RAZGOVOR admiral Giuseppe Cavo Dragone, načelnik Glavnog stožera talijanskih oružanih snaga

“Ruska agresija na Ukrajinu dramatično je promijenila našu percepciju sigurnosti u Europi i Savez mora biti pravilno angažiran – s našim saveznicima i partnerima – u potpori Ukrajine na političkoj, vojnoj i diplomatskoj razini. U tom je kontekstu, ključna riječ za NATO kohezija i sposobnost saveznika da sinkroniziraju svoje napore u glavnim interesima i zabrinutostima“

Admiral Giuseppe Cavo Dragone, mornarički časnik i pilot, trenutačnu je dužnost prvog časnika talijanskog OS-a preuzeo u studenom 2021. Za nekoliko mjeseci postat će i prvi časnik Sjevernoatlantskog saveza, tj. predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a. Hrvatsku je posjetio proteklog tjedna, povodom 11. sastanka Inicijative za obrambenu suradnju (Defence Cooperation Initiative – DECI) na razini načelnika glavnih stožera, održanom na Hrvatskom vojnom učilištu u Zagrebu. DECI je bio glavna tema našeg razgovora, ali načeli smo i neke druge.

Italija je osnivač DECI-ja, koji su bili razlozi za to?

Stabilnost područja zapadnog Balkana od najveće je važnosti za Italiju i za sveukupnu europsku sigurnost i napredak. To je područje uvijek bilo strateško čvorište, razmeđe globalnih interesa gdje države dijele povijesne i kulturne veze s Italijom. Osjećajući zajedničku naklonost, Italija je odlučila pokrenuti DECI 2012. godine, uključujući države koje su već bile dio Višenacionalnih kopnenih snaga (Multinational Land Force – MLF) i dijelile širok raspon zajedničkih interesa na temelju dobrog zajedničkog razumijevanja. U tom smislu, projekt je imao cilj poboljšati, združenim naporima, strateški dijalog i stupanj suradnje među sudjelujućim državama, omogućavajući euroatlantsku integraciju i pridonoseći stabilnosti, sigurnosti i rastućem napretku regije te sprečavajući moguće izvore nestabilnosti.

Je li se uspostava DECI-ja pokazala korisnom nakon 11 godina? Koje su najveće koristi koje je donijela inicijativa?

Nakon 11 godina pouzdano mogu reći da je DECI poboljšao naš zajednički pogled na temeljne uzroke nestabilnosti i regionalnih suprotnosti, čineći mogućim i dijeleći rješenja na strateško-vojnoj razini, uključujući napore unutar okvira NATO-a i EU-a. Na isti način, kroz suradnju, podržali smo napore euroatlantske integracije zapadnog Balkana.

Koji su konkretni projekti i aktivnosti do kojih je vodio DECI?

Uspostavom DECI-ja stvoren je temelj za razvoj vojno-tehničke suradnje između dvije obale kroz pragmatičan, realan i održiv pristup. Jasan primjer dijaloga na visokoj razini u sklopu DECI foruma združena je operativna obveza koju smo uspjeli ostvariti za NATO-ove i EU-ove snage pripravnosti, poput EUBG i NRI/NRF, kao i zajedničko sudjelovanje u združenim vježbama kojima se jača suradnja naših oružanih snaga.

DECI stavlja poseban naglasak na jačanje otpornosti južnog krila NATO-a. Koliko je ta otpornost povećana danas i u kontekstu nove sigurnosne situacije u Europi?

Činjenica je da trenutačni sigurnosni scenarij brzo razvija i moramo priznati da rat u Ukrajini nije ograničen samo na tu regiju već stvara velike globalne izazove, stvarajući mnoge prelijevajuće učinke. Jedan od primjera je trenutačna nestabilnost u Africi čiji odjeci, zajedno s tekućom nestabilnošću na Bliskom istoku, imaju izravne implikacije na ukupnu europsku sigurnosnu arhitekturu, pa tako i na našu regiju. Sahel posebno osjeća domino učinak vojnih državnih udara režima koji su često obilježeni protuzapadnom retorikom. To je regija koja je već opustošena klimatskim promjenama i ograničenim pristupom resursima, destabilizirana terorizmom, radikalizacijom, nasilnim ekstremizmom, stranim borcima, nezakonitim migracijama, krijumčarenjem ljudi, oružja i droge te utjecajem trećih država, posebno Rusije. U tom pogledu, europska otpornost ovisi o potrebi nastavka pružanja dugotrajne potpore Ukrajini dok se, istodobno, održava sveobuhvatni pristup za zaustavljanje nestabilnosti koja se širi uzduž južnog boka NATO-a i Europske unije. 

Sjeverna Makedonija je prihvaćena kao član, što to znači za DECI? Postoji li prostor za daljnje proširenje?

Kao predsjedavajući DECI-ja mogu potvrditi da će članstvo Republike Sjeverne Makedonije dati vrijedan doprinos inicijativi i moglo bi biti daljnja važna prilika da se zajednički suočimo  s različitim izazovima koji pogađaju našu regiju. Uzimajući u obzir regionalnu konotaciju, DECI podupire politiku ”otvorenih vrata“ među državama, primarno jadranskog i balkanskog prostora, a sekundarno i drugih država koje podržavaju i pridonose sigurnosti našeg zajedničkog područja interesa.

Kako aktivnosti DECI-ja izgledaju u kontekstu NATO-a, a kako u kontekstu Europske unije?

Znamo da nisu sve zemlje DECI-ja članice obiju organizacija. To bi se moglo smatrati ograničenjem za Inicijativu, no moje je stajalište sasvim drugačije. Prije svega, čak i iako neke zemlje nisu članice NATO-a ili EU-a, one su ili NATO-ovi partneri ili kandidati za EU. Drugo, njihovo je mišljenje ključno kako bismo imali jasnu viziju regionalnih izazova i moglo bi definitivno pridonijeti utvrđivanju ispravnog  pristupa obiju organizacija. U tom pogledu, kao DECI, vjerujemo da je najvažnije da NATO i EU zadrže svoje usredotočenje na zapadni Balkan, povećavajući vojnu nazočnost, jer stabilnost i sigurnost smatramo preduvjetima za pozitivan razvoj u drugim područjima, kao što su gospodarske reforme, vladavina prava, slobodan protok ljudi i dobara i normalizacija političkih odnosa. Štoviše, shvaćamo da bi zajednička strategija, pragmatična i produktivna suradnja NATO-a i EU-a koristila stabilnosti i sigurnosti balkanskog područja, kao i rubnog prostora Europe. Na kraju, zajednička posvećenost DECI-ja mogla bi biti dodatan alat za obje organizacije, jer možemo ponuditi zajedničke snage za NATO-ov novi model snaga (NATO New Force Model) te Sposobnost brze razmjestivosti Europske unije (European Union Rapid Deployable Capacity), izvlačeći korist iz snažnih temelja interoperabilnosti koja proistječe iz godina suradnje unutar inicijative.

Kao načelnik stožera talijanskih oružanih snaga, kako vidite bilateralnu suradnju hrvatskih i talijanskih oružanih snaga?

Bilateralna obrambena suradnja Italije i Hrvatske temelji se na međusobnom povjerenju i snažnim odnosima jer dijelimo iste sigurnosne rizike, posebno na području Balkana. Zbog toga je Hrvatska važan partner za očuvanje stabilnosti u regiji. Suradnja hrvatskih i talijanskih oružanih snaga znakovita je po zajedničkim vježbama i obuci, sudjelovanju u međunarodnim mirovnim misijama i drugim suradničkim naporima u okviru NATO-a i EU-a. Uz zajedničko članstvo u važnim regionalnim inicijativama kao što su ADRION i DECI, 2020. godine potpisan je bilateralni Sporazum o obrambenoj suradnji koji je ojačao aktivnosti izgradnje sposobnosti, posebno u pomorskoj i zrakoplovnoj domeni. Osim toga sada razrađujemo bilateralni tehnički sporazum za jačanje suradnje u okviru protuzračne obrane za bolju zaštitu našeg neba, a Italija je predana isporuci dva minolovca Hrvatskoj za dodatnu sigurnost naših zajedničkih pomorskih područja interesa. Sve te nove aktivnosti naglašavaju dubinu, širinu i kvalitetu odnosa hrvatskih i talijanskih oružanih snaga.

Uskoro ćete preuzeti dužnost predsjedavajućeg Vojnog odbora NATO-a. Koje glavne ciljeve želite ostvariti tijekom mandata?

NATO je Savez, naš istinski “štit” za obranu i odvraćanje, prijekopotreban instrument za obranu vrijednosti demokracije i slobode u svijetu; preuzet ću dužnost od siječnja 2025. Čeka me profesionalni izazov od iznimne važnosti, što pred mene stavlja izravnu odgovornost da Vojni odbor NATO-a potiče svu moguću koordinaciju i s dva strateška zapovjedništva (Savezničkog zapovjedništva za operacije (Allied Command Operations – ACO) i Savezničkog zapovjedništva za transformaciju (Allied Command Transformation – ACT)).

Ruska agresija na Ukrajinu dramatično je promijenila našu percepciju sigurnosti u Europi i Savez mora biti pravilno angažiran – s našim saveznicima i partnerima – u potpori Ukrajine na političkoj, vojnoj i diplomatskoj razini. U tom kontekstu, ključna riječ za NATO je kohezija i sposobnost saveznika da sinkroniziraju svoje napore u glavnim interesima i zabrinutostima. Među njima su: primjena postava snaga na istoku (Eastern Posture); obnovljeno usredotočenje na južno krilo; jasna potvrda Rusije kao glavne simetrične prijetnje; Kina kao “sistemski izazov” i priznavanje terorizma kao asimetrične prijetnje. Kao talijanski načelnik Glavnog stožera nastavit ću jamčiti domovinsku sigurnost i ispunjavati talijanske obveze unutar Saveza i svih međunarodnih okvira u kojima sudjelujemo, s nepromijenjenom posvećenošću do zadnjeg dana mojeg mandata 6. studenog 2024.  Koristim ovu prigodu zahvaliti svim načelnicima na njihovu povjerenju i potpori za moje imenovanje, što će biti ključno i za uspjeh mojeg mandata kao predsjedavajućeg Vojnog odbora NATO-a.

Bili ste pilot Harriera, vrlo posebnog aviona. Koje je vaše iskustvo iz toga vremena? Možete li ga usporediti s F35B?

AV-8B+ je već legendarni avion i još se uvijek koristi u talijanskoj mornarici. Harrier II imao je važnu ulogu u vojnoj zrakoplovnoj povijesti, kao pionir koncepta V/STOL borbenog aviona i njegova ostavština živi u obliku njegova utjecaja na sljedeće V/STOL avione, počevši od F-35B. 

Ti avioni imaju velike razlike u odnosu na dizajn, sposobnosti i generacije. Dok je AV-8B+ bio pionir V/STOL aviona s jedinstvenom sposobnošću djelovanja s kratkih uzletno-sletnih staza i amfibijskih napadnih brodova, F-35B Lightning II značajan je tehnološki skok, stealth, s višenamjenskim sposobnostima, predstavljajući danas neusporedivu vojnu i zračnu nadmoć. Imaju također i nešto jedinstveno zajedničko: sposobnost pretvaranja mornara u pilota u trenutku, sposobnost kombiniranja zračne i morske perspektive u sigurnost i projekciju moći s mora. Dok plovite na nosaču aviona na otvorenom moru, oni vam daju jedinstven osjećaj da ste integralni dio ekosustava izvanredne ljepote, gdje se nebo i more hvataju i love bez prekida. U tom ste trenutku svjesni da živimo u predivnom i slobodnom univerzumu koji moramo očuvati po svaku cijenu.

---

DECI – vrijedna platforma za jačanje sigurnosti u ovom dijelu Europe

Inicijativa za obrambenu suradnju DECI je vojno-politička inicijativa predvođena Italijom. Uz Italiju, članice DECI-ja su Hrvatska, Albanija, Austrija, Crna Gora, Mađarska i Slovenija, a od 2023. godine i Sjeverna Makedonija koja je formalno primljena u članstvo tijekom zagrebačkog sastanka 4. listopada. Inicijativa je pokrenuta 2012. godine kako bi promicala i jačala projekt usmjeren na ojačavanje suradnje zemalja regije Jadranskog mora, definiranje zajedničke vojne sigurnosne i obrambene politike te doprinos stabilnosti, sigurnosti i svekolikog rasta regije. Cilj je DECI-ja zajedničkim naporima razvijati multilateralnu vojnu suradnju, kao i jačati bilateralnu suradnju sa susjednim državama u području Jadranskog mora. Inicijativa je dio općeg regionalnog sveobuhvatnog pristupa, temeljenog na suradnji različitih partnera uključujući, ali ne i ograničavajući se samo na glavne međunarodne/regionalne organizacije.

Na sastanku DECI-ja u Zagrebu sudjelovali su ministar obrane RH Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj. U uvodnom obraćanju, ministar Banožić izrazio je zadovoljstvo što je sastanak okupio eksperte iz više zemalja, voljne izložiti svoje znanje i iskustvo. “U okolnostima ruske agresije na Ukrajinu te nestabilnosti na Kosovu, Hrvatska je još posvećenija regionalnoj, europskoj i globalnoj sigurnosti, i bit će potpora euroatlantskim integracijskim procesima za zemlje zapadnog Balkana, ” rekao je ministar. Istaknuo je da se inicijativa DECI tijekom godina pokazala kao vrijedna platforma za jačanje sigurnosti u ovom dijelu Europe. “U tom kontekstu, ova je konferencija također izvrsna prilika za spajanje ideja i interesa, te istraživanje mogućnosti za buduću suradnju. Postoji mnogo mogućnosti: od projekata razvoja zajedničkih sposobnosti, preko zajedničkog doprinosa operacijama i misijama sve do dodatne suradnje unutar EU-a i NATO-a. Uvjeren sam da će buduća suradnja naših oružanih snaga u ovom formatu ostati jedna od najdinamičnijih komponenti naših bilateralnih i multilateralnih obrambenih odnosa,” zaključio je Banožić. Načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj rekao je kako je DECI kao inicijativa tijekom proteklih godina bio uspješan alat za suradnju. “Postignuti rezultati su impresivni i kvalitetom i kvantitetom. Međutim, uvijek ima mjesta za napredak. Sigurnosna situacija zadnjih se godina promijenila i nalazimo se u ozbiljnim vremenima koje karakteriziraju i neizvjesnost i nepredvidivost. Naši napori u razvoju obrambenih sposobnosti moraju uzeti u obzir ovu promjenu sigurnosne situacije, ” istaknuo je admiral Hranj.

---

RAZGOVARAO: Domagoj Vlahović; FOTO: Tomislav Brandt