Ministar obrane Josip Buljević u svojem je izlaganju podržao Europski obrambeni akcijski plan koji bi…
Sastanak ministara obrane NATO-a
“Hrvatska stoji pri iskazanoj namjeri aktivnog sudjelovanja u jačanju savezničkog postava na istoku Saveza,” rekao je ministar Damir Krstičević te istaknuo kako je planirano sudjelovanje jedne satnije Oružanih snaga RH od 2018. godine u sklopu bojne koja bi, pod vodstvom SR Njemačke, trebala biti razmještena u Litvi, a konačnu odluku o tome donijet će Hrvatski sabor
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Republike Hrvatske Damir Krstičević sudjelovao je na redovitom sastanku ministara obrane zemalja NATO-a održanom 26. i 27. listopada u Bruxellesu.
U sklopu prve sjednice Sjevernoatlantskog vijeća u formatu ministara obrane na temu sveobuhvatnog savezničkog postava odvraćanja i obrane, ministar Krstičević naglasio je kako Hrvatska stoji pri iskazanoj namjeri aktivnog sudjelovanja u jačanju savezničkog postava na istoku Saveza, istaknuvši kako je planirano sudjelovanje jedne satnije Oružanih snaga RH od 2018. godine u sklopu bojne koja bi, pod vodstvom SR Njemačke, trebala biti razmještena u Litvi, a konačnu odluku o tome donijet će Hrvatski sabor.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg istaknuo je kako je primarna odgovornost i zadaća NATO saveza zaštita gotovo milijarde ljudi širom svijeta. “Naše snage bit će istinski multinacionalne. Šaljemo snažnu poruku: NATO nastupa kao jedan. Napad na jednu članicu Saveza smatra se napadom na sve nas,” naglasio je glavni tajnik NATO-a.
Predsjednici država i vlada članica NATO-a na Samitu održanom ovog ljeta u Varšavi donijeli su niz odluka u cilju jačanja odvraćanja i obrane Saveza te projiciranju stabilnosti u susjedstvu NATO-a, a sve kao odgovor na sigurnosno stanje u ovom dijelu svijeta. Jedna od tih odluka bila je i razmještanje ukupno četiriju bojni savezničkih snaga u zemljama u istočnom dijelu Saveza: Litvi, Latviji, Estoniji i Poljskoj. Spomenute četiri multinacionalne bojne bit će pod vodstvom četiriju vodećih zemalja – Kanade, SR Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva te Sjedinjenih Američkih Država. Osim ojačane prednje prisutnosti u trima baltičkim zemljama i Poljskoj, Savez je već prije donio odluke o jačanju odmjerene NATO-ove prisutnosti na crnomorskom području.
Tijekom večeri ministri obrane razgovarali su o projiciranju stabilnosti izvan granica NATO-a, pri čemu su se posebno osvrnuli na stanje u Iraku, iskazavši čvrstu potporu naporima Globalne koalicije u borbi protiv ISIL-a. U tom su pogledu pozdravili uključivanje NATO-ovih zrakoplova tipa AWACS koji, počevši od 20. listopada 2016., pružaju potporu Globalnoj koaliciji, čije su članice ujedno i sve članice NATO saveza. NATO će nastaviti sveobuhvatni program jačanja obrambenih kapaciteta Iraka i obuke Iračkih snaga sigurnosti provođenjem obuke na samom području Iraka počevši od siječnja 2017. godine.
Vezano uz sigurnost na Sredozemlju, ministri obrane usvojili su odluku da putem novouspostavljene NATO-ove operacije za pomorsku sigurnost Sea Guardian pruže potporu operaciji EU-a Sophia. Spomenuta pomorska suradnja također je daljnji korak u suradnji dviju organizacija (NATO i EU) na sigurnosnim pitanjima, a ostvarivanje te suradnje očekuje se u iduća dva tjedna.
Drugog dana sastanka održana je sjednica na kojoj su uz ministre obrane NATO-a sudjelovali i predstavnici Kraljevine Švedske, Finske te visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Federica Mogherini. Ministri su informirani o učinjenim koracima i slijednoj dinamici implementacije jačanja suradnje NATO-a i EU-a. Naime, potpisivanjem NATO-EU Zajedničke deklaracije tijekom Samita NATO-a u Varšavi ove godine, dodatno je osnažena suradnja NATO-a i EU-a, a Zajednička deklaracija snažna je politička poruka o potrebi jačanja suradnje dviju organizacija.
Planirano je kako će se do prosinca ove godine predložiti praktične mjere spomenute suradnje na područjima suočavanja s hibridnim prijetnjama, cyber sigurnosti, pomorske sigurnosti te obostranom sudjelovanju u vježbama NATO-a i EU-a.
Republika Hrvatska kao članica NATO-a i EU-a pozdravila je zajedničke napore u jačanju NATO-EU suradnje, posebice na području pomorske sigurnosti. Istaknula je kao primjer njezine uspješnosti upravo sudjelovanje NATO-a u zaustavljanju krijumčarenja ljudi na području Egejskog mora tijekom ovog ljeta. Hrvatska je također naglasila potrebu za komplementarnosti u obrambenim nastojanjima NATO-a i EU-a što može rezultirati ukupnim jačanjem europskih obrambenih kapaciteta.
OJI, Foto: nato.int