Prema britanskom ministarstvu obrane buduća struktura kopnene vojske ima namjeru odgovoriti izazovima sadašnjosti i budućnosti. U izvođenju organizacijske strukture naglasak je na prilagođavanju i strukturiranju za ratna djelovanja, važan cilj je i povećanje efektivnosti u koju svrhu se namjerava premjestiti 3000 ljudi iz borbenih položaja na mjesta potpore (inženjerija, izviđanje, logistika, obavještajne djelatnosti isl.). U sustavu upravljanja osobljem naglasak je na povećanoj stabilnosti, razvoju karijere, efektivnosti i balansu između obiteljskog života i karijere. Buduća struktura britanske vojske (FAS – future army structure) znači odmak od sadašnje strukture i balansa lakih i teških snaga u još izbalansiraniju strukturu lakih, srednjih i teških snaga s naglaskom na borbenu potporu i logistiku na razini brigade. Tijekom iduće četiri godine britanska vojska će napredovati prema konačnoj strukturi koju će činiti dvije oklopne brigade, tri srednje brigade i dvije lake brigade uz zračno desantnu brigadu i brigadu kraljevskih marinaca. Ukupan broj ljudi će opasti sa sadašnjih 108 500 na oko 102 000 ljudi. Jedan od temeljnih ciljeva restrukturiranja je omogućiti djelovanje i izvođenje operacija na razini brigada. Prema planu svaka brigada bi trebala biti u potpunosti popunjena ljudstvom a trebala bi sadržavati i vlastite logističke elemente. Središnji element reorganizacije kopnene vojske je u načinu na koji se organizira pješaštvo. Sustav pješačkih bojni koje svakih nekoliko godina mijenjaju svoju lokaciju zajedno sa svim pripadnicima i njihovim obiteljima bit će napušten. To će vojnicima omogućiti kvalitetnije planiranje života na određenoj zemljopisnoj lokaciji. Ključna organizacijska promjena sastoji se u formiranju većih pukovnija od kojih svaka ima dvije ili više bojni, što će pojedincima omogućiti da se kreću između pojedinih bojni pukovnije, ali i unutar divizije. Broj pješačkih bojni biti će smanjen sa 40 na 36, a dio smanjenja može se pripisati i poboljšanju sigurnosne situacije u S. Irskoj.

Naglasak na srednjim i lakim snagama znači i napuštanje određenog broja teških tenkova Challanger i sličnih oružanih sustava. Kraljevski oklopni korpus bit će smanjen za 7 satnija Challanger tenkova (povlačenje 90 tenkova iz operativne upotrebe), mjesto kojih će u pukovnijama zauzeti izvidničke postrojbe kao prvi korak prema opremanju postrojbi srednje teškim oklopnim stavom FRES (Future Rapid Effects System) koji je u razvoju.

Kraljevsko topništvo će se odreći dijela teških samohodnih haubica AS90. Devedeset haubica raspoređenih u šest topničkih divizijuna biti će povučeno iz upotrebe i stavljeno u pričuvu kao i 63 protuzračna sustava Stormer/Starstreak, do ožujka 2007. U razvoju je nova porodica lakih, srednjih i teških oklopnih borbenih vozila pješaštva unutar programa FRES (Future rapid Effect System). Program LIMAWS (oružani sustav mobilnog topništva male težine) trebao bi zadovoljiti potrebe za cijevnim i raketnim topničkim sustavom koji bi zamijenio haubicu 105 mm trenutačno u uporabi. U okviru programa modernizacije kopnene vojske naručeno je 401 vozilo tipa Panther (lako oklopno vozila koje bi trebalo zamijeniti postojeću flotu vozila Saxon, CVR(t) Land Rovers itd.), s planiranim rokom uvođenja u operativnu uporabu tijekom 2007. V. Britanija svoju vojsku oprema i američkim protutenkovskim sustavom Javelin. Potkraj prošle godine sklopljen je ugovor o nabavi novih količina ovog sustava u vrijednosti 180 milijuna USD. Prije dvije godine V. Britanije je već kupila Javeline u vrijednosti 459 milijuna USD.

Ljudstvo
Unatoč sve kompleksnijim i sofisticiranijim senzorima, oružanim sustavima, “mrežnim sposobnostima” itd. ljudski faktor je i dalje najvažniji čimbenik vojnih sposobnosti iz dva razloga. Prvo, kompleksniji oružani i drugi vojni sustavi zahtijevaju da i oni koji se njima koriste imaju visoko i kompleksno znanje, i drugo, iskustva iz operacija u Iraku, Afganistanu i u svim drugim oblicima vojnih intervencija pokazalo, su važnost i nezamjenjivost ljudskog faktora. Osposobljeni vojnici u borbenim uvjetima kakvi vladaju u Iraku i Afganistanu nemaju primjerenu supstituciju u tehničkim faktorima. Zbog toga je primaran cilj oružanih snaga V. Britanije održavanje broja i kvalitete ljudskog faktora. Od završetka Hladnog rata brojno stanje britanske vojske se znatno smanjilo. Dok je 1998., dakle neposredno pred kraj Hladnog rata britanska vojska brojala 308 000 ljudi uslijedilo je znatno smanjenje i pad broja vojnika, u 2003., 214 000 vojnika. Iako je završetak Hladnog rata donio i smanjenje obveza V. Britanije, osobito brojnih snaga koje su bile raspoređene u tada Saveznoj Republici Njemačkoj kao obrana od potencijalnog sovjetskog napada, na drugoj strani su se pojavile druge. V. Britanija je sve više angažirana, kako u sklopu svojih prekomorskih obveza, tako i u brojnim mirovnim operacijama. Trenutačno, V. Britanija samo u Iraku ima raspoređenih 8 500 vojnika, a u Afganistanu oko 1000 ljudi svih rodova vojske. Analiza broja vojnika angažiranih na akcijama u inozemstvu mora uzeti u obzir i potrebu rotacije, odnosno zamjene vojnika na terenu kako bi se zadržala potrebna razina uspješnosti i osiguralo primjerena razina opterećenja vojnika. Prema službenim britanskim izvorima optimalni odnos broja vojnika, odnosno posada po jednom vojniku neposredno angažirano, u operacijama za brod iznosi 3 do 4 posade, odnosno pet posada ako je riječ o ratnom zrakoplovstvu ili kopnenoj vojsci. Ono što mnoge analitičare zabrinjava jest projekcija daljnjeg pada broja vojnika. Trenutačno stanje popunjenosti oružanih snaga V. Britanije i buduće projekcije mogu se pratiti u tablici 2. Autorizirano brojno stanje britanskih oružanih snaga jest 201 600, od čega najviše otpada na kopnenu vojsku, međutim trenutačan stupanj popunjenosti kreće se na razini 189 200. “Buduće sposobnosti”, međutim, predviđaju daljnji pad na razinu od 179 000 ljudi. Uz navedeno, velike redukcije slijede i za civilno osoblje ministarstva obrane koje će se smanjiti za gotovo 10 000 državnih službenika.

Financiranje “budućih sposobnosti”
Bijela knjiga o obrani predviđa financiranje “Budućih sposobnosti”, odnosno stvaranje kvalitetne i održive buduće strukture oružanih snaga s dodatnih 3,7 milijardi funti, što predstavlja realno godišnje povećanje financiranja za 1,4%. Prema najnovijim podacima agencije SIPRI V. Britanija je za financiranje obrane u 2004. utrošila 29,9 milijardi. funti, što predstavlja nominalno, ali i realno smanjenje u odnosu na 2003. kada su vojni izdaci iznosili 31,3 mlrd. funti. Analiza kretanja vojnih izdataka izraženim u tekućim funtama pokazuje da završetkom Hladnog rata za razliku od tendencije u većini zemalja nije došlo do pada vojnih izdataka, visina vojne potrošnje u razdoblju od 1990. do 1999. kretala se između 21,4 mlrd funti i 22,8 mlrd. funti. Tijekom cijelog citiranog razdoblja vojna potrošnja je bila vrlo ujednačena, bez izraženog trenda porasta ili pada. Znatan skok vojne potrošnje, za gotovo jednu milijardu funti zabilježen je 2000. čime je započela faza izrazitog rasta vojne potrošnje koja je svoj maksimum dosegla u 2003. s 31,3 mlrd. funti vojnih izdataka. Analiza vojnih izdataka izražena u stalnim američkim dolarima, dakle uz uvjet isključene inflacije, pokazuje nešto drukčiji trend. Od 1988. do 2003. zabilježen je realni pad kupovne moći vojnog proračuna, 1988. vojni proračun u stalnim američkim dolarima iz 2003. iznosio je 53,43 mlrd. USD, a svoj minimum je dosegao 1999. sa 40,3 mlrd. USD. Uslijedio je porast vojne potrošnje, a vrhunac iz 2003. od 51 mlrd. USD, ipak je ispod realne vrijednosti vojnog proračuna na kraju razdoblja Hladnog rata.

Drugi važan čimbenik u analizi razine vojnih izdataka, u odnosu na privredu i ostale elemente agregatne potrošnje je udio obrane u BDP. Kao relativan pokazatelj, neovisan je o tečaju nacionalne valute u komparaciji s istim pokazateljima drugih zemalja, omogućava i vremensku analizu vojnih izdataka. Posljednji objavljeni podaci za 2003. pokazuju udio izdataka za obranu u BDP-u V. Britanije od 2,8%., što je najviše u NATO-u s izuzetkom Grčke i Turske. Za razliku od krivulje kretanja vojnih izdataka, kretanje ovog pokazatelja ima jasna tendenciju pada u posthladnoratovskom periodu. Dok je 1988. učešće vojnih izdataka u BDP-u iznosio visokih 4,1%, 1995. on je opao na 3%, a najniži nivo dosegao je u 2002. s 2,5%. Visina vojnih izdataka u V. Britaniji, a osobito visok relativan pokazatelj udjela u BDP-u tijekom razdoblja nakon II svjetskog rata mnoge je analitičare upućivao na zaključak o vojnim izdacima kao jednom od uzroka opadanja britanske ekonomske moći nakon II. svjetskog rata. Nepobitna je činjenica da je u cijelom razdoblju nakon II. svjetskog rata V. Britanija zadržala visoku razinu vojnih izdataka. U ranim 1950-ih vojni izdaci iznosili su gotovo 8% BDP-a, nakon čega je slijedio pad. U razdoblju od 1970. do 1987. učešće vojnih izdataka gotovo nikad nije palo ispod 5% BDP-a. U analizi visoke razine vojne potrošnje mogu se istaknuti dva čimbenika koji u najvećoj mjeri pridonose razlici koja postoji u razini vojne potrošnje u odnosu na ostale zemlje NATO-a. Prvo, programi nuklearnog oružja, odnosno realizacije funkcije nuklearnog zastrašivanja apsorbiraju značajan dio vojnog proračuna. I drugo, brojne preuzete međunarodne obveze iz doba kolonijalizma kao i doživljavanje statusa druge najveće sile u NATO-u, s brojnim snagama i zadaćama diljem planeta su važan faktor rasta i održavanja visoke razine vojnih izdataka.

Vrlo važna zadaća istaknuta u strateškim dokumentima kao što su “Buduće sposobnosti” (Future capabilities), Pregled potrošnje 2004 (Spending review 2004) i u Planu izdataka za razdoblje do 2008 (The Government’s Expenditure plans 2005 – 2006 do 2007 – 2007) je povećanje učinkovitosti i realizacija financijskih ušteda. Spomenutim dokumentima ministarstvo obrane obvezalo se na realizaciju dobitka na uštedama od minimalno 2,5%, odnosno 2,8 mlrd. funti do prvog travnja 2008. Povećanje učinkovitosti će se realizirati modernizacijom poslovnih procesa, racionalizacijom funkcije potpore kao i organizacijskim promjenama. Mjere uključuju inicijative kao što su modernizacija upravljanja ljudskim resursima i unaprjeđenje logističke potpore borbenim postrojbama na prvoj crti. Prvi rezultati provedenih mjera na povećanju učinkovitosti već su vidljivi. Dobici na području sjedinjenog upravljanja flotom (Whole fleet management) procjenjuju se na 17 milijuna funti, a u programu transformacije logističkog sustava (The defence logistics Transformation Programme) uštede se procjenjuju na 300 milijuna funti. Znatna dobit očekuje se i od programa pod nazivom “Obrambena informacijska infrastruktura – DII” (Defence Information Infrastructure) koji ima za cilj realizirati modernu i jedinstvenu informacijsku infrastrukturu u ministarstvu tako da zamijeni gotovo 200 pojedinačnih informacijskih sustava na gotovo 2000 lokacije diljem svijeta. Smatra se da je to jedan od temeljnih preduvjeta za mnoge druge procese modernizacije, osobito za uspostavljanje sustava NEC.

Prema računovodstvenoj metodologiji britanskog ministarstva obrane vojni izdaci sadrže dvije osnovne kategorije: kapitalni proračun (capital budget) i proračun resursa (resource budget), a temeljna mu je odlika knjigovodstveno praćenje vrijednosti ukupne imovine, dakle i sredstava naoružanja i vojne opreme, pa čak nematerijalne imovine. Kategorija operativnih troškova (proračun resursa) između ostalog sadrži i kategoriju ratnih mirovina i doplataka, ali i vojne mirovine na što je u proračunskoj godini 2003/2004 utrošeno punih 4,7 milijardi funti. Posebna je zanimljivost bilanca imovine britanskog ministarstva obrane obzirom da ona sadrži i amortiziranu vrijednost ukupne opreme koju posjeduju uključujući tu zemljište, zgrade, nematerijalnu imovinu, imovinu u proizvodnji, borbenu opremu itd. Uključivanje vrijednosti sve materijalne imovine u bilancu stanja je i u međunarodnim okvirima vrlo rijetko, osobito s obzirom na kriterije Međunarodnog monetarnog fonda koji nabavu vojne opreme tretira kao tekući izdatak. Prema podacima iz publikacije “The Government’s Expenditure plan 2005-2006 and 2007-2008” ukupna vrijednost kapitalne imovine u fiskalnoj godini 2003-04 iznosila je 81,48 mlrd. funti. Potrebno je naglasiti da se proračunska godina u V. Britaniji ne poklapa sa kalendarskom već traje od 1. travnja do 31. ožujka iduće godine. Struktura imovine prikazana je tablicom 1.

Struktura snaga
U određivanju detaljne strukture i veličine oružanih snaga kao dijela dokumenta “Future Capabilities” polazi se od jedinstvenog cilja i 18 pripadajućih zadaća definiranih u Bijeloj knjizi obrani iz prosinca 2003 (Delivering Securities in a Chanigning World). Novi jedinstveni cilj oružanih snaga V. Britanije u osnovi je baziran na Strateškom pregledu obrane iz 1998. (SDR) ali prepoznaje recentnu i eksplicitnu krizu koju predstavlja međunarodni terorizam: Garant sigurnosti stanovnicima Ujedinjenog Kraljevstva i Prekomorskih teritorija braneći ih, uključujući tu i obranu protiv terorizma, i djelovati kao snaga dobra jačajući međunarodni mir i sigurnost. Misija oružanih snaga V. Britanije podržana je kroz 18 zadaća grupiranih u četiri generičke kategorije.

Skupina strateških ciljeva obuhvaća tri vojne zadaće: strateško izviđanje i prikupljanje podataka, njihova analiza i distribucija pri čemu treba napomenuti da su operativno i taktičko izviđanje predmet drugih vojnih zadaća. Drugo, nuklearno zastrašivanje, treće, skupinu zadaća koja obuhvaća hidrografske, zemljopisne i metereološke službe u osiguranju djelovanja nuklearnih podmornica, snaga raspoređenih diljem svijeta itd. Druga skupina vojnih zadaća predstavlja stalne obveze vezane uz zaštitu suvereniteta V. Britanije i potporu drugim tijelima javne vlasti kao i održavanje ugleda vojske u javnosti. Ova skupina obuhvaća zadaće: vojna pomoć civilnim vlastima, vojna pomoć civilnim vlastima u Sjevernoj Irskoj, očuvanje integriteta teritorijalnih voda i zračnog prostora. Vrlo važnu ulogu u obrambenoj politici V. Britanije, kao bivše kolonijalne velesile, čine stalne prekomorske obveze koje obuhvaćaju obvezu obrane i sigurnosti prekomorskih teritorija, obranu i sigurnost vojnih baza i teritorija na Cipru i konačno aktivnosti obrambene diplomacije i savezništava u potpori širih britanskih interesa. Ta posljednja zadaća obuhvaća djelatnosti kao što su kontrola oružja, potpora borbi protiv trgovine drogom, izvoz naoružanja, održavanje ključnih savezništava itd.

Posljednju i najbrojniju skupinu vojnih zadaća čine prekomorske operacije – niz djelatnosti izvan granica V. Britanije, čiji se raspon kreće od potpore humanitarnim i operacijama održavanja mira do najzahtjevnijih vojnih operacija kao što su one u Iraku i Afganistanu. Ova skupina obuhvaća sedam zadaća: humanitarna pomoć i pomoć u slučaju elementarnih nepogoda, evakuaciju britanskih građana, operacije održavanja mira, prevencija nasilja, operacije nametanja mira, zadaće projekcije snage, fokusirane intervencije i kategorija tzv. namjeravanih intervencija. U pogledu mogućnosti oružanih snaga da izvode jednu ili više operacija različitog opsega, istovremeno i s određenim vremenom reagiranja definirano je nekoliko situacija. Prvo, uz postojeće spremne snage i bez naprezanja oružane snage trebale bi moći uspješno poduzeti vojnu akciju srednje veličine, na duže razdoblje, istodobno s još jednom akcijom na duže razdoblje, ali manjeg razmjera. Dodatno, trebalo bi ostati dovoljno snage za poduzimanje male i kratkotrajne vojne intervencije. Drugo, uz preustrojenje snaga u kratkom vremenskom roku cilj je realizirati sposobnosti poduzimanje jedne srednje i jedne male vojne operacije na duže razdoblje i jednu intervenciju kratkog trajanja, a srednje veličine.

Treće, uz određeno vrijeme potrebno za pripremu, oružane snage V. Britanije trebale bi poduzeti zahtjevnu operaciju velikih razmjera uz jednu malu operaciju potpore održavanja mira na temelju tako definiranih zadaća i sposobnosti predložena je ciljana struktura snaga. Cilj kraljevske mornarice u pogledu raspoloživih borbenih i brodova potpore jesu tri nosača aviona, 25 brodova razine fragata i razarača, 8 desantnih brodova, 16 minolovoca, 4 strategijske podmornice naoružane balističkim projektilima s nuklearnim bojnim glavama (Trident D5), 8 jurišnih podmornica (klasa u razvoju Astute) i 16 patrolnih zrakoplova (trenutačno su to zrakoplovi Nimrod, moguć je i drugi izbor). Kopnena vojska bi između ostaloga trebala biti opremljena s 15 divizijuna samohodnih haubica AS90, 9 divizijuna laganih topova, 11 divizijuna opće potpore, 17 baterija protuzračnih sustava (uključujući i 4 Rapiera), 36 pješačkih bojni, 11 inženjerijskih pukovnija, 18 oklopnih satnija, 115 helikoptera potpore, 48 jurišnih helikoptera itd. Zbog strukture zadaća koja podrazumijeva pretežitu angažiranost snaga izvan granica V. Britanije velika pozornost posvećena je sustavima logističke i drugim elementima strateške potpore tako da bi flota transportnih zrakoplova i zrakoplova tankera trebala brojati 83 letjelice, kraljevska flota pomoćnih brodova bi imala 15 plovila, uz tri poljske bolnice itd.

Zaključak
Dokument “Buduće sposobnosti” nastavlja se na Strateški pregled obrane i predstavlja konkretizaciju Bijele knjige o obrani iz 2003. dajući konačnu viziju brojnog stanja, strukture i opremljenosti oružanih snaga V. Britanije. Više nego ikada, i u tradiciji svoje vojne povijesti, V. Britanija je razvoj oružanih snaga usmjerila na stjecanje sposobnosti djelovanja izvan granica zemlje. Ključna strateška odrednica je pritom borba protiv terorizma, osobito proliferacije oružja masovnog uništenja, daleko izvan granica V.Britanije. S tog aspekta objašnjava se upućivanje i djelovanje britanskih postrojbi u Iraku i Afganistanu.

“Buduće sposobnosti” stavljaju naglasak na razvoju lakih i srednjih oružanih sustava i postrojbi prikladnih za transport pomorskim ili zračnim putem i prilagođenih djelovanjima nametanja i održavanja mira. Procjena i opća tendencija u razvoju oružanih snaga je smanjenje broja teških tenkova i drugih oklopnih vozila, tako će do 2008. i u V. Britaniji određen broj teških tenkova Challanger i samohodnih haubica AS90 biti zamijenjen lakšim oružanim sustavima. Opsežan program modernizacije predviđa uvođenje niza novih oružanih sustava prilagođenih novim zadaćama. Najvažniji projekti obuhvaćaju gradnju novih nosača aviona, nove klase razarača, razvoj čak dvaju tipova zrakoplova, nove porodice borbenih vozila (FRESS). No, posljedica financijskih ograničenja koja nameću ovi vrlo skupi projekti izazivaju u analitičara dvostruke bojazni. Prvo, razvoj mnogih projekata se odužuje u odnosu na planove uvođenja, a broj oružanih sustava koji se namjerava nabaviti smanjuje se kao posljedica snažnog rasta cijena. I drugo, prijevremeno povlačenje postojećih oružanih sustava (brodovi, avioni) doveli su čak i u britanskom Donjem domu do pitanja hoće li ono dovesti do rascjepa u sposobnosti. Dugoročno, realizacija projekata koji su tijeku jamči modernu i snažnu oružanu silu, transformiranu i prilagođenu novim zadaćama posthladnoratovskog doba.

Igor KARNJUŠ