U Muzeju Domovinskog rata Karlovac-Turanj 14. siječnja predstavljena je monografija Karlovačka oklopno-mehanizirana postrojba u Domovinskom ratu, čiji su autori djelatnici Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Darjan Godić i dr. sc. Jakša Raguž

Rat srpske i crnogorske sprege protiv Hrvatske započeo je 1990. tzv. balvan revolucijom. To je bio krvavi finale velikosrpskog plana koji je pripreman gotovo dva desetljeća. Terorističke akcije militantnog dijela Srba u Hrvatskoj nadahnutih i vođenih velikosrpskom politikom uz svekoliku potporu indoktrinirane srpske JNA prerasle su u totalni rat protiv hrvatskog naroda i njegove teritorijalne opstojnosti. To nije bio etnički rat, kako je u svijetu prikazivala srbijanska diplomacija, a u početku jedan dio Europe i prihvatio. Radilo se o tipičnom imperijalističkom ratu za teritorij i porobljavanje. Hrvatski narod na kraju je pobijedio snagom svoje mudrosti, duha i domoljublja i učinio je to na častan način. Mnoge strane države nisu nam tad davale više od dva ili tri tjedna prije nego što se slomimo pred naletom velikosrpskog agresora. Međutim, upravo su svi hrvatski branitelji dokaz kako ljubav prema domovini, prema svojem narodu te jedno iznimno mudro vodstvo mogu učiniti razliku i na kraju izvojevati pobjedu. Toj pobjedi znatan je obol dala i Oklopno- mehanizirana satnija Zbornog područja Karlovac, kao i branitelji Karlovačke županije. Bez Oklopno-mehanizirane satnije Operativna zona Karlovac ne bi mogla voditi uspješne operacije. Satnija se neprekidno nalazila u bitkama duž pokupske, karlovačke i slunjske bojišnice, a kruna joj je bilo sudjelovanje u Oluji, gdje ovladava područjem Turnja, Gornjeg Mekušja, Skakavca, Kamenskog, Slunja, Perjasice, Krnjaka, Vojnića i Petrove gore.

Inicijativa veterana

Kako bi sačuvali sjećanje na dane slave i ponosa, veterani Oklopno-mehanizirane satnije samoinicijativno su pokrenuli stvaranje monografije. Knjiga je temeljena na entuzijazmu, timskom radu, odgovornosti i međusobnom uvažavanju pripadnika te postrojbe, kao i na potpori koju je postrojba dobivala od zajednice tijekom ustrojavanja i odlazaka u bitke. Monografija je znanstveno-stručni rad. Autori je temelje na velikom broju arhivskog gradiva, literature, novinskih zapisa, stručnih i prigodnih članaka i eseja. Međutim, najviše se ističu svjedočanstva pripadnika Satnije. Korišteno je i relevantno neprijateljsko arhivsko gradivo, što dodatno pridonosi autentičnosti i objektivnosti. “Udruga Veterani oklopno mehanizirane postrojbe HV i autori ovom su knjigom postigli da se spomen na Domovinski rat sačuva za one koji se u boli sjećaju gubitka svojih najmilijih te za nove generacije – da se plemenitost i žrtva ne zaboravi”, istaknuo je u obraćanju okupljenima predsjednik udruge Veterani oklopno mehanizirane postrojbe HV Karlovac bojnik Miroslav Dobranić. Veterani karlovačke oklopno-mehanizirane postrojbe lijep su primjer kako ljudi koji su sudionici događaja mogu pridonijeti istraživanju i očuvanju povijesti. Naime, povijest je znanstvena disciplina koja ima svoju metodologiju, ali i ograničenja. Povijesni događaji nisu uvijek zapisani na papiru u potpuno jasnim formama, već neki ostaju u sjećanjima sudionika, u privatnim memoarima ili dnevnicima. Ovo je prva monografija o jednoj hrvatskoj tenkovskoj postrojbi iz Domovinskog rata, svjedočanstvo njezinih pripadnika, danas veterana, čija je želja bila da se njom sačuva istina o Domovinskom ratu.

“Mogu s ponosom reći da smo kolega i ja napravili prvu monografiju o oklopno-mehaniziranoj postrojbi u Domovinskom ratu uopće. Dosad se o oklopno-mehaniziranim postrojbama govorilo u sklopu monografija pješačkih ili gardijskih brigada, a ovo je prvi put da je napravljeno nešto ovakvog profila. Ova postrojba to zbilja zaslužuje. Za vrijeme Domovinskog rata Zborno područje Karlovac bilo je jedino zborno područje u Hrvatskoj koje nije imalo svoju gardijsku brigadu. Za vrijeme svih akcija, posebno Oluje, zadatke koje su inače izvršavale oklopne bojne gardijske brigade ovdje je izvršavala ova postrojba”, rekao je doktor povijesnih znanosti iz Odjela za suvremenu povijest Hrvatskog instituta za povijest Jakša Raguž. “I zbog toga svim pripadnicima ove Satnije treba skinuti kapu. Oni nisu bili profesionalni vojnici, nego naši sugrađani koji su se našli u situaciji da izvršavaju ono što su drugdje radile gardijske brigade”, dodao je.

Važan doprinos u Oluji

Pitanje je kojim bi tempom i s koliko žrtava Hrvatska bez te postrojbe uspjela razbiti 21. korpus. Drugi korpusi srpske vojske uglavnom su se istakli po bježanju. Jakša Raguž spomenuo je da su bježali i Banijski, i Kninski i Zapadnoslavonski korpus, a jedini koji je pružio neki otpor u Oluji bio je 21. kordunski korpus. To je bilo uvjetovano time što 21. korpus nije imao otvoren koridor za povlačenje poput drugih srpskih korpusa te su njegovi pripadnici bili svjesni da se moraju boriti. U borbi protiv 21. korpusa posebno su se istaknuli karlovački tenkisti. “Tijekom pisanja knjige kolega i ja koristili smo arhivsko gradivo koje je nastalo djelovanjem Hrvatske vojske, policije, kao i općinskih i državnih vlasti RH. Koristili smo i arhivsko gradivo nastalo djelovanjem JNA te civilnih i vojnih institucija pobunjenih Srba, kao i tiskovine koje su oni objavljivali”, rekao je suautor Darjan Godić. U prepunoj dvorani Muzeja Domovinskog rata Karlovac-Turanj predstavljanje monografije o karlovačkim tenkistima uveličali su predstavnici ministarstava hrvatskih branitelja, obrane te vanjskih i europskih poslova; predstavnici Karlovačke županije, Grada Karlovca, općina, Hrvatske kopnene vojske, Policijske uprave karlovačke; kulturnih i znanstvenih institucija, kao i brojni pripadnici braniteljskih udruga. S obzirom na to da je Karlovac poprilično stradao u Domovinskom ratu i da mnogi i dalje žive s njegovim posljedicama, ne iznenađuje interes domaćih ljudi i branitelja koji su u velikom broju došli u Muzej kako bi uveličali predstavljanje monografije. “Ovo nije samo spomen-knjiga već i vrijedan znanstveno-stručni rad i djelo koje kroz posvetu i sjećanje na postojanje i djelovanje Oklopno-mehanizirane satnije ujedno stavlja naglasak na važnost prostora Karlovačko-kordunskog bojišta ili Karlovačke županije u Domovinskom ratu”, rekao je o monografiji autor predgovora umirovljeni brigadir HV-a Milan Maleš. Autori su tijekom rada koristili objavljene knjige i publikacije vezane uz Domovinski rat, a poglavito zapise s Karlovačko-kordunskog bojišta. Knjiga čitatelju predočava dosad neprepoznate činjenice i događaje kao i dokumente (zemljovide, zapise, fotografije, svjedočenja) s tog dijela ratišta. Zahvaljujući tomu knjiga stvara idealnu podlogu za daljnja znanstveno-stručna istraživanja događaja vezanih uz Domovinski rat.

Tekst i foto: Tomislav Vidaković