Gradimo karakterne časnike, svjesne vlastite odgovornosti i zadaća. To će biti hrvatski časnici po mjeri, po svim standardima i zahtjevima koje pred njih postavlja hrvatsko društvo…

Bez obzira na sad već bogatu povijest Hrvatskog vojnog učilišta i skorašnju proslavu 25. obljetnice ustrojavanja, razgovor s njegovim zapovjednikom bio je više okrenut drugim temama. Naime, vrlo je izgledno da je pred Učilištem vrhunac novog razdoblja koje će ga potvrditi kao priznatu, pa i vrlo uglednu znanstveno-obrazovnu instituciju i u civilnim akademskim okvirima, i to ne samo u Hrvatskoj…

Kako ukratko možete opisati razvoj HVU-a tijekom 25 godina?
Razvoj HVU-a uvijek je bio uvjetovan zadaćama koje je dobivao, a počelo je onima koje su se odnosile na ratno razdoblje. Tad je cilj bio u što kraćem vremenu dati osnovna znanja dočasnicima i časnicima kako bi ih primjenjivali na bojišnici. Dakle, Učilište je bilo strukturirano tako da na najbolji mogući način da svojevrsne “alate” polaznicima koji će ih prenijeti u postrojbe i koristiti u operacijama. Uspješnost operacija iz 1995. pokazala je da je HVU izvršio tadašnju zadaću. Druga ključna zadaća, priprema OSRH za NATO, tražila je kompatibilnost programa i sadržaja školovanja i izobrazbe sa standardima Saveza. I tu je HVU uspio, što je najbolje pokazalo sudjelovanje OSRH u NATO-ovim operacijama. Treća je velika zadaća uspostavljanje učinkovitog mirnodopskog sustava školovanja, i tu smo napravili prilagodbe kojima je HVU postao sposoban organizirati sve oblike vojnog i vojno-akademskog školovanja za potrebe OSRH i sigurnosnog sustava Republike Hrvatske.

Koja biste vlastita iskustva sa školovanja na HVU-u istaknuli?
Svima koji su željeli proširiti svoja znanja HVU je mogao pružati priliku za to, i to je, recimo, i moje iskustvo. Kad uđete u sustav školovanja, imate vremena sistematizirati svoja iskustva i spoznaje, potvrditi ih teorijski i komparirati sa sustavima koji postoje u zapadnom svijetu. Tijekom školovanja najviše sam koristio raznu literaturu, mogao sam proširiti vlastito viđenje i spoznaje te saznati što je novo i u drugim sustavima školovanja… Naša zadaća kod stvaranja i školovanja časnika i jest da ih naučimo kako učiti i kako to primjenjivati.

Novi sveučilišni studijski programi kadeta ušli su u treću akademsku godinu. Mogu li se već sad donijeti zaključci o kvaliteti tih studija?
Stvorili smo taj sustav jer smo, prije svega, željeli da bude prepoznat i priznat i na Sveučilištu, usklađen s bolonjskim procesom, da diploma bude vrednovana akademski i da imamo mobilnost nastavnika i studenata. Te smo namjere i ostvarili. No, pitanje nastavnih planova i programa mora se analizirati svake godine, moramo unositi novitete u taj sustav. Mislim da će zaključak ipak uslijediti kad prođe četverogodišnji ciklus, kad budemo vidjeli izlazne kompetencije naših studenata, kakvima će se pokazati u praksi, u postrojbama. Tad ćemo jasnije vidjeti i koje promjene eventualno trebamo uvesti.

Kakav je interes mladih za vaše studije nakon početnog “zamaha”?
Interes je i dalje velik i mislim da će i dalje tako biti, ali to ne smijemo prepustiti improvizaciji. Mi smo kao sustav stupili na tržište obrazovanja, u konkurenciji smo s ostalim fakultetima. Od prve smo godine imali jaku promidžbu i zainteresirali javnost. Smatram da ona treba biti još jača i bolje organizirana, trebamo jasnije isticati koje su to prednosti studiranja na našem fakultetu i što se sve dobiva, ne samo u smislu benefita i povlastica, nego i razvoja karijere i posla kojim će se časnici baviti. Više sam puta rekao da to nisu nimalo laki studiji, nije ih lako završiti, oni su politehnički, s jakim programima. Opterećenost naših studenata gotovo je dvostruko veća nego kod ostalih, već da bi se upisali naši studiji potrebno je proći dug put koji uključuje i posebne psihofizičke zahtjeve.

Je li pristup kadeta školovanju i vojnom pozivu onakav kakvim ste ga zamišljali?
Svi koji rade na HVU-u mogu jasno vidjeti razliku između nekadašnjeg i današnjeg sustava školovanja kadeta, novi pristup, veliko zalaganje i napore, brzo prihvaćanje svih vrijednosti za koje se mi u OSRH zalažemo. Oduševljava što su svi iznimno dobro izgrađeni kad je u pitanju odnos prema nacionalnim vrijednostima i interesima. Nadalje, mislim da gradimo karakterne časnike, svjesne vlastite odgovornosti i zadaća. To će biti hrvatski časnici po mjeri, po svim standardima i zahtjevima koje pred njih postavlja hrvatsko društvo.

U kojoj je fazi razvoj diplomskog studija, studija kadeta za potrebe HRZ-a i PZO-a te HRM-a?
Radimo na akreditaciji integriranog diplomskog studija vojnog inženjerstva i vojnog vođenja i upravljanja. U završnoj smo fazi akreditacije programa preddiplomskog i diplomskog studija kadeta za potrebe HRM-a. To znači da očekujem da Vlada u siječnju donese odluku o pokretanju tih studija. Izradili smo elaborat, uskladili ga sa svim vojno-civilnim zahtjevima i trenutačno je na “prijateljskoj” recenziji. U siječnju ćemo ga dati na međunarodnu recenziju, a u akademskoj godini 2018./2019. želimo upisati prve studente. Što se tiče studija aeronautike, znamo da postoji godinama, određene su transformacije napravljene u smislu izvanrednih diplomskih studija za pilote koji su u tijeku, što znači da neće biti potrebno puno vremena da razvijemo integrirani diplomski studij aeronautike za potrebe HRZ-a i PZO-a. Želim istaknuti da će se studiji za te dvije grane akreditirati i na engleskom jeziku jer s njima želimo izići na vanjsko tržište, a već postoji interes iz drugih zemalja za upis redovitih studenata.

Hoće li novi programi tražiti poboljšanja u infrastrukturi i na drugim lokacijama osim u Zagrebu?
Hoće! Predvidjeli smo ulaganja u vojarni “Sveti Nikola” u Splitu, prije svega u nastavne objekte. Sljedeće godine trebala bi početi adaptacija objekata u kojima su amfiteatri i učionice. Napravit ćemo i plan adaptacije određenih kabineta, a za nastavu bismo koristili i kabinete Pomorskog fakulteta u Splitu. Dio smještajnih kapaciteta također je previđen za adaptaciju i izrađena je projektna dokumentacija, a jednak je slučaj i sa smještajnim objektom u Zemuniku.

Kakva je budućnost Časničke škole, vezano uz polaznike koji nisu kadeti?
Naš će sustav i dalje imati potrebu za kadrovima iz drugih struka koje nisu obuhvaćene studijima na HVU-u, liječnicima, pravnicima, ekonomistima, te će omogućiti časničko obrazovanje vojnicima i dočasnicima koji završe civilni fakultet. Mislim da će u budućnosti omjer časnika-kadeta i ostalih na Temeljnoj časničkoj izobrazbi biti 80 : 20 ili 70 : 30 posto.

Hoće li izobrazba dočasnika na HVU-u dobiti svoju međunarodnu komponentu?
Dužnost nam je iniciranje niza projekata. Među ostalim, mislimo da iznimno dobri programi dočasničkog školovanja trebaju biti valorizirani i kroz međunarodne kanale. Prema svemu sudeći, sljedeće godine mogli bismo provesti prvi tečaj za dočasnike iz članica Američko-jadranske povelje (A-5), u suradnji s drugim zemljama i njihovim instruktorima. On bi mogao i nadići A-5, biti vrednovan i na razini NATO-a.

Što je sa sveučilišnom akreditacijom izobrazbe u Zapovjedno-stožernoj i Ratnoj školi?
Prvo želim reći da HVU posvećuje iznimnu pozornost razvoju nastavnog osoblja. Ove smo godine intenzivirali izbor u suradnička i nastavna zvanja, a pokrenuli smo i postupak izmjene određenih pravilnika vezanih uz taj izbor. Dobili smo svoje znanstveno polje, što znači da će taj izbor biti puno jednostavniji. Onog trenutka kad stvorimo određen broj naših nastavnika koji mogu biti nositelji, ići ćemo na akreditaciju programa tih dviju škola. Zapovjedno-stožerna škola bit će dio specijalističkog studija, a dio Ratne škole ući će u sustav vrednovanja za doktorski studij. Time bismo htjeli zaokružiti cijeli sustav akademskog školovanja na HVU-u.

Kakav je omjer nastavnika iz OSRH i iz civilstva?
Za matematiku, fiziku ili hrvatski jezik nema potrebe imati vojne predavače. No, kad govorimo o predmetima kao što je vojna povijest, vojna pedagogija, vojna sociologija, vojna psihologija, vojna etika… tad želimo imati ljude s iskustvom iz sustava i postrojbi, ali koji su se razvili i u znanosti i nastavnom zvanju. Kad je u pitanju npr. taktika rodova ili uporaba borbenih sustava, takvi su ljudi obvezni. I dalje ćemo surađivati s drugim fakultetima, ali i nastojati imati i ljude iz sustava s omjerom otprilike 50 : 50 %. Nastavnički posao može biti vrlo privlačan za bivše časnike OSRH. Jedna od naših zadaća i želja jest da ih više uključimo, to su stručnjaci s velikim teorijskim znanjem, ali i neprocjenjivim iskustvom s terena. No, mi imamo i mlade časnike koji su se opredijelili za doktorske studije u određenim područjima, ove smo ih godine primili osam u sustav i želimo ih dalje razvijati. Već sljedeće godine trebali bismo primiti još četiri profesora koji imaju izbor u znanstveno-nastavna zvanja. Imamo i osam djelatnika HVU-a koji su pri završetku doktorata, dakle, stvaramo široku bazu za obnavljanje vojno-znanstvenog nastavnog osoblja. Ti su ljudi nužni za ostvarivanje našeg konačnog cilja: da postanemo što samostalniji u vojnim studijima, izdajemo vlastite diplome, budemo potpuna visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka institucija.

Je li definiran realan rok za ostvarenje tog cilja?
Iduće godine pokušat ćemo organizacijski postaviti HVU u tom smjeru i pokrenuti sve potrebne zakonske procese. Vjerujem da ćemo početkom akad. god. 2018./2019. ispuniti najveći dio uvjeta. Vrlo je važno što imamo potporu i razumijevanje Predsjednice, ministra obrane i načelnika GS OSRH. Mislim da je realizacija tog projekta od najveće važnosti za hrvatski obrambeno-sigurnosni sustav.
Nastavljamo i razvoj Centra za obrambene i strateške studije, u kojem ćemo u najvećem dijelu razvijati tehničke kadrove, ali i obrambeno-sigurnosnu misao i znanstvene projekte. U veljači očekujemo i izlazak prvog znanstvenog časopisa iz obavještajno-obrambeno-sigurnosnih područja. Imat će međunarodni uređivački odbor, imamo velik broj stručnih autora i kroz časopis želimo pokazati i održavati visoku znanstvenu razinu.

Nastavlja se obnova i modernizacija infrastrukture u vojarni “Petar Zrinski”?
Da. Imamo jako dobre materijalne preduvjete za naše planove, najviše smo uložili u infrastrukturu potrebnu za nastavu, ali i u smještajne kapacitete te sportske i druge popratne sadržaje za život i rad u vojarni. Ljudi ovdje provode 24 sata dnevno. Upravo je počela izgradnja potpuno novog smještajnog objekta za časnike koji će trebati privremeni smještaj, ne samo onih koji su polaznici ili djelatnici Učilišta. U potencijalne goste računam i polaznike raznih oblika izobrazbe iz drugih zemalja, što bi značilo i komercijalizaciju smještaja. Sljedeće godine bit će završena i projektna dokumentacija za centar za obuku borbenih plivača i podvodnu obuku, predviđeni bazen služit će i za podizanje tjelesne spreme vojnika. Stari skladišni prostor adaptiramo u Kadetski klub, koji će služiti za njihovo druženje u slobodno vrijeme. Kad svi ti projekti budu završeni, mislim da ćemo imati najopremljeniji kampus ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe. 

Domagoj Vlahović, Snimila Marija Sever