Dalekozori za profesionalce

Iako je riječ o pomagalu, kvalitetan dalekozor vrijednost je koja vojniku na terenu može dati veliku prednost, a u ekstremnim situacijama biti i prevaga između života i smrti

Kontrolori bliske zračne potpore Hrvatske kopnene vojske (Joint Terminal Attack Controller – JTAC) na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” u travnju 2022. godine. Kvalitetni dalekozori ključan su dio njihove opreme Foto: Tomislav Brandt

Čovjek je oduvijek pokušavao osmisliti različite metode i načine kako bi povećao vizualnu percepciju predmeta kojima je okružen u svrhu boljeg upoznavanja njihovih karakteristika. Počelo je običnim komadima odlomljenog kristala nalik staklu, a danas smo na velikim superteleskopima za istraživanje svemira. Prvi pokušaj patentiranja durbina pripisuje se davne 1608. nizozemskom znanstveniku i optičaru Hansu Lippersheyu (oko 1570. – oko 1619.). Gotovo u isto vrijeme njegov zemljak izumitelj Zacharias Jansen (1585. – prije 1632.) bavio se sličnim rješenjima u području optike te mu se pripisuje izum mikroskopa. Tradicionalni durbin najjednostavnije je opisati kao ručni dalekozor za jedno oko. Poznat je i po promjenjivoj duljini: u načelu se sastoji od više tuba i više leća u jednom sustavu. S vremenom je postao simbol istraživača, znanstvenika te vojskovođa. Kad su se kasnije pojavili i dvogledi, zajedno s durbinima značili su i vizionarstvo ili pogled u budućnost, posebice na portretima i kasnije na fotografijama osoba koje su obilježile povijest.

Unatoč tradiciji i dugoj povijesti monokulara, kad je riječ o vojničkim zadaćama, za uvećan pogled u daljinu danas su ipak najzastupljeniji dvogledi ili binokulari. U osnovi, sastoje se od dvije jednake monokularne cijevi postavljene paralelno. Najveća je prednost u odnosu na monokulare to što omogućuju širi kut i veću stabilnost slike, tj. vašeg pogleda. Korištenje oba oka daje usto trodimenzionalnu sliku, tj. prirodan efekt promatranja udaljenih objekata ili predmeta. U samom početku njihova nastanka i razvoja obilježavala su ih relativno jednostavna konstrukcijska rješenja, no danas su prošli digitalizaciju pa su sofisticiraniji tipovi praktički postali mala, kompaktna i moćna računala. Njihovu pouzdanost i otpornost na vanjske utjecaje poput vlage, temperature, dinamičkih udara i drugih, nadmašuje samo njihova složenost i cijena.

Foto: U.S. Army Reserve / Master Sgt. Michel Sauret

Udaljenost – sinonim za zaštitu

Suvremene vojne doktrine, posebno kad govorimo o taktičkoj razini koja je na bojišnici ili blizu nje, nameću imperativ što ranijeg uočavanja potencijalne i neposredne prijetnje, sa što većom preciznošću i točnošću. Tako se lakše donose pravodobne odluke i zauzimaju bolji položaji za vlastiti tim ili postrojbu, odnosno ljude, opremu, oružje i druge sustave, tj. materijalno-tehnička sredstva. Povijesno i tradicionalno, prostor odnosno udaljenost stoljećima je sinonim ili uvjet za zaštitu vlastitih snaga. Udaljenost je značila sigurnost. Slab domet protivničkog djelovanja, odnosno njegova oružja, jamčio je veću mogućnost preživljavanja, a danas to nije slučaj. Suvremene tehnologije i sredstva te način njihove upotrebe mijenjaju paradigmu oružane borbe na velikim i malim udaljenostima. Kako se prostor u sukobima smanjuje, i zaštita mora biti učinkovitija. Budući da zaštita nije uvijek dostupna u mjeri koja je zaista i potrebna, rano prepoznavanje opasnosti i prijetnji ključ je preživljavanja na bojištu. Kako je danas donositelj odluka, a to je sve češće i dočasnik te vojnik, preopterećen količinom podataka koje mora obraditi, brzina donošenja odluka itekako je presudan faktor koji razlikuje uspjeh od neuspjeha. Odlučivanje potpomognuto računalnom ili digitalnom tehnologijom danas je uobičajeno. Digitalizacija bojišta ubrzava procese, ali i stavlja golem teret na donositelja odluke. Uočavanje i prepoznavanje protivnika i njegovih obilježja najstariji je oblik borbene identifikacije na bojištu, no i danas je presudan. Biti prikriven i zaštićen, a uočiti protivnika prije njegove reakcije, ideal je kojem teži svaki vojni zapovjednik. Tom idealu pomažu današnji dalekozori, koji su također u zadnjih nekoliko godina prošli znatan tehnološki napredak, najviše zahvaljujući digitalizaciji. Nekadašnji dalekozori davali su mehaničku, a sadašnji i elektroničku nadogradnju sposobnosti ljudskog oka.

Nizozemski teleskop na grafici nizozemskog umjetnika Adriaena van de Vennea iz 1624. godine. Zanimljivo je da je van de Venne tiskao knjige nedaleko od optičarske radionice Hansa Lippersheya, jednog od izumitelja dalekozora Foto: Wikimedia Commons

Visoki konstrukcijski standardi

Iako dvogledi i različite inačice naprava za promatranje imaju široku primjenu – od sporta i rekreacije pa do profesionalne, vojna domena traži visoke konstrukcijske standarde. Njih imaju i neki sustavi koji se nabavljaju na tzv. civilnom tržištu. Među vojničkim su zadaćama za koje su nužni dalekozori motrenje i nadzor područja djelovanja na taktičkoj razini, diferencijacija različitih objekata i ciljeva, mjerenje udaljenosti i dimenzija specifičnih objekata… Ukratko, važan su alat za prikupljanje podataka i informacija, a poželjno je da to mogu činiti u dnevnim i noćnim uvjetima kao i u uvjetima otežane ili slabe vidljivosti, u termalnom, infracrvenom spektru itd. Kao i kod drugih segmenata vojne opreme, izazov za proizvođače je što konstruirati, izraditi i ponuditi na tržištu, a najčešća pitanja koja si postavljaju korisnici (vojske, institucije i pojedinci) jest što im je potrebno, što mogu koristiti u najvećoj mjeri i što im je priuštivo za kupnju? Je li bolje razmišljati o skupljim rješenjima sve u jednom ili preciznije definirati što je zaista potrebno? Za koju namjenu, kojih performansi i u kojem cjenovnom razredu? Kad govorimo o moderno opremljenim vojnicima, policajcima, lovcima i drugim strijelcima, ne treba zaboraviti da dalekozor u svojoj klasičnoj ulozi u većini slučajeva prethodi korištenju drugih specijaliziranih uređaja. To može biti optički ciljnik na oružju, naprave za mjerenje udaljenosti (daljinomjeri) ili termalni uređaji čija slika prikazuje temperaturne razlike između ljudi, životinja ili objekata u odnosu na okoliš. Tu su i infracrveni uređaji koji omogućuju korištenje IC spektra za stvaranje ljudskom oku prihvatljiva prikaza okoliša. No, uza sve to pri ruci bi uvijek trebao biti odgovarajući dalekozor.

Moskito TI (desno) fotografiran na ovogodišnjoj izložbi ASDA u Zadru Foto: Tomislav Brandt

Tražene karakteristike

Među kriterijima koje je potrebno zadovoljiti što se tiče vojne namjene ručnih dalekozora svakako je primjena u različitim situacijama i okruženjima. Slijedi kompaktnost odnosno dimenzije samog uređaja, jednostavnost korištenja i ergonomija. Bitna je i otpornost na vanjske utjecaje poput vibracija, dinamičkih udaraca, učestalih promjena tlakova zraka uvjetovanih nadmorskom visinom ili promjenama meteouvjeta, kao i otpornost na različite druge izazove poput vlage. Od najmodernijih uređaja traži se mogućnost hardverske i softverske nadogradnje, povezivanje s drugim uređajima, autonomija rada u pasivnom ili aktivnom načinu ovisno o unutarnjem ili vanjskom napajanju električnom energijom… Laserski daljinomjer, kompas, različite izvedbe končanica za mjerenja, visinomjeri, mjerenje termalnih razlika, infracrveni spektar, mehaničko ili digitalno zumiranje, prikaz različitih korisnih podataka… samo su neke od karakteristika aktualnih, modernih i prije svega specijaliziranih platformi. Povezivanjem različitih tehnologija, materijala i izvedbi pojavljuju se izrazi poput optronike. Optronika ili elektrooptička oprema (EO) razvijena za vojne i druge svrhe koristi se za detekciju i obradu slikovnih i drugih korisnih podataka.

Iako je riječ o pomagalu, kvalitetan dalekozor vrijednost je koja može vojniku na terenu dati veliku prednost, a u ekstremnim situacijama biti i prevaga između života i smrti. I to ne samo korisniku već i donositelju odluka, kojem je točna i pravodobna informacija ključna u kriznim i kritičnim situacijama. Ako se samo jednom pokaže kao ključan dio opreme, nikakva cijena ne može biti prevelika. Kao i u svemu, cijena u načelu prati kvalitetu. Unatoč činjenici da optički sustavi o kojima govorimo za svoj rad koriste velik broj različitih senzora i računalnu obradu podataka, a neki rade s velikim stupnjem autonomije, čovjek će i dalje biti u fokusu razvoja ideje, projektiranja, izrade, programiranja, instalacije, uključivanja i isključivanja sustava.


Foto: Zeiss

Monokular Zeiss DTI 6 koristi algoritam Smart Image Processing i daje oštru toplinsku sliku visokog kontrasta putem senzora 640 × 480 s razmakom piksela od 12 mikrona i 1024 × 768 HD preko AMOLED zaslona. Osigurava detaljnu identifikaciju u teškim uvjetima i s niskim toplinskim kontrastom. Baterija omogućuje 6,5 ​​sati kontinuirane upotrebe i može se brzo zamijeniti u pokretu. Domet mu je do dva kilometra i s trostrukim optičkim povećanjem osigurava lako uočavanje detalja, čak i na većim udaljenostima. Na internetu se može naći po cijeni od 4800 eura.


Foto: Teledyne FLIR

FLIR Recon V UltraLite proizvođač označava kao ultralaki (masa 1,4 kg) multispektarski snimač koji omogućava otkrivanje ciljeva na srednjem dometu, prepoznavanje, snimanje i geolociranje s pomoću HD kamere u boji i toplinskih senzora visoke osjetljivosti. Napajana komercijalno dostupnim AA baterijama, jedinica uz pametno upravljanje ima vrijeme rada dulje od dva i pol sata. Opremljena je laserskim daljinomjerom, GPS-om, digitalnim magnetskim kompasom i intuitivnim korisničkim sučeljem. Sustav je moguće uvezati u taktičku mrežu ATAK. Cijena je dostupna na upit kod proizvođača.


Screenshot: YouTube / Vortex

Vortexov Fury HD 5000 AB namijenjen je dalekometnim strijelcima. Sustav na zaslonu prikazuje balističke podatke, a ima ugrađene senzore za mjerenje uvjeta u okolišu poput smjera vjetra, što znači je potrebno manje vremena za balistička izračunavanja i više ga ostaje za određivanje dometa. S ugrađenim softverom Applied Ballistics Elite, može se upariti s Vortexovom aplikacijom Fury HD za izradu prilagođenih balističkih profila. Na službenoj internetskoj stranici proizvođača cijena je 2000 dolara.


Moskito TI iz ponude Safran Vectronixa kombinira mnoštvo značajki u uređaju mase manje od 1,5 kg. Prema tvrdnjama proizvođača, pouzdano radi u najtežim terenskim uvjetima i nudi konvencionalnim i specijalnim vojnim snagama sve što im je potrebno za potpunu svijest o situaciji u bilo koje doba dana ili noći. Standardna verzija Moskito TI radi s četiri CR123 baterije. Optički sklop u dnevnim uvjetima ne koristi napajanje. Projicira termalnu sliku širokog kuta u dnevnim i noćnim uvjetima, kao i u uvjetima ograničene vidljivosti. Ergonomski je prilagođen za rad i upravljanje u rukavicama. Ispunjava uvjete povezanosti za razmjenu podataka s drugim uređajima u skladu s NATO-ovim standardima, primjerice preko USB porta i Etherneta. Omogućava mjerenja laserom do deset kilometara. Ima ugrađen kompas, a moguće je i vanjsko napajanje preko baterije zbog produljenja autonomije rada.


Američki modeli

Program PEO (Executive Office Soldier) Američke kopnene vojske obuhvaća više od 130 programa i više od 250 proizvoda vezano uz osobnu zaštitnu opremu, različite tehnološke novosti poput senzora i lasera te nadogradnju oružnih sustava. Zadaća im je brza isporuka opreme koja vojnicima daje borbenu nadmoć. Program uz ostalo treba ocijeniti i rasporediti veličinu, masu i sposobnost opreme po komponentama kako bi optimizirao mobilnost, učinkovitost i konačno ubojitost vojnika. Za ured i programe koji se razvijaju važna je i integracija postojećih sustava i opreme koja i dalje ima uporabnu vrijednost, pa to vrijedi i za dvoglede. Laka, jednostavna i odmah primjenjiva rješenja pronalaze se u nekoliko modela dvogleda: M22, M24, M25 i M25A1, s tim da su potonja dva sustava modernija, sa sposobnostima podržanim električnom energijom. Karakteristike su im povećanje slike od sedam do 14 puta te masa od 0,6 do dva kilograma. Ured ističe da je svaki gram važan i svaki se metak broji.


Foto: US Army / Luke J. Allen

Vortexov sustav Next Generation Squad Weapon-Fire Control (NGSW-FC) za američke oružane snage povećava točnost i učinkovitost pojedinaca i postrojbi u bliskoj borbi. Integrira brojne napredne tehnologije, uključujući optiku s promjenjivim povećanjem, pričuvnu končanicu, laserski daljinomjer, balistički kalkulator, skup atmosferskih senzora, kompas, vidljive i infracrvene lasere za ciljanje i dr. Sustav je usvojen kao dio projekta NGSW (Next Generation Squad Weapon), u kojem je tvrtka Sig Sauer pobijedila s puškostrojnicom NGSW XM250 i automatskom puškom NGSW XM7 uz korištenje hibridnog streljiva kalibra 6,8 x 51.


Foto: Adrien Daste / Safran

Jim Compact proizvod je tvrtke Safran Vectronix, Safranove švicarske podružnice. Prema navodima tvrtke to je lak, prenosiv, multifunkcionalni sustav za promatranje na velikim udaljenostima. Omogućuje operateru izvršavanje složenih misija nadzora i ciljanog geolociranja čak i u ekstremnim uvjetima. Jim Compact integrira uz ostalo napredne mogućnosti kao što je funkcija See-Spot ili identifikacija Low Light Level. Korisnik može snimati fotografije i videozapise u realnom vremenu, spajati se na nove posebne aplikacije za dugodometnu vatru, blisku zračnu potporu, topništvo i dr.


TEKST  Andrej Smolek