vježbi. S letjelicom KX4-LE Titan izvršeno je izviđanje terena te otkrivanje protivničkih položaja. THeMIS Combat iskorišten je za paljbenu potporu izvidničkoj skupini i timovima naoružanim protuoklopnim sustavima tijekom njihova zauzimanja položaja i pri povlačenju. THeMIS Combat uspješno je uporabljen i za izvlačenje ranjenika s prve crte (tzv. Casualty Evacuation – CASEVAC).

Osnova je svih izvedenica vozilo THeMIS Cargo koje se prilagođava određenoj namjeni. Osnovni THeMIS Cargo ima masu 1630, standardnu korisnu nosivost 750 te najveću nosivost 1200 kg. Vozilo je vrlo kompaktno: duljine 240, širine 200 i visine 115 cm. Osnova pogona može biti dizelski motor ili pak električni s dizelskim elektrogeneratorom. Najveća brzina kretanja je 20 km/h. Na toj osnovi nastale su borbene izvedenice uglavnom naoružane paljbenim stanicama sa strojnicama. Izdvaja se inačica THeMIS Combat naoružana paljbenom stanicom Protector RS4 tvrtke Kongsberg. Tu je paljbenu stanicu moguće naoružati strojnicama u rasponu kalibra od 5,56 do 12,7 mm ili automatskim bacačima granata kalibra 40 mm. Moguće je i opremanje protuoklopnim vođenim projektilima. Za potrebe američkih snaga stanica Protector RS4 na autonomnom vozilu THeMIS Combat naoružana je sustavom FGM-148 Javelin. Još je jedna zanimljiva izvedenica THeMIS Combat, opremljena šesterostrukim lanserom lutajućeg streljiva (kamikaza-dronova) Hero-120 izraelske tvrtke UVision. Iako mu je masa samo 12,5 kg, Hero-120 opremljen je bojnom glavom mase 4,5 kg, ima domet 40 km te mogućnost ostanka u zraku 60 minuta.

Demonstracija u Italiji

Tvrtka Milrem Robotics razvija još naprednije borbeno autonomno vozilo Type-X Robotic Combat Vehicle. Masa osnovnog vozila iznosi 12, a najveća nosivost 4,1 t. Duljina vozila iznosi 600, širina 290, a visina 220 centimetara. Najveća je brzina na dobroj cesti 80, a po terenu 50 km/h. Na toj osnovi nastale su dvije izvedenice. Prva je Type-X Combat, namijenjena za potporu u borbenim djelovanjima oklopnih i motoriziranih postrojbi. Zbog toga je opremljena oklopljenom kupolom (naravno) bez posade, koja se može naoružati topovima u rasponu kalibra od 25 do 50 mm. Druga je izvedenica Type-X sa spomenutim šesterostrukim lanserom lutajućeg streljiva Hero-120, ali i većeg Hero-400EC. Potonji sustav ima masu 40 kg, bojnu glavu od 10 kg te najveći mogući domet od čak 150 km. Autonomija u zraku mu je 120 minuta.

Estonija je 2020. godine autonomno vozilo THeMIS predstavila i talijanskoj vojsci. Bila je riječ o primjercima opremljenim sustavom MIFIK (Milrem Intelligent Functions Integration Kit), koji omogućava znatno višu razinu autonomnog djelovanja vozila. Jedna je od značajki MIFIK-a i automatsko praćenje osoba ili vozila bez potrebe upravljanja TheMIS-om. Druga je, još zanimljivija, samostalno kretanje vozila do određene pozicije. Pritom se vozilo može kretati po unaprijed određenoj ruti ili je odabirati samostalno. Ugradnja MIFIK-a u THeMIS zahtijeva i odgovarajući sustav nadzora koji će osigurati realizaciju svih mogućnosti. Takav sustav tvrtke Milrem Robotics naziva se Intelligent Systems Implementation Analysis and Assessment (IS-IA²). Tvrtka posebno ističe visoku razinu prilagodljivosti IS-IA² sustava budućim korisnicima i njihovim potrebama. Iako se nigdje ne spominju razine djelovanja sustava, jasno je da one ovise o osnovnoj namjeni autonomnih vozila. U praksi to znači da će IS-IA² sustav za korisnika koji namjerava autonomna vozila rabiti samo za jednostavne zadaće (recimo logističke) biti znatno jednostavniji (i jeftiniji) od IS-IA² sustava za korisnika koji namjerava rabiti borbena autonomna vozila. U drugom bi slučaju IS-IA² sustav bio zapravo nadzorno-zapovjedni, s mogućnošću prikupljanja i obrade velike količine podataka u realnom vremenu. Nizozemska vojska je 2020., nakon što je tijekom 2019. provela testiranja dvaju vozila TheMIS Combat Support, odlučila kupiti još četiri. Neki THeMIS-i naoružani su FN Herstalovom paljbenom stanicom deFNder Light sa strojnicom kalibra 7,62 mm.

Robot na Black Hawku

 Tvrtka General Dynamics Land Systems razvila je autonomno vozilo na kotačima za višenamjenski taktički transport (Multi-Utility Tactical Transport – MUTT) prije svega kao logističko vozilo koje će pomoći malim vojničkim cjelinama do razine desetine tako što će ih osloboditi potrebe za nošenjem streljiva, hrane, vode i drugih potrepština. Osim toga, vozilo se može uporabiti za izvlačenje ranjenika s prve crte bojišta.

Američka kopnena vojska odabrala je MUTT za pobjednika programa pod nazivom mali višenamjenski transport opreme (Small Multipurpose Equipment Transport – S-MET) pa je General Dynamics Land Systems u srpnju 2020. dobio ugovor da do kraja 2025. isporuči 624 vozila. Američka vojska odlučila se za izvedenicu 8×8 mase 1587 kg i korisne nosivosti do 1136 kg. S ukupno najvećom masom od 2723 kg, MUTT se podvješen može prevoziti helikopterima Black Hawk. Zahvaljujući dimenzijama 2,9 x 1,5 m, MUTT je dostatno malen i kompaktan da se može kretati i po vrlo teškim terenima.

Tijekom S-MET programa autonomna vozila, pa tako i MUTT, testirana su prije svega za zadaće prijevoza streljiva, pitke vode, hrane, radiouređaja i pričuvnih baterija. No, jasno je da se mogu rabiti i za prijevoz naoružanja kao što su protuoklopni sustavi s pričuvnim projektilima ili minobacači od 82 ili 120 mm s pripadajućim streljivom. Naravno, MUTT ima dostatno veliku nosivost da se na njega može ugraditi i daljinski upravljiva paljbena stanica s teškom strojnicom, pa čak i topom od 20 mm. Američka vojska mora, međutim, sve te opcije razraditi i tek potom uvesti u operativnu uporabu.

Zasad se zna da su iskustva tijekom testiranja MUTT-a kao logističkog vozila unutar SMET programa bila pozitivna. Teorijski je potvrđeno da se vozilom može upravljati s udaljenosti od oko 200 metara, a uz povoljniju konfiguraciju terena upravljivost bi bila i znatno veća. Iako testirana vozila nisu imala tu mogućnost, General Dynamics ističe da se MUTT-ovi mogu opremiti i sustavom za poluautonomno djelovanje koji im omogućava samostalno kretanje prema unaprijed zadanoj poziciji bez potrebe za operaterovim navođenjem. Zasad je to moguće po unaprijed utvrđenoj ruti, no iz velike američke tvrtke navode da će sustavi vrlo brzo dobiti i mogućnost potpuno autonomnog djelovanja. U tom će slučaju operater trebati tek odrediti krajnju točku, a vozilo će samo odabirati najbolju rutu kretanja i rješavati moguće probleme. U trenutačnoj su konfiguraciji vozila MUTT prije svega primjerena za blisku logističku potporu, tj. za praćenje dodijeljene postrojbe iz neposredne blizine.

 Što radi OPFOR?

U svrhu daljnjeg razvoja vozila MUTT te njihove konverzije u autonomna borbena vozila, General Dynamics isporučio je nekoliko primjeraka Središtu Američke kopnene vojske za sustave kopnenih vozila. Oni ih rabe za aktivnosti projekta Convergence koji se odvija na poligonu Yuma Proving Ground, a cilj mu je testiranje najnaprednijih tehnologija kao što su autonomno djelovanje s pomoću umjetne inteligencije. Unutar projekta Convergence vozila MUTT bila su naoružana protuoklopnim sustavom FGM-148 Javelin.

Zanimljiv je način na koji su sustav MUTT prilikom jedne vježbe u bazi Fort Polk u Louisiani koristile protivničke snage (OPposing FORce – OPFOR). Na jedno su vozilo instalirale daljinski upravljivu borbenu stanicu sa strojnicom kalibra 7,62 mm i sustavom Javelin. Vozilo je usto dobilo i malu izvidničku besposadnu letjelicu u konfiguraciji s četiri rotora. Slična konfiguracija korištena je i ranije, na demonstraciji na poligonu Yuma. Vozilo takve konfiguracije zasad nije dio službenog programa razvoja MUTT-ova za američku vojsku, no stečena iskustva sigurno će biti dobro iskorištena.

General Dynamics razvio je unutar programa MUTT još dva vozila. Jedno je na kotačima u konfiguraciji 6×6, duljine 2,36 i širine 1,78 m, mase 1225 i korisne nosivosti 408 kilograma. Za pretvaranje u autonomno borbeno vozilo puno veći kapacitet ima drugo, koje se kreće s pomoću četiri gusjenice (General Dynamics navodi da se može opremiti i s četiri kotača umjesto gusjenica). Vozilo je dugo dva i široko 1,3 m. Masa mu je 771, a korisna nosivost 272 kg. Zahvaljujući gusjenicama ima bolju pokretljivost, a ukupna masa tek malo veća od tone omogućuje prijevoz i s pomoću manjih helikoptera. Autonomija kretanja iznosi oko 95 kilometara. Poznato je da je američka vojska intenzivno testirala to vozilo s lakom paljbenom stanicom TRAP T360 (Telepresent Rapid Aiming Platform) tvrtke Precision Remotes. Sustav je na testiranju bio naoružan strojnicama u rasponu kalibara od 5,56 do 12,7 mm.

 Izraelski programi

Izraelska tvrtka Roboteam dosad je bila svjetski poznata isključivo po malom robotiziranom vozilu IRIS duljine 24, širine 20,5 i visine 11 cm te robotiziranom vozilu vrlo velike pokretljivosti MTGR. No, u studenom 2021. u partnerstvu s Elbit Systemsom prvi je put javnosti prikazala autonomni sustav ROOK. Riječ je o vozilu na kotačima konfiguracije 6×6 vrlo visoke razine pokretljivosti. Dimenzije su: duljina 270, širina 160 i visina 120 cm. Masa je prilično velika – 1200 kilograma, od čega 40 otpada na baterije. No zato je i nosivost jednako velika – 1200 kg. Još su jedna specifičnost ROOK-a gume bez zraka Michelin Tweel. Zahvaljujući električnom pogonu vozilo je gotovo nečujno. Najveća brzina kretanja je 30 km/h, a ugrađene baterije osiguravaju autonomnost od osam sati. Međutim, moguće je dio nosivosti iskoristiti za prijevoz dodatnih baterija ili minijaturnog elektrogeneratora koji služi i za dopunu baterija i za pokretanje vozila.

Najbolji dio cijelog sustava, ali i cijele ponude tvrtke Roboteam, iznimno je napredan sustav upravljanja vozilima koji se sastoji od konzole ROCU-7 i softverskog dijela AI-CU. Osnovna konzola ROCU-7 ima prikaznik osjetljiv na dodir veličine 17,7 cm (sedam inča). Za upravljanje vozilom ROOK rabi se naprednija konzola s dva prikaznika od sedam inča. S dva prikaznika konzola je duga 30,5 i široka 17,5 cm. Masa s baterijom je 2,3 kg, no konzola može raditi i preko vanjskog napajanja pri čemu je masa samo 1,76 kg. Ovisno o snazi baterije, radi od najmanje tri do najviše šest sati. Konzola ROCU-7 zaštićena je od ulaska vode i visokootporna na udarce. Na službenim stranicama tvrtke Roboteam, gdje su navedeni tehnički podaci za vozilo ROOK, stoji podatak da je operativni doseg upravljačke konzole 1000 metara.

Novost u doktrinama

Još je važniji dio ROOK-a softver AI-CU, što je pokrata od Artificial Intelligence Control Unit. Glavna je zadaća softvera što više olakšati rad operatera. Osim primjene umjetne inteligencije, i operativni sustav temelji se na programu Windows 7. Zbog toga je obuka operatera znatno pojednostavnjena. Kombinacija konzole s dva prikaznika ROCU-7 te softvera AI-CU omogućava operateru istodobno upravljanje s više ROOK vozila. Ako se vozilo oprema oružnim sustavima, takva konfiguracija operateru uvelike olakšava istodobno upravljanje vozilom i naoružanjem. Izraelskim je oružanim snagama, međutim, ponuđen ROOK s mogućnošću djelovanja unutar nadzorno-zapovjednog sustava TORCH-X RAS tvrtke Elbit Systems, namijenjenog za djelovanje do razine bojne. Postoji i mogućnost uvezivanja s nadzorno-zapovjednim sustavom više razine preko sustava Torch-X HQ. Osnovna je namjena sustava TORCH-X RAS automatizirano usklađivanje djelovanja vojnika i autonomnih sustava kao što su izvidničke i borbene bespilotne letjelice, autonomna logistička i borbena vozila, tenkovi itd. Usklađivanje se provodi kroz obradu podataka u realnom vremenu te automatizirano upravljanje autonomnim sustavima. Zapovijedi i informacije šalju se vojnicima u digitalnom obliku preko uređaja s prikaznicima osjetljivim na dodir. Zbog toga sustav TORCH-X RAS omogućava potpuno otklanjanje potrebe za glasovnom komunikacijom, znatno smanjuje mogućnost nerazumijevanja u komunikaciji te otklanja mogućnost prijateljske paljbe.

Uz ROOK, tvrtka Roboteam nudi i manje vozilo na kotačima PROBOT. U konfiguraciji 4×4 ima duljinu 195, širinu 133 i visinu 112 cm. U svrhu povećanja pokretljivosti po mekom terenu, na kotače se mogu postaviti gumene gusjenice. Masa vozila je 435, a maksimalna nosivost 500 kg. Najveća brzina kretanja je 12 km/h. Postoje fotografije PROBOT-a naoružanih različitim paljbenim stanicama: jedna je na službenom prospektu tvrtke Elbit Systems, a dvije na službenim stranicama Roboteama. No, točnih podataka o kojim se paljbenim stanicama radi i jesu li obavljena probna gađanja nema.

Ako se podvuče crta pod autonomne ili besposadne pokretne oružne sustave, prvo treba navesti da borbene besposadne letjelice nisu novost barem dvadesetak godina. Štoviše, rat za Nagorno-Karabah 2020. dokazao je da je njihova operativna uporabljivost i ubojitost tolika da mogu odlučiti o ishodu rata. Neborbena, ali i borbena kopnena vozila bez posade koja će djelovati samostalno ili u koordinaciji s kopnenim snagama idući su korak u razvoju vojnih i ratnih doktrina, ali i u njihovoj primjeni na terenu.

DOK-ING Komodo

Hrvatska tvrtka DOK-ING razvila je besposadno vozilo Komodo namijenjeno djelovanju u teškim uvjetima visokih temperatura ili visoke razine kontaminacije. Iako je Komodo izvorno razvijen za djelovanje u ekstremnim CBRN (chemical, biological, radiological and nuclear) uvjetima, teoretski ga je moguće, s obzirom na to da je modularan, prenamijeniti i za druge zadaće, kao što su izvidničke, borbeno-inženjerijske, logističke i borbene. Vozilo ima masu 17 tona i hibridni pogon, a zahvaljujući baterijama može djelovati u uvjetima okoliša u kojima ne mogu raditi motori s unutarnjim izgaranjem, primjerice tamo gdje su razine kisika niske ili temperature visoke. Autonomiju i doseg djelovanja osigurava ugrađeni dizelski elektrogenerator.

S obzirom na masu, Komodo ima potencijal i da se konfigurira kao veliko besposadno borbeno vozilo. A to znači mogućnost ugradnje veće kupole potencijalno naoružane topom kalibra većeg od 30 mm, te protuoklopnim i protuzračnim vođenim projektilima. Komodo u CBRN inačici predstavljen je na izložbi besposadnih sustava UMEX 2022 održanoj od 21. do 23. veljače u Abu Dhabiju, Ujedinjeni Arapski Emirati. Isti sustav predstavljen je i početkom ožujka na World Defense Showu u Rijadu, prijestolnici Saudijske Arabije. Interes su pokazala izaslanstva kopnene vojske, mornarice i Nacionalne garde Saudijske Arabije, kao i niz drugih posjetitelja iz sektora obrane i sigurnosti.

Tekst: Mario GALIĆ