Sredozemna članica NATO-a nedavno je predstavila veliki program naoružavanja i opremanja, koji bi se trebao realizirati između 2025. i 2037. Bude li odobrena, ambiciozna suma od 25 milijardi eura značila bi realizaciju mnoštva najavljenih projekata

Grčka financijska kriza od 2009. do 2018. ograničila je državnu potrošnju u svim područjima, uključujući i obranu. To je obustavilo brojne programe opremanja i modernizacije oružanih snaga na cijelo jedno desetljeće. Nakon fiskalne stabilizacije, Atena je osmislila plan kako bi što bolje nadoknadila zaostatak. Prema dokumentu Obrambena potrošnja članica NATO-a (2014. – 2025.) objavljenom 28. kolovoza 2025. i procijenjenim podacima za 2025., Grčka je osma zemlja po udjelu potrošnje u Savezu, s 2,85 %. Među osam velikih pridonositelja, samo Grčka i još dvije zemlje (Sjedinjene Američke Države i Danska) nemaju izravnu kopnenu granicu s Rusijom. Velik dio grčke potrošnje potaknut je dugotrajnim napetostima s Turskom, koja ima puno veći obrambeni proračun u apsolutnom iznosu. Ruska agresija na Ukrajinu dodatno je ojačala potrebu za modernizacijom, a sredozemna je zemlja uzela u obzir i signale iz SAD-a te nove preporuke NATO-a o povećanju potrošnje.

Realizacijom novog programa naoružavanja Grčkih oružanih snaga 2025. – 2037., predstavljenog grčkom parlamentu početkom travnja ove godine, na modernizaciju će biti potrošeno više od 25 milijardi eura. Kad se govori o modernizaciji bilo koje kopnene vojske, među sustavima koji su u prvom planu uvijek su tenkovi. Grčka već ima brojnu flotu: 170 tenkova Leopard 2A6HEL, 183 tenka Leopard 2A4 i oko 500 tenkova Leopard 1A4/5. Na popisima su još uvijek i američki Pattoni: M60A1/A3 najvjerojatnije su povučeni u pričuvu, no barem neki M48A3/A5 MOLF trebali bi i dalje biti aktivni. Više od 850 Leoparda u različitim inačicama čini Grčku jednim od najvećih korisnika tih tenkova izvan Njemačke.

Prijedlozi bez ugovora

Zadnjih godina predložen je i razmatran niz nadogradnji flote, posebno tenkova Leopard 1A5. U travnju 2024. grčka tvrtka EODH, u suradnji s belgijsko-španjolskom DUMA-om i njemačkim KNDS Deutschlandom, predstavila je svoju nadogradnju. Ona uključuje novi motor od 746 kW (1000 KS), ojačan ovjes, novi sustav gusjenica i poboljšano vozačko mjesto s vidljivošću u svim vremenskim uvjetima. Tu su i novi stabilizirani sustav pogona kupole i integrirani sustav upravljanja paljbom, paket pasivne/reaktivne oklopne zaštite, senzorski paket za aktivnu zaštitu i daljinsku oružnu stanicu (RWS)… Poboljšanja uključuju i višeslojni komunikacijski sustav, fuziju senzora i efektora, sustav upravljanja bojištem i arhitekturu usmjerenu na umjetnu inteligenciju. EODH kao dio sustava predlaže i mali izvidnički dron koji može poletjeti sa stražnjeg dijela kupole te sletjeti na njega.

Grčki internetski portal Defence Review izvijestio je u veljači 2023. da je tadašnji ministar obrane Nikolaos Panagiotopoulos najavio odobrenje vlade za nadogradnju 123 tenka Leopard 2A4 na konfiguraciju Leopard 2A7, kao i nabavu 250 novih borbenih vozila pješaštva KF41 Lynx. Međutim, ugovori dosad nisu potpisani. KNDS je još 2022. predstavio ponudu za modernizaciju sva 183 grčka Leoparda 2A4. Stajala bi 1,3 milijarde eura te uključivala uspostavu postrojenja za održavanje u Grčkoj. Važan se dio ponude odnosio na opremanje tenkova sustavima aktivne zaštite Trophy izraelske tvrtke Rafael. Međutim, ni dogovora ni ugovora nema na vidiku, a ono što je sigurno je da su se u međuvremenu promijenile i cijene. Iz Njemačke je u Grčku ipak stiglo nešto oklopa: njemačka vlada je putem tvrtke Rheinmetall već isporučila Grčkoj 40 remontiranih oklopnih vozila Marder 1A3 iz bivših zaliha Bundeswehra kroz projekt Ringtausch (u prijevodu: zamjena prstenja). Marderi su isporučeni kao zamjena za grčki transfer sličnog broja oklopnih vozila sovjetskog podrijetla BMP-1 Ukrajini. Prvi Marderi 1A3 stigli su u Grčku krajem 2022., a svih 40 do srpnja 2023.

Grčku kopnenu vojsku želi opremiti i KNDS France. Ta je tvrtka na sajmu DEFEA u svibnju 2025. u Ateni predstavila Philoctetes, inačicu svoje platforme borbenih vozila pješaštva na kotačima 8 x 8 VBCI (Véhicule Blindé de Combat d’Infanterie), nadograđenu uz sudjelovanje grčkih partnera, prije svega tvrtke Metlen. Ponuda uključuje isporuku 280 novih vozila Philoctetes Mk II, zajedno s 88 obnovljenih vozila VBCI Mk I povučenih iz francuske vojske.

Philoctetes Mk II ima daljinski upravljanu kupolu T40 naoružanu topom CTA kalibra 40 mm, s maksimalnim učinkovitim dometom od 2500 metara i brzinom paljbe do 200 metaka u minuti. Uključuje i dva lansera protuoklopnih raketa Akeron MP i mogućnosti za strojnicu kalibra 7,62 ili 12,7 mm. Motor je snage 600 KS, oklopna zaštita ide do standarda STANAG 4569 razine 5, a elektroničke komponente mogu biti prilagodljive sustavima upravljanja bojištem. Vozilo ima tročlanu posadu, a ovisno o konfiguraciji prevozi osam ili devet pješaka. Može bez pripreme prijeći vodene zapreke dubine 1,2 metra. Ukupna borbena masa iznosi približno 32 tone, a korisna nosivost 13 tona. VBCI Philoctetes predložen je u više inačica, uključujući sanitetsku, logističku, zapovjednu i inačicu s Thalesovim minobacačem 2R2M kalibra 120 mm. Procijenjeni trošak iznosi približno deset milijuna eura po vozilu.

Kandidati za posao

Na temelju međuvladinog sporazuma SAD-a i Grčke sklopljenog u siječnju 2021., Grčka je nabavila 1200 lakih oklopnih vozila na kotačima M1117 Guardian, od kojih je 900 za operativnu uporabu, a 300 za pričuvne dijelove. Isporuka je počela u prosincu 2021., a završena u kolovozu 2024. Grčka vojska planira ih koristiti za izvidničke i nadzorne operacije. Sredinom 2022. grčki ministar obrane potvrdio je interes i za američka amfibijska jurišna vozila AAV-7, koja Marinski korpus SAD-a postupno povlači iz uporabe. State Department odobrio je u ožujku 2023. transfer 76 AAV-a. Procijenjena vrijednost ugovora iznosila je 268 milijuna dolara, a obuhvaćao je 63 inačice za transport AAVP-7A1, devet zapovjednih inačica AAVC-7A1 i četiri logističke inačice AAVR-7A1. Međutim, cijeli je proces zasad na čekanju.

Grčka je 2020. imala u planu nabavu 164 borbena vozila pješaštva M2A2 ODS-SA Bradley iz viška zaliha Američke vojske kako bi do listopada 2024. zamijenila svoju flotu od oko 2900 oklopnih transportera M113A1/A2. Od toga je odustala, no kao privremenu alternativu mogla bi modernizirati oko 500 svojih vozila M113. Izraelska tvrtka Rafael i grčka tvrtka METKA ponudile su rješenja na izložbi DEFEA 2025. Modernizacija bi uključivala borbenu stanicu Samson RWS s topom 30 mm i protuoklopnim lanserima Spike LR, poboljšan oklop, snažniji motor te poboljšane komunikacijske i elektroničke sustave. Tom bi se nadogradnjom M113 TOMP (TOMP – oklopni transporter) konvertirao u M113 TOMA (TOMA – BVP).

Posao želi dobiti i domaća tvrtka EODH. U suradnji s belgijsko-španjolskom tvrtkom DUMA Engineering i slovenskom tvrtkom Valhalla predstavila je kompletan paket stupnjevite modernizacije M113 na razinu M113HEL. Modernizacijski paket uključuje nadogradnju pogona, zaštite, unutarnje konfiguracije mjesta vozača i prostora za transport pješaštva. Program omogućava i dodavanje različitih daljinski upravljanih stanica s višestrukim opcijama naoružanja. Prema informacijama objavljenim u 2024. i prvom kvartalu 2025., Grčka je blizu sklapanja ugovora s izraelskom tvrtkom Elbit Systems o nabavi 38 samohodnih višecijevnih lansera raketa (SVLR) PULS, čija se vrijednost procjenjuje između 500 i 700 milijuna eura. PULS se može koristiti za lansiranje različitih vrsta streljiva. U medijima se spominje da Grčka planira kupiti šest vrsta streljiva za europsku inačicu PULS-a (Euro PULS), s dometom od 35 do 300 km, kao i lutajuće streljivo SkyStriker, koje se također lansira iz sustava. Ministarstvo obrane Grčke razmatralo je modernizaciju 36 postojećih američkih SVLR-ova M270, no plan se napušta u korist nabave novih sustava PULS.

Što se tiče modernizacije 116 samohodnih čehoslovačkih SVLR-ova RM-70 122 mm, težih inačica sovjetskog sustava BM-21, češka tvrtka Excalibur Army demonstrirala je mogućnosti njihove nadogradnje na inačicu Vampire. Program modernizacije uključivao bi novi sustav za upravljanje oružjem i ciljanje, sustav za upravljanje paljbom s balističkim računalom, novu inercijsku navigaciju s GPS sustavima, komunikacijske i podatkovne sustave te mogućnost upravljanja sustavom oružja izravno iz kabine vozila ili daljinski. Ministarstvo obrane Grčke najavilo je u travnju 2023. nabavu protuoklopnih raketa Spike vrijednu 370 milijuna eura za svoje zračne, kopnene i pomorske snage. Prema dostupnim informacijama, 100 raketa Spike NLOS trebalo bi se koristiti za naoružavanje devet grčkih jurišnih helikoptera AH64A, dok bi 17 sustava Spike NLOS s 340 raketa opremilo protuoklopne postrojbe. Isporuka prvih sustava trebala bi biti uskoro.

Tranzicija prema Lightningu

Grčka provodi sveobuhvatnu modernizaciju zračnih snaga nabavom i nadogradnjom borbenih aviona te razvojem petoslojnog protuzračnog obrambenog štita. Velik je dio obrambene potrošnje Grčke rezultat njezine odluke da se pridruži američkom programu F-35 Lightning II. Okosnicu borbenih zračnih sposobnosti danas čini flota od više od sto višenamjenskih borbenih aviona F-16C/D, kao i flota od 24 aviona Rafale (12 kupljeno novih i 12 rabljenih). Paket naoružanja za grčke avione Rafale uključuje raketu zrak-zrak Meteor, krstareću raketu SCALP, višenamjensku raketu zrak-zrak MICA i protubrodsku raketu AM39 Exocet. Zračne snage koriste i starije tipove aviona, poput Miragea 2000-5 i F-4 Phantoma II.

Kao iskusnom korisniku F-16 Fighting Falcona, za Grčku je bilo logično planiranje postupnog prelaska na F-35. Dana 25. srpnja 2024. formalno je potpisala Pismo o prihvaćanju (LOA) vezano uz nabavu 20 letjelica F-35A kako bi se formirala početna eskadrila. Početak isporuke planiran je za 2028., ali prvi će avioni ispočetka ostati u SAD-u kako bi se olakšala obuka grčkih pilota i tehničara. Potpuna operativnost trebala bi se postići do 2033. Očekuje se da će Grčka naknadno iskoristiti opciju za nabavu dodatnih 20 aviona F-35A. Grčko ratno zrakoplovstvo nastoji u međuvremenu produljiti vijek uporabe svoje flote F-16. State Department odobrio je u studenom 2024. paket za motore vrijedan 160 milijuna dolara. Usto, provodi se nadogradnja sposobnosti 83 aviona i to na inačicu F-16V (Block 70/72). Troškovi programa su oko 1,5 milijardi dolara. Ključne komponente obuhvaćaju radar APG-83, modularno misijsko računalo MMC-7000AH te sustav GCAS, koji automatski sprečava sudare s tlom izgubi li pilot svijest. Nadogradnju provodi domaća tvrtka Hellenic Aerospace Industries (HAI) u suradnji s Lockheed Martinom, a plan je da bude završena do 2027. godine. Očekuje se da će modernizirani avioni ostati operativni do 2050-ih.

Transportnu zračnu flotu na papiru čini osam C-27J Spartana, pet aviona C-130B i deset C-130H. No, postoje informacije da je trenutačno operativno manje od pola C-130. Grčka vlada stoga je u veljači 2023. naručila šest rabljenih aviona C-130J Super Hercules od Italije. Nakon toga, u veljači 2024., State Department odobrio je Grčkoj donaciju dvaju rabljenih C-130H iz Pentagonovih viškova. Što se tiče nabave helikoptera, 29. listopada 2024. odjel Sikorsky tvrtke Lockheed Martin potpisao je ugovor vrijedan otprilike 1,95 milijardi dolara za opskrbu grčke vojske s 35 višenamjenskih helikoptera UH-60M Black Hawk. Grčka mornarica već koristi srodne letjelice: 11 helikoptera S-70B Seahawk, ali i nabavlja sedam MH-60R Seahawka, od kojih bi zadnji trebao stići ove godine. Ratno zrakoplovstvo također je izrazilo prioritet za nadogradnju svoje flote od četiri aviona za rano zračno upozoravanje i nadzor (AEW&C) EMB-145H Erieye te planira nabaviti nove helikoptere za potragu i spašavanje kako bi zamijenilo zastarjelu flotu od 12 letjelica AB-205A.

Ekspanzija dronova

Grčka je vezano uz besposadne letjelice (UAV) donekle zaostajala u razvoju sposobnosti. Ratno zrakoplovstvo zasad koristi unajmljene besposadne letjelice srednje visine i dugog dometa (MALE) Heron 1 tvrtke Israel Aerospace Industries. Raspolaže i manjim brojem u Grčkoj razvijenih MALE letjelica Pegasus II, koje su danas stare dvadesetak godina. Grčka kopnena vojska koristi nekoliko različitih tipova taktičkih besposadnih letjelica. Među njima je Safran Patroller (naručen), Orbiter 3 (naručen), SAGEM Sperwer, AeroVironment RQ-20 Puma… Nabavlja se i lutajuće streljivo. Grčka je u prosincu 2024. odobrila kupnju 600 jedinica američkog lutajućeg streljiva Switchblade 300 i Switchblade 600.

Ministar Panagiotopoulos najavio je bio 4. srpnja 2024. parlamentu da će 400 milijuna eura biti uloženo u kupnju triju američkih besposadnih letjelica MQ-9B SeaGuardian. Međutim, čini se da narudžba još nije izvršena. Zanimljivo je da je domaća industrija pokrenula projekt LOTUS za razvoj stealth rojeva dronova. U tijeku je i razvoj prvog domaćeg borbenog drona Grypas. Posebno je važno što se ti sustavi dizajniraju za operacije s budućim generacijama borbenih aviona i satelitskim nadzornim sustavima. Najnoviji je dodatak grčkoj floti dronova Safran Patroller, napredni taktički dron francuske proizvodnje. Grčka vojska naručila je četiri te letjelice, koje se očekuju tijekom 2025. godine. Program je vrijedan oko 55 milijuna eura. Patroller je certificiran prema NATO-ovu standardu STANAG 4671. Temelji se na platformi Stemme S15, pogoni ga četverotaktni motor Rotax 914F snage 115 KS. Može raditi u ručnom ili autonomnom načinu rada s dometom od 180 km u liniji vidljivosti i 1000 km sa SATCOM vezom. Opremljen je elektrooptičkim sustavom Euroflir 410 EO/IR. Značajke uključuju izdržljivost do 15 sati leta, nosivost do 210 kg, operativni vrhunac leta oko 4900 metara i brzinu do 200 km/h.

Napreduje i program fregata

Grčka mornarica prolazi najopsežniju modernizaciju u zadnjih nekoliko desetljeća, vođenu potrebom za očuvanjem ravnoteže snaga na istočnom Sredozemlju. Modernizacija obuhvaća sve ključne domene mornaričkog ratovanja. Trenutačno je najvažniji projekt nabava flote fregata, koje se temelje na dizajnu FDI (Frégate de Défense et d’Intervention) za francusku mornaricu. Grčka je u rujnu 2021. potpisala ugovor s francuskim brodogradilištem Naval Group o kupnji triju fregata FDI, poznatih i kao Belh@rra, uz mogućnost četvrte. Vrijednost ugovora za prve tri (klasa Kimon) iznosi oko tri milijarde eura. Dosad su porinute tri fregate, s tim da su dvije u fazi opremanja i mogle bi do kraja 2025. ući u operativnu uporabu. Ministarstvo obrane Grčke u međuvremenu je potvrdilo da su tehnički razgovori dviju strana za četvrti FDI završeni i da je još preostalo postizanje dogovora o cijeni. Fregate bi, uz ostalo, trebale imati borbeni sustav SETIS, Thalesov višefunkcijski AESA radar Sea Fire, protuzračne projektile Aster 30, protubrodske rakete Exocet MM40 Block 3… Grčka je izrazila i interes za nabavu dviju rabljenih talijanskih višenamjenskih fregata klase Bergamini (dizajn FREMM) od talijanske mornarice, a razgovori dviju strana su u tijeku. Potencijalni transfer bit će nakon 2028. U rujnu 2024., tijekom ceremonije porinuća druge fregate, nazvane Nearchos, aktualni ministar obrane Nikos Dendias najavio je da postoji plan naoružavanja klase Kimon krstarećim raketama Missile de Croisière Naval (MdCN), koje proizvodi MBDA. Postoji i zaseban program za nabavu osam austrijskih besposadnih helikoptera Schiebel Camcopter S-100 za izviđanje. Ipak, revolucionarni aspekt transformacije mornarice leži u prihvaćanju asimetričnog i distribuiranog pomorskog ratovanja masovnom integracijom autonomnih sustava. Potpisan je strateški sporazum između izraelskog IAI-ja i domaćeg HAI-ja o zajedničkom razvoju i isporuci autonomne podmornice BlueWhale. Taj sustav trebao bi biti sposoban za dugotrajne misije prikupljanja obavještajnih podataka, protupodmorničku borbu i otkrivanje mina. Fregate Kimon mogle bi služiti kao matični brodovi ili zapovjedna središta za BlueWhale.

I površinska i podmorska plovila

Grčka je i partner u europskom projektu korvete (European Patrol Corvette). Zasad se govori o plovilu s istisninom do 3500 tona i sposobnošću djelovanja protiv ciljeva na moru, podmorju i u zraku. Grčka je spominjana čak i u okviru američkog programa gradnje fregata klase Constellation, koje se baziraju na francusko-talijanskom dizajnu FREMM. Iako informacija nema previše, jasno je da bi Grčka željela da neke od tih fregata budu izgrađene u domaćim brodogradilištima. Što se tiče aktualnih plovila, mornarica planira modernizirati i četiri fregate klase Hydra, koje se temelje na njemačkom dizajnu MEKO-200HN, a ušle su u uporabu između 1992. i 1998. Govori se i o modernizaciji flote od sedam brzih jurišnih plovila klase Roussen (Super Vita), koja se temelje na britanskom dizajnu Vosper Thornycroft, a ušla su u uporabu između 2005. i 2022. godine. Najveći su nedostatak fregata klase Hydra zastarjeli radarski i optoelektronički senzori, pa bi modernizacija uključivala ugradnju nadzorno-zapovjednog sustava SETIS koji će biti na fregatama klase Kimon. Modernizacija klase Roussen uključuje zamjenu zastarjelih protubrodskih projektila (Exocet MM38 i Penguin Mk2) novim RGM-84 Harpoon Block 1C.

Grčka mornarica razmatra i nabavu do devet novih brzih jurišnih plovila FACM (Fast Attack Craft Missile) kako bi postupno zamijenila četiri plovila klase Laskos (Combattante IIIA) i pet plovila klase Kavaloudis (Combattante IIIB). Četiri starija ophodna broda klase Island, koji su nekad bili u uporabi Obalne straže SAD-a, na popravku su i modernizaciji u grčkim brodogradilištima. Program nadogradnje srednjeg životnog vijeka (MLU) za četiri podmornice klase Papanikolis (Type 214HN) uključuje novu elektroničku opremu, sustave za protutorpedno djelovanje tvrtke Leonardo i nove torpede tvrtke Atlas Elektronic (DM2A4 SeaHake Mod 4 HWT). Za nove podmornice, koje će zamijeniti staru klasu Glafkos, razmatra se pet kandidata: Scorpène i Barracuda francuske tvrtke Naval Group, Type 218 i Type 209NG njemačke tvrtke TKMS te A26 švedske tvrtke Saab. Mornarica nije okrenuta samo stranim dobavljačima. Domaća tvrtka Phi-Mechaniseas razvila je plovilo za specijalne operacije Agenor SOC. Prvo od njih ušlo je u operativnu uporabu u svibnju 2022., a naoružano je daljinski upravljanom stanicom (RWS) SHARK kalibra 12,7 mm izraelske tvrtke General Robotics.

Domaći satelit?

Ambiciozan je korak grčkog obrambenog sustava pokretanje domaćeg vojnog satelitskog programa. Grčko središte za obrambene inovacije (ELKAK) pokrenulo je natječaj vrijedan 25 milijuna eura za razvoj i proizvodnju prvog grčkog satelita za obavještavanje, nadzor i izviđanje (ISR). Taj je projekt važan korak kako bi se prestalo ovisiti o obavještajnim podacima koje pružaju saveznice. Novi satelit primjenjivat će naprednu tehnologiju sintetičkog radara (SAR), koja omogućuje snimanje u visokoj rezoluciji bez obzira na vremenske uvjete ili doba dana, što je presudno za nadzor pomorskih aktivnosti u Egejskom moru. Još je važnije da bi satelit trebao imati i sposobnosti za elektroničko ratovanje (EW), uključujući ometanje komunikacija i lažiranje GPS signala.

Modernizacija oružanih snaga paradigmatski je zaokret u obrambenoj politici Grčke: od tradicionalnog oslanjanja na brojnost i konvencionalne sustave, prema visoko integriranoj, tehnološki naprednoj i umreženoj vojsci. Ulaganja u modernizirane tenkove Leopard 2, nova i poboljšana borbena vozila, suvremeno pješačko naoružanje i napredne sustave zaštite i nadzora, satelitske sustave, besposadne letjelice, elektroničko ratovanje i petoslojnu zračnu obranu omogućit će Grčkoj ne samo učinkovitu zaštitu suverenosti već i aktivnu ulogu u europskoj sigurnosnoj arhitekturi i upravljanju krizama. Ta transformacija, iako skupa i izazovna, dugoročno će osigurati grčkoj vojsci tehnološku prednost i stratešku autonomiju u sve nestabilnijem međunarodnom okružju.

---

Još bolje PzH 2000

Grčko topništvo koristi američke samohodne haubice M109A3GEA2, ali i njemačke PzH 2000. Potonje će biti opremljene novim cijevima L52, koje, uz odgovarajuće streljivo, povećavaju domet s 40 na 75 km. Nadogradnja će uključivati automatski punjač, uporabu pametnog modularnog streljiva i integraciju sustava za automatsko izbjegavanje protutopničke paljbe ARTEC MROS.

---

Ahilejev štit

Prema najavljenom dvanaestogodišnjem planu, cilj je Grčke uspostaviti petoslojni obrambeni sustav. Stajat će oko 2,8 milijardi eura i uključivati ​​kombinaciju postojećih sustava, poput Patriota, i novog oružja, koje će uskoro biti predstavljeno. Ahilejev štit najvažnija je inicijativa unutar grčkog programa naoružavanja. PZO se osmišljava za suprotstavljanje širokom rasponu prijetnji, uključujući zrakoplove, balističke rakete, krstareće rakete, besposadne letjelice, pomorske platforme i prijetnje s podmornica. Grčki dužnosnici već su razgovarali s izraelskim dobavljačima. Usto, grčko je glasilo Kathimerini izvijestilo da je sustav protuzračne obrane Barak MX tvrtke Israel Aerospace Industries (IAI) favorit za zamjenu grčkih sustava srednjeg dometa I-HAWK (američkog podrijetla) i dugog dometa S-300PMU1 (sovjetskog podrijetla), a potonji će biti prodani armenskim oružanim snagama. U ožujku 2025. otkriveno je da njemački Diehl Defence također pregovara s Atenom. Njegov bi sustav IRIS-T SLS mogao zamijeniti sovjetske sustave kratkog dometa 9K33 Osa-M i 9K331 Tor-M1.

---

Nove odore i osobna oprema

Grčka uvodi nove vojne odore, koje uključuju novu kacigu i prsluke, pribor za prvu pomoć, obuću, modularni sustav nošenja opreme te povezivost s biometrijskim sustavima. Cijeli program nabave ukupno stoji 204 milijuna eura. Važna je značajka nove odore ugrađeni sustav za praćenje snaga, koji poboljšava svijest o situaciji i smanjuje rizik od prijateljske vatre.

---

Obrambena industrija

Grčka obrambena industrija, iako manjeg opsega u odnosu na svjetske gigante, kroz desetljeća je razvila niz specijaliziranih tvrtki. Hellenic Aerospace Industry (HAI) vodeći je proizvođač u zrakoplovnom sektoru. Njegova glavna djelatnost obuhvaća servisiranje i održavanje letjelica ratnog zrakoplovstva kao i proizvodnju komponenti za vojne avione. U suradnji s francuskim Dassaultom sudjeluje na projektu nEUROn, odnosno razvoju borbene besposadne letjelice. Hellenic Defense Systems (EAS) osnovana je 2004. spajanjem tvrtki Hellenic Arms Industry i Pyrkal. EAS se bavi dizajnom, razvojem, proizvodnjom i trgovinom streljačkog oružja i streljiva. Puno toga proizvodi se po licenciji. Proizvodni portfelj uključuje poznata oružja kao što su FN Minimi, HK G3, HK USP, HK MP5, HK 11A1 i MG 3. Kompanija usto održava oružne i raketne sustave te provodi testiranja i evaluaciju streljiva kao i balistička i statička testiranja.

Hellenic Vehicle Industry (ELVO) proizvodi civilna i vojna vozila. Vezano uz tenkove Leopard, provodi sklapanje sustava, integraciju, EMC i završna testiranja. ELVO također proizvodi oklopna vozila APC Leonidas i AIFV Kentaurus. Glavno je brodogradilište za vojne projekte Skaramangas Shipyards, nekad poznato kao Hellenic Shipyards. Osnovano je 1937., a realizirani i mogući projekti uključuju brze ophodne brodove i topovnjače, kao i fregate, brza jurišna plovila, podmornice… Intracom Defense (IDE) specijaliziran je za područja raketne elektronike, taktičke komunikacijske sustave, C4I sustave, hibridne električne energetske sustave i besposadne sustave. EODH djeluje u Grčkoj, Europi i na Bliskom istoku. Kompanija je specijalizirana za razvoj sustava ASPIS (Advanced Shielding Platform Integrated System), tj. sustava zaštite borbenih vozila. Nedavno je EODH osnovao EODH Dynamics, podružnicu specijaliziranu za kopnene vojne sustave. Cilj je nove tvrtke dizajnirati, razviti i proizvoditi kopnena vozila i sustave, kao i modernizirati i poboljšavati naoružanje i opremu tijekom vijeka uporabe.

---

Izazovi

Unatoč ambicioznim planovima, Grčke oružane snage suočavaju se i s izazovima:

• Održavanje velikog broja različitih sustava: zbog raznolikosti opreme, logistika i održavanje znaju biti prilično zahtjevni.
• Financijska održivost: velika ulaganja u obranu moraju biti uravnotežena s ekonomskim mogućnostima zemlje, iako je gospodarski rast zadnjih godina omogućio veća izdvajanja.
• Zamjena zastarjele opreme: dio opreme sovjetske proizvodnje još je uvijek u uporabi, ali postupno se povlači i zamjenjuje suvremenijim modelima.
  

  ---

TEKST: Ivan Galović