Povijesna postrojba Bjelovarski graničari – husari 1756 osnovana je početkom 2008. godine, a  utemeljena je na elitnoj vojno-konjaničkoj tradiciji bjelovarskog kraja. Danas ona broji 35 konjanika (husara) i 35 konja od čega 27 pasmine gidran

Na području Varaždinskog generalata, prema nekim je izvorima, osim Križevačke i Đurđevačke pješačke pukovnije čiji je ustroj završen 1746. godine, ustrojen i eskadron husara koji se sastojao od dvije husarske satnije – kompanije. Husari su bili laka konjička postrojba smještena u Bjelovaru od samog osnutka grada, o čemu svjedoči najstarija poznata karta grada iz 1772. godine. Na toj karti grada Bjelovara jasno su obilježene zgrade u kojima su bili smješteni husarski časnici – pukovnik, auditor (sudac), ađutant te husarski kirurg (ranarnik). Na karti iz 1828. godine označena je husarska vojarna na uglu današnjeg Trga hrvatskih branitelja i Antuna Branka Šimića te Alte hussarn kassarn – stara husarska vojarnica smještena u stambenom bloku između Gundulićeve, Haulikove, Trumbićeve i Matičine ulice. Ukidanjem vojne granice na prostoru bivšeg Varaždinskog generalata, 1871. godine ukinuta je i husarska vojna postrojba u Bjelovaru.
Marija Terezija prvi je put 1751. godine propisala izgled husarske odore. Husarske su postrojbe tako morale nositi tamnoplavu odoru dok su se rubovi kaputa, pojasa i revera u svakoj pukovniji mogli razlikovati bojom. Kasnije odredbe o izgledu husara propisale su četiri boje – tamnoplavu, svjetloplavu, tamnozelenu i svjetlozelenu za dolamu te usklađenu boju hlača, dok su na nogama nosili čizme a na glavi crni ili smeđi kalpak. Njihove konje, gidrane, Habsburška je Monarhija od 1855. godine proglasila vojnim konjima i služili su u svim vojnim konjičkim postrojbama sve do 1919.
Povijesna postrojba Bjelovarski graničari – husari 1756 osnovana je početkom 2008. godine, a  utemeljena je na elitnoj vojno-konjaničkoj tradiciji bjelovarskog kraja. Danas ona broji 35 konjanika (husara) i 35 konja od čega 27 pasmine gidran. Posjedovanje konja gidrana, ili u pasmini gidrana, jedan je od uvjeta koje trebaju ispuniti kandidati za ulazak u postrojbu. Zastava povijesne postrojbe Bjelovarski graničari – husari 1756 u obliku je lastavičjeg repa koje su u vrijeme nastanka postrojbe nosile sve konjičke postrojbe. Zastavom prevladava povijesni hrvatski grb obrubljen hrvatskim pleterom žute boje, dok se na grbu isprepleću bijelo-crvena polja. Na početnom dijelu zastave nalazi se povijesni grb grada Bjelovara, grb Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije te natpis Bjelovarski graničari – husari 1756.
Bjelovarski graničari – husari danas, kao slikovita vojna povijesna postrojba, nastupa na brojnim manifestacijama i prigodnim događanjima u zemlji i u inozemstvu te pronosi duh tradicije i vojne povijesti ovih krajeva. Zapovjednik povijesne postrojbe višestruko je odlikovan branitelj Domovinskog rata, pukovnik Josip Trogrlić.

Bjelovarski graničari – husari 1756 sudjelovali su i u svečanom mimohodu u kolovozu 2015. u Zagrebu. Njihove povijesne odore, replike banskih husarskih odora, šivane su u HNK-u Varaždin i obuhvatile su jakne (pelize) crvene boje i ukrašene žutim vezom; kaputiće (dolmane) tamnoplave boje i ukrašene žutim vezom; tamnoplave uske jahaće hlače ukrašene žutim vezom; crne i visoke šubare (kalpake); crne čizme sa žutim obrubom; platneni tamnoplavi pojas sa žutim obrubom te bijeli kožnati remen koji se nosi preko lijevog ramena. Husari su nosili i niklovane mamuze sa zvjezdicama, kožnatu crveno-žutu torbicu obrubljenu povijesnim grbom, a bili su naoružani sabljom M1769, konjičkim pištoljem M 1744 te karabinom, dok su konji bili prekriveni prekrivačem (podsedlicom), crvenom sa žutim obrubima te osedlani vojnim jahaćim sedlom. 

Priredila Lada Puljizević
Fotoarhiva Saveza povijesnih postrojbi hrvatske vojske