RAZGOVOR brigadir Krešimir RAŽOV, zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva

“Obuka i vježbe intenziviraju se iz godine u godinu, ne samo za nas, nego za cijeli OSRH. Mi pratimo zadani tempo, nudimo svoje znanje, sposobnosti i kompetencije za što bolju integraciju u združenu cjelinu i zajedničko djelovanje te razvoj sposobnosti naših Oružanih snaga“

Iako je preuzeo dužnost zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva prije malo više od mjesec dana, brigadir Ražov odmah je pozitivno odgovorio na zamolbu Hrvatskog vojnika za razgovor. I tijekom razgovora, niti jednom nije spomenuo da je u ured u vojarni “Pukovnik Marko Živković“ sjeo tek nedavno. Dojam je da se odmah prihvatio posla, a ionako je, kao dosadašnji zapovjednik 93. krila i sudionik nekih od HRZ-ovih ključnih projekata, dobro upoznat s izazovima koji ga očekuju. Intenzivna modernizacija grane je u tijeku, u nekim segmentima itekako je odmaknula, no pred svim pripadnicima kojima on zapovijeda stoji još niz zadaća. A najveća je, kako je brigadir više puta spomenuo, što bolje i učinkovitije strateško, taktičko i operativno uvezivanje tehnologije i osoblja, i to ne samo na razini HRZ-a, nego na razini OSRH, pa i NATO-a.

Uskoro će HRZ proslaviti 34. obljetnicu utemeljenja, je li ona nešto više od ceremonijalnog događaja?

Tradicija nam je jako važna, a obljetnica je prigoda prisjetiti se naših početaka i naših heroja iz Domovinskog rata, da još više posvetimo svoje usmjerenje prema vrijednostima koje nas i pokreću. No ona je i prigoda da se kratko zamislimo te utvrdimo gdje smo danas, a gdje ćemo biti u budućnosti, to jest koje su nam ambicije, želje i pravci razvoja. Ukratko, kvaliteta uvijek izvire iz spomenutih vrijednosti.

Kako biste opisali 2025. kad je riječ o obuci i vježbama?

Obuka i vježbe intenziviraju se iz godine u godinu, ne samo za nas, nego za cijeli OSRH. Mi pratimo zadani tempo, nudimo svoje znanje, sposobnosti i kompetencije za što bolju integraciju u združenu cjelinu i zajedničko djelovanje te razvoj sposobnosti naših Oružanih snaga. Bilo je puno domaćih vježbi, ključna je bila Borbena moć 25 koju smo borbenim djelovanjem iz zraka podupirali zrakoplovima Rafale, Kiowa Warrior i Bayraktar. Od međunarodnih vježbi izdvojio bih, primjerice, veliku vježbu Adriatic Strike 25 u Sloveniji gdje smo bili zastupljeni sa zrakoplovima PC-9 i OH-58D, a helikopteri Kiowa Warrior bili su također angažirani s bojnim gađanjima iz zraka.

Kako teče razvoj operativnih sposobnosti 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila HRZ-a?

Za početak, želim podsjetiti na činjenicu da smo bili odgodili proglašenje inicijalne operativne sposobnosti i samostalni nadzor hrvatskog zračnog prostora, tzv. air policing, kako bismo kvalitetnije napredovali u obuci. Eskadrila je i dalje u intenzivnim obučnim procesima, no ističem da je razvoj sposobnosti s višenamjenskim borbenim avionima Rafale praktički neograničen. Želimo da se intenzitet i kvaliteta obuke nastavi i nakon što preuzmemo air policing što nam slijedi vrlo brzo, odnosno u idućim mjesecima.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Ivan Anušić nedavno je najavio nadogradnju hrvatskih Rafalea na konfiguraciju F4. kakvi su planovi HRZ-a u tom pogledu?

Platforma ima velik potencijal za nove sustave i sposobnosti koje želimo razvijati. HRZ je spreman za te procese, pratimo trendove, u svim područjima imamo jako dobar tim školovanih, obrazovanih i motiviranih ljudi, pilota, inženjera, operativaca, tehničara… Želimo, primjerice, u avionima razvijati i nadograđivati sustave koji će nam u budućnosti omogućiti još bolje uvezivanje s drugim platformama. A sve to kako bi i nova ulaganja sada u jako sofisticirane sustave za HKoV i HRM mogli još bolje integrirati, primjerice na području komunikacijsko-informacijske domene, podatkovnih linkova itd. Tako ćemo moći još učinkovitije podupirati operacije HKoV-a i HRM-a. Modernizacija zrakoplova odvijat će se u Francuskoj i Hrvatskoj u segmentima, po određenoj dinamici koja treba biti ugovorena.

Bili ste među vodećim časnicima u projektu uvođenja helikoptera OH-58D Kiowa Warrior u operativnu uporabu u HRZ-u, te jedan od njegovih prvih hrvatskih pilota. Kako vidite njihovu budućnost, posebno u segmentu uvezanosti s HKoV-om?

Što se tiče uvezanosti koju ste spomenuli, već smo dosta toga postigli i nastavljamo u istom pravcu integracije. Vrlo je značajno što smo razvili doktrinu i pomoću nje dosta toga uvježbali zajedno s HKoV-om. OH-58D su izvidničko-borbeni helikopteri koji su snažno sredstvo za zapovjednike kopnenih snaga, koji ih mogu rabiti za blisku i vrlo blisku zračnu potporu, zaštitu snaga, izviđanje pa i ofenzivne operacije. Vrlo je važno što je za njih i noć prirodno okruženje. S dobrom uvezanošću, komunikacijom i razmjenom podataka, jako su učinkovit alat za široki spektar zadaća te mogu biti pomoć zapovjednicima od razine brigade, pa sve do razine voda i desetine. Još važnije, mogu uvezano djelovati sa svim ostalim moćnim sustavima OSRH.

Hoće li biti modernizacije Kiowa?

Sa svim svojim mogućnostima, sofisticiranom tehnologijom i uvezanim oružnim sustavima Kiowe su jako dobro posložene i konfigurirane za ono što nam je potrebno. Njihova modernizacija uvijek je dobrodošla, posebice kad je riječ o povećanju senzorskih sposobnosti koje će pilotu donijeti malo oštriju sliku na prikaznicima, a time i bolju svijest o situaciji.

Puno toga već nam je ponuđeno, što ćemo eventualno uzeti odlučit ćemo nakon procjene uloženog i dobivenog.  U planu su testiranja i nadzorno-tehničko gađanje s laserski vođenom inačicom raketa Hydra. Za njih smo nabavili pakete (kitove), kojima nadograđujemo sadašnje nevođene rakete i one u kombinaciji sa softverom koji je u samoj platformi dobivaju iznimnu preciznost. No, podsjećam i da su Kiowe već dulje vrijeme opremljene vrlo moćnim višenamjenskim raketama Hellfire Romeo. Naši piloti potpuno su obučeni za njihovu uporabu kroz stalne obuke i uvježbavanja s vježbovnim HF raketama u svim modovima lansiranja tih raketa, a vježbovno lansiranje rakete s bojnom glavom provest ćemo ako procijenimo da nam je to potrebno u demonstracijske ili promidžbene svrhe na nekom od odgovarajućih poligona.

Višenamjenski helikopteri Mi-171Sh morat će izići iz operativne uporabe, a dolazi još osam UH-60M Black Hawkova. Hoćete li moći izbjeći da sve ešice budu povučene prije dolaska novih letjelica?

Prema sadašnjem planu, preostalih osam Black Hawkova trebaju stići tijekom 2028., u dvije ili tri serije. Tome smo prilagodili dinamiku povlačenja ešica, tj. planiranje njihova održavanja i vijeka uporabe. U sadašnjim okolnostima nepouzdanog lanca dobave i sve izvjesnijeg problema s nabavom rezervnih dijelova za tzv. rusku flotu helikoptera, izvjesno je njihovo povlačenje iz operativne uporabe.  Želimo ih iskoristiti koliko god budemo mogli. Za sada, uspijevamo ih održavati na visokoj razini raspoloživosti, te s njima još uvijek stabilno podupiremo letačke operacije i u KFOR misiji na Kosovu. U trenutačnoj tranziciji na zapadnu tehnologiju ono što je ključno jest da obuka pilota, tehničara i drugog osoblja za Black Hawkove ide i dalje, u Americi i u Hrvatskoj. Tako da ćemo kadrovski biti spremni zadržati naše sposobnosti i nakon što ruski helikopteri budu povučeni iz operativne uporabe. Uvođenje preostalih Black Hawkova neće biti toliko velik izazov kao na početku, već smo dostigli određene sposobnosti samostalnog održavanja i obuke.

Nedavno ste u operativnu uporabu uveli besposadne sustave Bayraktar TB2. Koliko je to bilo izazovno, ako se uzme u obzir da dosad niste koristili takav tip letjelica?

Da, cijeli je projekt bio velik izazov, najviše zbog kratkih rokova. No, pokazali smo da ga možemo svladati. Potpuna realizacija programa dostizanja operativnih sposobnosti u tijeku je, a razvija se sukladno planovima. Nakon što je prva ekipa pilota, tehničara i operatera završila obuku u Turskoj, dočekala ih je potrebna infrastruktura te zakonska regulacija usklađena s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe. I danas su Bayraktari integrirani u hrvatski zračni prostor, nastavljamo trenažu i obuku, te dostizanje operativnih sposobnosti. Besposadni zrakoplovni sustavi općenito se uklapaju u koncept razvoja naših ukupnih zračnih sposobnosti te uvezivanje i potporu HKoV-u i HRM-u. Oni mogu biti naoružani kao što naši jesu, ali prije svega imaju kvalitetne senzorske sustave koji će služiti za povećanje svijesti o situaciji, poboljšanje taktičke i operativne slike. Nastavit ćemo s obukom pilota, operatera i tehničara te po potrebi širiti ukupnu infrastrukturu za besposadne zrakoplove sustave općenito te za različite kategorije navedenih sustava.

Spomenuli ste Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe, kakva je suradnja s njima?

HRZ u svojem djelokrugu rada upravlja i koristi se cjelokupnim zračnim prostorom u RH te je u potpunosti integriran i u civilne procedure u skladu za zakonima, ugovorima i sporazumima u međusobno uređenim odnosima s HKZP-om. U tom pogledu HKZP nam je značajan čimbenik i pouzdan partner u pružanju svojih usluga na svim aerodromima. Zahvaljujem im na iznimno kvalitetnoj suradnji i potpori tijekom realizacije naših misija, zadaća i projekata.

Surađujemo u različitim odborima i inicijativama, provode se koordinacije, razmjenjujemo informacije te usuglašavamo naše pravce razvoja i rješavamo eventualne probleme. Ukratko, suradnja je kvalitetno određena legislativom, na vrlo je visokoj strateškoj i operativnoj razini. Upravo to je pokazao i projekt Bayraktar koji smo u rekordnom roku integrirali u naš kontrolirani zračni prostor.

Kako biste opisali protupožarne aktivnosti HRZ-a u 2025. godini?

Sezona je po broju požara i naleta bila prosječna, ali vidjela se velika učinkovitost u gašenju požara, te praćenju situacije na terenu u realnom vremenu. Ključ uspjeha pripadnici su 855. protupožarne eskadrile, njihove vještine, znanje i iskustvo. Iznimno je bitna i suradnja s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom i drugim institucijama, koja stvara jedan uvezan i učinkovit sustav i u zraku i na zemlji. On se gradi već godinama i sazrijeva. Sezona je pokazala da Eskadrila može istodobno djelovati na različite požare na različitim lokacijama, pa i u inozemstvu. Ispravno je bilo svih 12 zrakoplova, a u pojedinim situacijama povećala nam se učinkovitost u jedinici vremena. U tom smislu, jedna velika pohvala tehničarima i inženjerima u 855. protupožarnoj eskadrili, te inženjerima u 93. krilu i HRZ-u!

Je li dugoročna budućnost hrvatskih zračnih protupožarnih sposobnosti i dalje u okviru HRZ-a?

Te su sposobnosti od iznimnog, strateškog značaja za Republiku Hrvatsku. Kao operater protupožarnih zrakoplova, HRZ u okviru OSRH u tom području najvidljivije ispunjava njihovu treću misiju: potporu civilnim institucijama i stanovništvu. Požarni izazovi na našem mediteranskom području su veliki, a odgovor na njih ključan je za Hrvatsku kao turističku zemlju. Sigurnost, učinkovitost i zaštita ljudi poruka je koju šaljemo. Što se tiče HRZ-a, protupožarne aktivnosti i dalje će biti u prioritetima.

U kojoj je fazi modernizacija radarskih sustava FPS-117?

Modernizacija ide svojim tijekom. Taj se sustav pokazao jako dobrim, baš kao i Bojna zračnog motrenja i navođenja (ZMIN) koja itekako integrira sve naše sposobnosti. Sama činjenica da smo s bojnom ZMIN i lovačkim avionima dugo vremena sastavni dio sustava NATO-ova integriranog sustava protuzračne i proturaketne obrane (NATINAMDS), a isto tako činjenica da smo bili spremni primijeniti navedene integrirane sposobnosti i znatno prije ulaska u NATO, govore same za sebe. Svoje sposobnosti pokazuju u svakodnevnom djelovanju, ali i u međunarodnim vježbama, u kojima redovito stižu i pohvale. Nabavljamo i druge nove borbene komunikacijske sustave i sve skupa uvezujemo u jednu integriranu ukupnu operativnu sliku. To u budućnosti uključuje i nove zemaljske sustave protuzračne obrane svih razina, neovisno o granskom ustrojstvenom rasporedu.

HRZ je izradio studiju za zemaljski PZO sustav srednjeg dometa, kako ćete biti uključeni u daljnje procese?

Nabava tog PZO sustava strateška je odluka i mi je očekujemo. Svakako ćemo sudjelovati u integraciji tog i drugih sustava u jedan širi, zahtjevan PZO sustav koji treba izgraditi. Razvili smo koncepte i načine na koje ćemo to učiniti, a HRZ i Bojna ZMIN bit će ključni integrator tih sposobnosti.

Kad preuzme dužnost, svaki zapovjednik postavlja si ciljeve. Koji je ključan cilj koji želite realizirati u svojem mandatu?

Integracija svih sposobnosti unutar HRZ-a, ali još više i integracija te združeno djelovanje s HKoV-om, specijalnim snagama i HRM-om. To je cilj koji smo u HRZ-u već postavili, koji je u tijeku i želimo ga dovesti do maksimalne učinkovitosti. Naime, sve sposobnosti koje HRZ ima zapravo su dio ukupnih i zajedničkih sposobnosti OSRH. Želim da tom cilju prilagodimo sve naše obučne procese, jer će naglasak biti upravo na obuci. Nju trebamo osuvremeniti. To ne znači da ona već nije suvremena, no pred nama su još značajniji iskoraci u njezinoj učinkovitoj digitalizaciji, uporabi virtualne stvarnosti i nabavi još novih simulacijskih sustava. Obuku želimo preciznije usmjeriti prema ciljevima i provoditi do propisanih standarda, a sve kako bismo je što učinkovitije usmjerili k integracijskom, združenom djelovanju s drugim granama.

Kako još povećati broj kandidata za poziv vojnog pilota, zrakoplovnog tehničara, inženjera, kontrolora…?

Sam dolazak novih i sofisticiranih zrakoplovnih platformi, ponajprije Rafalea, imao je pozitivan utjecaj na taj interes. Ove je godine na selekcijskom letenju bilo više od dvadeset kandidata. Mislim da našu komunikaciju s potencijalnim kandidatima treba još više usmjeriti prema digitalnom prostoru. U budućnosti, trebat ćemo sve više visokokvalificiranih ljudi, pilota, tehničara i inženjera. Što se tiče tehničara, tu imamo stipendiste u srednjim zrakoplovnim školama u Velikoj Gorici i Zadru, a taj model želimo proširiti i na druge škole. Želimo također povećati suradnju s fakultetima, preko njih nuditi budućim inženjerima karijeru u HRZ-u, ali s njima i raditi na zajedničkim istraživačkim projektima. U tom pogledu želim naglasiti naš interes za suradnju sa sveučilišnom zajednicom u vezi istraživanja i razvoja te podupiranje svih projekata u tom pravcu.  Svakako bih istaknuo suradnju s Hrvatskim vojnim učilištem i Sveučilištem obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman“ te činjenicu da je Središte za obuku HRZ-a Rudolf Perešin postavilo vrlo visoke standarde izobrazbe i obuke, ali i integraciju sa sveučilišnom zajednicom.

  Hoće li temeljno vojno osposobljavanje utjecati na interes mladih za HRZ?

Drago nam je da osposobljavanje počinje, i HRZ će biti na raspolaganju HKoV-u ako mu to kao nositelju bude potrebno. Neki zahtjevi za potporu već postoje u planovima obuke. Dio tih mladih ljudi odlučit će se za profesionalnu karijeru u OSRH i mi ćemo biti zainteresirani da postanu pripadnici HRZ-a, posebice oni koji su tehničke struke ili profesije.

Međunarodno središte za obuku specijalnih zračnih snaga (MSAP TC) u Zemuniku ustrojeno je prije šest godina, koliko je ono korisno HRZ-u?

To je međunarodno tijelo čiji je direktor pilot HRZ-a, a HRZ i Zapovjedništvo specijalnih snaga u suradnji s pripadnicima savezničkih snaga koje su u MSAP-u ondje zajednički razvijaju sposobnosti provedbe specijalnih zračnih operacija. Činjenica je da je MSAP vrlo važan i NATO-u, jer NATO-ovi certifikati za standardiziranu obuku SOATU (Special Operations Air Task Unit) timova trenutačno se mogu dobiti jedino u Zemuniku. Nama je značajan jer ondje razvijamo zajedničke sposobnosti sa ZSS-om kao i sa saveznicima. Ukratko, HRZ daje MSAP-u veliku potporu, organizacijsku, operativnu i logističku.

Koji su ključni infrastrukturni projekti pred HRZ-om?

Tijekom 2026. započet će izgradnja višefunkcionalnog hangara za protupožarne avione u vojarni “Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku Donjem. U njemu će se moći održavati i druge letjelice. I dalje će se ulagati i u postojeće hangare i drugu infrastrukturu u vojarni, što uključuje i plinifikaciju. Ne zaboravljamo ni vojarnu “Knez Trpimir“ u Divuljama, gdje je također potrebno ulaganje u infrastrukturu, ponajprije u hangare. Ondje ćemo, među ostalim, osuvremeniti amfibijski prostor u kojem naši protupožarni zrakoplovi izlaze iz mora na kopno i održavaju se – napravit ćemo dodatnu i funkcionalniju prilagodbu amfibijske rampe za kanadere.

RAZGOVARAO: Domagoj Vlahović; SNIMIO: Filip Klen