Pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja nerijetko u svojim akcijama surađuju s Hrvatskom vojskom, a cilj im je zajednički – spasiti ljudske živote i umanjiti posljedice nepredviđenih nesretnih događaja i katastrofa poput poplava i potresa…

Neovisno o tome je li riječ o spašavanjima na planinama, moru ili pak bilo kojem drugom nepristupačnom terenu, pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja na raspolaganju su svim unesrećenima 24 sata dnevno 365 dana u godini u svim vremenskim uvjetima, a svoje hvalevrijedne akcije, koje su vrlo često na granici nemogućeg, provode već punih 70 godina. A tko su sve gorski spašavatelji? Među njima ima i liječnika, i policajaca, i učitelja, i programera, i automehaničara, a sami za sebe kažu kako su ujedinjeni u različitosti s istim ciljem – spašavanje ljudskih života. U svojim akcijama nerijetko surađuju s Hrvatskom vojskom, a o toj suradnji kažu kako i jedni i drugi rade na tome da građanima omoguće bolji život u dramatičnim vremenima te im pomognu kad se dogode neke nepredviđene situacije poput poplava i potresa.

”Ono što mi radimo jest spašavanje života, a ono što vojska radi jest obrana života ako govorimo o nekim dramatičnim vremenima. Primjerice, za vrijeme potresa u Zagrebu i poplava u Gunji najbolje se moglo vidjeti koliko ovakve operativne snage mogu brzo pomoći i reagirati te tako umanjiti posljedice neke nepogode i nesreće. Bez angažmana Hrvatske vojske sanacija posljedica trajala bi znatno duže i s nepovoljnijim ishodom. Dakle, naša zadaća i zadaća Hrvatske vojske jest da umanjimo posljedice nekog nesretnog događaja i katastrofe i da budemo tu uvijek kad nas netko treba,” kaže pročelnik Komisije za informiranje i analitiku HGSS-a Jadran Kapović.

Suradnja s HRZ-om

Gorski spašavatelji najčešće surađuju s Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom, a za pilote HRZ-a kažu kako su im u spašavanju desna ruka.

”Budući da mi spašavamo na nepristupačnim terenima i ako su ozljede takve da ne dopuštaju čekanje, onda nam u pomoć priskaču posade HRZ-a kako bismo što prije unesrećenog dopremili do podnožja brda kako bi dobio adekvatnu medicinsku skrb. Kao primjer mogu navesti nekoliko zadnjih akcija na području Biokova kad je ili zbog nevremena, ili zbog ozljede, ili pak hitnosti, kad se radilo o trogodišnjem djetetu, bilo potrebno hitno dizanje helikoptera i svih resursa da bi se unesrećene spasilo. Ono što nas fascinira svaki put kad letimo helikopterom, jest sposobnost pilota HRZ-a. Lete doslovno nekoliko metara od stijene i bez njihove pomoći naše bi akcije trajale puno duže i vjerojatno bi ishodi bili neizvjesniji. Pitanje je koliko bi ljudi uopće uspjelo preživjeti transport od deset sati s brda u odnosu na spašavanje helikoptera koje traje sat vremena. Kad radimo zajedno, radimo fantastično,” smatra Kapović te dodaje da, kada je riječ o suradnji s pilotima HRZ-a, više se ne radi samo o poslovnom odnosu, već je on prerastao u prijateljski. Inače, za sve helikopterske zadaće zaduženi su letači spašavatelji, a riječ je o samo jednoj od specijalnosti unutar HGSS-a.

”Kad osoba stekne zvanje gorskog spašavatelja, specijalizira se za određeno područje – od potražnih pasa, voditelja potraga, kartografa, medicinskih instruktora ili pak letača spašavatelja koji onda sudjeluje u helikopterskim spašavanjima i spušta se iz helikoptera,” objašnjava gorski spašavatelj Dino Žilić. Uoči sezone, godišnjim planom aktivnosti predviđeno je održavanje dviju zajedničkih vježbi s pripadnicima HRZ-a, vježbi spašavanja sa stijena i vježbi spašavanja s mora.

Dvije zapažene akcije

Od brojnih zajedničkih akcija spašavanja provedenih u suradnji s HRZ-om, pročelnik Komisije za informiranje i analitiku posebno ističe dvije posebno zahtjevne, koje su ostale zapažene ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu.

Jedna je akcija spašavanje unesrećenog s plovećeg kruzera i to tijekom noći. Bio je to pacijent sa srčanim tegobama, a helikopter HRZ-a došao je iznad kruzera na koji se potom spustila ekipa letača spašavatelja i liječnica HGSS-a koja je medicinski zbrinula pacijenta te je na vrijeme prebačen u bolnicu.

”Ta je akcija bila dobar primjer suradnje i sposobnosti, profesionalnosti, volje, želje i hrabrosti da se uopće krene u nešto što je toliko rizično. Naime, noću se uglavnom ne leti i obično se ne spuštamo na brod koji plovi,” pojašnjava Kapović.

Druga velika zajednička akcija jest akcija koja je provedena prvi put u Hrvatskoj, a da je uistinu bila riječ o iznimnom pothvatu govori i činjenica da su za nju letačka posada 395. eskadrile transportnih helikoptera 93. krila HRZ-a i tim HGSS-a prošle godine dobili vrijedno priznanje – Plavu vrpcu Vjesnika.

”Radilo se o spašavanju s koće, odnosno malog broda koji se nalazio 20-ak milja od otoka Jabuke. To je akcija s dramatičnim prevratima. Kapetan je imao srčane tegobe, a najveći je problem bio mali brod od svega 20 metara. Kad je helikopter letio iznad njega, nije imao nikakav orijentir jer se brod nalazio na otvorenom moru. Osim toga, valovi su bili visoki četiri-pet metara tako da se brod stalno podizao i ponirao što je radilo velike probleme u spuštanju spašavatelja,” opisuje Kapović ovu iznimno zahtjevnu akciju. Gotovo sat vremena helikopter je lebdio iznad plovila dok se konačno spašavatelj nije uspio spustiti na njega.

”Sve skupa bilo je vrlo rizično i moglo je doći do nepredviđenih problema. Ova je akcija bila još jedan primjer da se dvije službe, koje rade dvije različite stvari, mogu ujediniti i napraviti nešto humano i tako spasiti nečiji život,” navodi Kapović.

Bojanka za najmlađe

No, da HGSS i Hrvatska vojska ne surađuju samo u dramatičnim i za život opasnim akcijama, pokazuje i suradnja gorskih spašavatelja i kadeta iz Kadetske bojne ”Predrag Matanović“. Naime, tijekom ”lockdowna“ za vrijeme pandemije koronavirusa ostvarili su suradnju pri izradi edukativne bojanke za djecu.

”Budući da je većina nas bila u kućama, palo nam je napamet napraviti HGSS bojanku jer smo htjeli razveseliti ljude i dati im nešto pozitivno. Našoj akciji odazvalo se dosta crtača, ilustratora, studenata s Likovne akademije pa tako i kadeti Hrvatskog vojnog učilišta ”Dr. Franjo Tuđman“. Osim što su radili crteže, radili su i tisak i na tome smo im vrlo zahvalni. Drago nam je da je Ministarstvo obrane podržalo našu akciju,” kaže članica Komisije za informiranje i analitiku Marija Polimac.

Budući da HGSS dosta radi na prevenciji i edukaciji, cilj je bojanku podijeliti vrtićima i školama te tako djecu od malih nogu educirati o sigurnosti i snalaženju u prirodi, kad trebaju zvati 112 te kako mogu pomoći sebi ili nekom drugome, a bojanka je bila dostupna i na službenoj stranici HGSS-a. ”Kadetska bojna trudi se što više humanitarno djelovati tako da, kad smo dobili priliku surađivati s HGSS-om, rado smo to prihvatili. U izradi bojanke pridonijeli smo svojom kreativnošću, a sudjelovali smo s četirima crtežima na kojima smo prikazali sve ono što čini Kadetsku bojnu. Nacrtali smo zrakoplov, padobranca, džip i brod,” rekao je kadet skupnik Marko Jurkić.

---

Spomenik Pumama na Dinari

Osim što HGSS s Hrvatskom vojskom i Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom surađuje u klasičnim spašavanjima, vrlo često provode se i zajedničke akcije koje pridonose sigurnosti u planinama. Primjerice, kad HGSS gradi domove ili skloništa na vrhovima planina, neke bi akcije bilo nemoguće izvesti bez potpore HRZ-a. Važno je spomenuti i suradnju prilikom izgradnje spomenika poginulim pripadnicima Puma koji se nalazi na vrhu Velika Duvjakuša na Dinari.

Tekst: Martina Butorac

Foto: Mladen Čobanović, arhiva HGSS-a