Svojim integriranim električnim sustavom propulzije i mogućnostima precizne paljbene potpore US Navy se s projektom novog razarača DD(X) probija na nova područja ratne brodogradnje i postavlja temelje i standarde za buduće generacije površinskih plovnih jedinica svih tipova

Povijest pomorskog ratovanja fundamentalno se mijenjala uvođenjem novih vrsta ratnih brodova. Langley, Nautilus i Ticonderoga su važna imena u američkoj pomorskoj baštini jer su oni bili prvijenci koji su zaplovili “neistraženim vodama tehnoloških inovacija”.
Na ovaj ili onaj način takvi brodovi bili su “čuda svog vremena” čiji su konstruktori napustili dotadašnji način u promišljanju ratnog broda i općenito o prirodi rata na moru te novim tehnološkim rješenjima napravili kvalitetan odmak od sličnih borbenih jedinica ostalih pomorskih sila. Upravo takva biti će i buduća multifunkcionalna površinska jedinica, razarač DD(X) koji će svojom naprednom tehnologijom bitno utjecati na buduće modeliranje kako američke ratne mornarice tako i njezinih eventualnih protivnika.
Tehničko-tehnološka revolucija koja će uslijediti nakon konstrukcije i daljnjeg razvoja projekta DD(X) može se usporediti s ostvarenjem projekta ratnog broda HMS Dreadnought koji je britanske konstruktore i njihovu ratnu brodogradnju kao i samu Royal Navy u samo jednom dekadi izdvojio daleko ispred njezinih takmaca. Kombinacija jedinstvenog velikog kalibra glavnog topništva (golema vatrena moć), parno-turbinske propulzije (prednost velike trajne i vršne brzine) i teškooklopljenog trupa učinila je Dreadnought predmetom zavisti kod ostalih svjetskih pomorskih sila. Mnogo važnije od te zavisti je činjenica da je njegova pojava uvjetovala promjene u standardizaciji i klasifikaciji ratnih brodova. Slobodno se može reći da se u tehničko-tehnološkom smislu vojna (ratna) brodogradnja može podijeliti na vremena prije Dreadnoughta i poslije njega.

Ispred svih
Za početak možemo reći da se razarač DD(X), isto kao i Dreadnought, po svojoj veličini (iako ih razdvaja gotovo čitavo stoljeće) sa svojih više od 14 000 tona deplasmana ubraja u substancijalne brodove flote. Njegova primjenjivost seže od hladnih polarnih voda Arktika i Antarktika, preko negostoljubivih voda sjevernog Atlantika pa sve do blagih i toplih voda ekvatorijalnog pojasa.
Njegova veličina i borbene sposobnosti nude mogućnost nadzora mora, uz stabilnost i izdržljivost koja jamči postojanost broda u svim uvjetima. Najvažnije, njegova veličina mu nudi preživljavanje i omogućava smanjenje opasnosti napada od “malih” napadača ali i apsorbciju efekata nastalih napadima “velikih” protivnika.
Pomorski povjesničari, konstruktori i pomorski ratnici iznimno poštuju produkt dotad nezabilježenih mješavina tehnologija primijenjenih na Dreadnoughtu za to vrijeme vrlo učinkovito i produktivno. Njegov projekt je ostavio dovoljno prostora za buduća nadanja i razvoj novih i smjelijih konstrukcija. Ne smije se zaboraviti da taj brod nije napravljen “samo zbog sebe” nego zbog izazova i prijetnji britanskom imperiju u nastupajućim turbulentnim vremenima XX. stoljeća.
DD(X) je prema tvrdnjama američkih izvora napredni, ekspedicijski ratni brod konstruiran za novu eru pomorskog ratovanja u kojoj će do najvećeg izražaja doći njegove revolucionarne mogućnosti napada na kopnene ciljeve združene sa sposobnošću samozaštite u svim okruženjima, a posebno u litoralnom okružju. Razarač DD(X) moći će pokazati svoju nevjerojatnu vatrenu moć masivnog topničko-raketnog udara ali i kiruršku preciznost točkastog raketnog udara projektilima tipa Tomahawk posljednje generacije. U vrlo bliskoj budućnosti razarači DD(X) dominirat će na pomorskoj sceni kao vjerojatno ni jedan ratni brod prije njega.
Osim velikom paljbenom moći i superiornim propulzijskim pogonom razarač DD(X) dominirat će na bojišnici i svojim dvostruko integriranim radarskim sustavom i potpuno integriranim sustavima za podvodno ratovanje.
Razarač DD(X) je prvi čistokrvni kapitalni brod projektiran za američku ratnu mornaricu od završetka Hladnog rata. Tehnologije primijenjene na njemu biti će kamen temeljac za izgradnju buduće flote, predstavljanje novih sustava, uvid u njihove mogućnosti, daljnja ispitivanja i poboljšavanja budućih generacija površinskih brodova. Možda je najbolji opis tog broda dan u američkom Proceedingsu u jednoj rečenici koja kaže: razarač DD(X) se može nazvati potpuno novim združenim borbenim sustavom neopterećenim prethodnim dizajnerskim rješenjima iz dosadašnje povijesti vojne brodogradnje.
Tijekom trajanja Hladnog rata američka mornarica koristila se podijeljenim načinom tehnološkog razvoja plovnih jedinica da prednosti razvijene na jednoj klasi brodova budu prenesene na sve ostale. Uspješne generacije površinskih brodova kao što su Spruance (DD-963), Kidd (DDG-993), Ticonderoga (CG 47) i Arleigh Burke dijele međusobno tehniku i tehnologiju koja je na prikladan način razvijena i u njih ugrađena kao odgovor i rješenje za neutralizaciju svih poznatih prijetnji njihovog vremena. Ta tehnologija uključuje raketno naoružanje, lansere, borbene sustave, radare, propulziju, mehaničke i električke sustave te konačno različite varijante brodskog trupa.

Najnaprednije naoružanje
S iznimkom raketnog naoružanja projekt DD(X) će na svakom od nabrojanih područja “zaorati” novu brazdu. Da bi se u tom uspjelo mornarica će u razvoj tog projekta uložiti znatna sredstva kako u kratkom razdoblju tako i dugoročno. DD(X) će osigurati tehnološke temelje za buduće borbene brodove, nosače zrakoplova i amfibijske brodove. Nije riječ samo o razvoju kritičnih tehnologija i sustava za buduću flotu nego i o njihovoj integraciju u kompletan ratno-borbeni sustav kojim će se moći snažno i djelotvorno podupirati operativna načela pomorskog ratovanja. To uključuje i uravnoteženje borbenih sustava posebno konstruiranih za litoralne operacije, multispektralnu redukciju brodskih karakteristika, žilavost i brodsku otpornost, optimalno opterećenje posade primjenom velikog stupnja automatizacije, poboljšanjm kvalitete života posade a sve to uz niske operativne troškove održavanja i eksploatacije.
Primarna zadaća budućeg razarača DD(X) je utjecaj na događanja na obali i brzi precizni odgovor primjenom topničke potpore. Njegov napredni topnički sustav AGS (Advanced Gun System) i topnički dalekometni projektili za napad na kopnene ciljeve LRLAP (Long-range land attack projectile) donijet će dramatične promjene u način na koji će ratni brodovi projicirati svoju paljbenu moć prema obali. U posljednih 10 godina napravljene su 4 različite studije koje su determinirale 155 mm AGS uz predviđeno raketno naoružanje prava kombinacija za pomorsku paljbenu potporu.
Glavna topnička baterija na DD(X) bit će sastavljena od dva AGS sustava koji će, svaki moći kontinuiranom paljbom ispaljivati 10 granata u minuti. Topovi će moći ispaljivati projektile LRLAP na udaljenost od 85 milja (preko 157 km) što je gotovo sedam puta dulji domet uz gotovo 100 puta veće prekrivanje površine nego što omogućava sadašnji brodski top Mk 45 122/54 mm (5 inča) top. Projektil LRLAP ima tri puta razorniji učinak od tradicionalnog 5 inčnog topničkog projektila, što omogućava primjenu gabaritno znatno manjeg projektila uz isti učinak zrna na cilju. Proizvodnja manjih granata zahtijeva manje proizvodne troškove i znatno manju jedinačnu cijenu. Poboljšana preciznost osigurava povećanje djelotvornost i smanjenje kolateralne štete.
Današnji brodski topovi s tradicionalnim balističkim streljivom karakterizirani su manjkom dometa, nedovoljnom preciznošću i brzinom paljbe potrebne za uništenje ciljeva na DD(X) obali, karakterističnima za tipično ekspedicijsko-manevarski način pomorskog ratovanja. Zemaljsko topništvo može osigurati tu vrstu paljbene potpore, ali ono je vrlo rijetko raspoloživo u kritičnoj fazi silovitih napadnih operacija na relaciji brod-obala. Zrakoplovi također mogu osigurati paljbenu potporu s tim da oni moraju izvesti više udarnih potpornih misija pri čemu su limitirani vremenskim prilikama i protivničkom protuzračnom paljbom. Od vremena Vijetnamskog rata i uvođenja laserski vođenih bombi, ratno zrakoplovstvo prošlo je kroz proces dramatičnog povećanja udarne moći i djelotvornosti. Danas, kada samo jedan jurišni zrakoplov, naoružan “pametnim” streljivom i bombama, može uništiti mnoštvo ciljeva u samo jednom naletu, preokrenula se i dosadašnja metoda kalkulacije o zahtjevima zračnog udara. Pod tim se ponajprije misli na količinu, vrstu i težinu uporabljenih zrakoplovnih bombi i streljiva kojom se želi eliminirati samo jedan visokovrijedan cilj. Pomorska topnička potpora će kapitalizirati sve prednosti moderne tehnologije koja će biti ugrađena na novom američkom razaraču. Za razliku od klasične i masivne topničke potpore, AGS i LRLAP ugrađeni i primijenjeni na razaraču DD(X) omogućit će zapovjednicima brodova primjenu preciznog topničko-destruktivnog udara sa, dosad nezamislivih udaljenosti. Rečeno na drugi način: DD(X) će moći uništiti više ciljeva, s puno veće udaljenosti, s puno manjim utroškom granata nego bilo koji drugi ratni brod u povijesti pomorskog ratovanja.

Sposobnost preživljavanja
Da bi mogao uopće odgovoriti svojoj primarnoj zadaći – preciznoj paljbenoj potpori- DD(X) će prije svega morati biti sposoban preživjeti u litoralnom akvatoriju. Taj brod će moći ponuditi veliki dijapazon mjera i mogućnosti za detekciju bilo kakvih do danas poznatih prijetnji. Američki izvori tvrde da će mogućnost znatnog smanjenja vlastitih fizičkih karakteristika razarača DD(X) promijeniti njihov način pomorskog ratovanja, ali će istodobno natjerati i potencijalne protivnike da iznađu nove načine i metode borbe protiv njih. S niskom radarskom zamjetljivošću usred mnogobrojnih odraza litoralne okoline zapovjednici brodova moći će razviti nove taktike pomorske dominacije. Uz kompliciranje protivničke detekcije, razarači DD(X) imat će mogućnost limitiranja efektivne distance od neprijateljskih senzora i oružja te povećanja razdaljine s koje će moći sigurno djelovati.
DD(X)-ovi napredni senzori i borbeni sustavi koji uključuju integrirani podvodni borbeni sustav IUWS (Integrated Undersea Warfare System), top Mk 110 od 57 mm za blisku obranu i novokonstruiranu dvoopsežnu radarsku opremu. Ona uključuje jedan mutifunkcionalni radar koji radi u X frekventnom području i jedan pretraživački radar za nadzor zračne i površinske situacije koji radi u S frekventnom području. Takva kombinacija radara omogućit će pravodobnu detekciju najvećeg dijela danas poznatih pomorskih prijetnji ispod morske površine, na morskoj površini i iznad nje i u desetljeću koje dolazi.
Brodski dvofrekventno-opsežni sonar i multifunkcionalni tegljeni sonar osigurat će razaraču DD(X) znatne mogućnosti u borbi protiv dizel-električnih podmornica u plitkim litoralnim vodama i ujedno će omogućavati sigurno izbjegavanje svih vrsta pomorskih mina.
Brod će se moći sam zaštititi od iznenadnog napada malih, radarski neupadljivih malih čamaca i asimetričnih prijetnji. Kompletno integrirana radarska oprema moći će reducirati radarske smetnje nastale odbijanjem od okoline u kojoj će brod djelovati.
Optimiziranjem opreme i velikom automatizacijom uvest će se velika poboljšanja u način života, rada i naravno način borbe na moru. Brojne inovacije koje će prvi put zaživjeti na palubi razarača DD(X) zasigurno će na bilo koji način biti primijenjene na svim budućim klasama ratnih brodova. Također, namjera američkih planera je da svim tehnologijama koje se dokažu na projektu DD(X) u najskorije vrijeme opremi današnje klase ratnih brodova povećavajući njihovu djelotvornost do najviših mogućih standarda koje će ta tehnologija omogućiti.
U trasiranju puta za buduću ratnu flotu američke ratne mornarice projekt razarača DD(X) predstavit će i integrirani sustav propulzije IPS (Integrated Power System) koji će se sastojati od dvije glavne i dvije pomoćne plinske turbine koje su namijenjene za proizvodnju električne energije i distribucijskog sustava koji će uspješno dovesti struju do pogonskih elektromotora koji će pogoniti brod, preko borbenih sustava koji će biti u potpunosti elektrificirani do svih onih sustava za osiguranje života i rada posade. IPS će osigurati suvišak proizvedene električne energije na brodu ali i fleksibilnost distribucijske mreže tako da će mornarica moći uvesti u naoružanje brodova nova i važna oružja kao što su: visokoenergetski sustavi mikrovalnog oružja, lasersko oružje za blisku obranu broda i elektromagnetske tračne topove. Uvođenje integriranog sustava propulzije može se označiti tehnološkim skokom ravnim onom kada se s jedra prešlo na parni stroj. Mnogi stručnjaci na polju pomorstva i brodogradnje smatraju da je u posljednjih 50 godina to najtemeljnija promjena koja se dogodila na moru. Mnogima je gotovo nevjerojatna činjenica da će već gotovo sutra zaploviti vjerojatno najubojitiji površinski brod u povijesti ljudskog roda na kojem neće biti hidrauličnih sustava, neće biti glomaznih i bučnih reduktora ni osjetljivih tlačnih uljnih sustava.
Razarač DD(X) otvara arhitekturu potpuno kompjutoriziranog brodskog okruženja TSCE (Total Ship Computing Enviroment) koji će omogućiti primjenu “plug-and-play” sustava radi osiguranja prilagodljivosti i stupnjevitosti mogućih nadogradnji i modernizacija tijekom godina koje će provesti u aktivnoj službi. Opremljen sustavom za uvid u trenutačno stanje svih sustava, umreženim s glavnim infmacijskim brodskim sustavom brod će biti sposoban za samostalno djelovanje, neopterećen potrebom za pomoći pomorskih, kopnenih ili zračnih snaga. Njegov napredni C3I sustav, uz vrlo izdržljive udarne mogućnosti, revolucionirati će združenu paljbenu potporu zemaljskim manevarskim operacijama, i ujedno osigurati udarnim skupinama ili zapovjednicima združenih snaga slobodu da usmjeravaju zrakoplovne snage na druge visokovrijedne ciljeve pokaže li se za to prilika ili potreba.
Brod je konstruiran od kobilice do vrha nadgrađa na temelju inovativnih programa koji su ispitani na brojnim modelima metodom sličnosti. Strojarnice će biti bez ljudske posade, opremljene daljinskim senzorima i sustavom kamera koje će preko aktivnih monitora (“touch-screen”) raspoređenih po čitavom brodu osigurati operatorima nadgledanje i manipuliranje opremom i uređajima u realnom vremenu, uključujući automatiziranu daljinsku potporu i integriranu logističku potporu.
Brodski informacijski sustav, koji predstavlja kralježnicu tog visokosoftificiranog plovila, konstruiran je i podijeljen na zaštićeni i nezaštićeni (svima dostupni) dio infrastrukture. Kapacitet tog informacijskog sustava toliki je da daleko nadmašuje informacijske kapacitete današnjih najmodernijih nosača zrakoplova. Sa takvim mogućnostima razarač DD(X) može se vrlo brzo uporabiti kao zapovijedno ili administrativno središte jer u potpunosti može zadovoljiti zahtjeve za interoperabilnošću sa združenim ili koalicijskim snagama.

Proces razvoja i gradnje
Razvojno-proizvodna strategija za projekt razarača DD(X) zamišljena je tako da omogući i olakša budući razvoj i nadogradnju pojedinih sustava i čitavog projekta i ujedno smanji na najmanju moguću mjeru sve proizvodne rizike. Takozvani spiralni razvojni pristup adaptiran za potrebe projekta DD(X) dopušta evolucijski razvoj i uvođenje u borbenu uporabu “zrelih i provjerenih” tehnologija. Glavni dio tzv. menagmenta za upravljanje rizikom predstavlja razvoj deset (10) inženjerskih softverskih modela koji će se razviti za ispitivanja brodskih sustava sve do kritičnih parametara njihove funkcije prije nego što budu instalirani u prvi brod iz tog revolucionarnog projekta. Porinuće prvog razarača iz serije predviđeno je tijekom fiskalne 2008.-2009. godine.
Također već je objavljeno da će već iskušani NSSCCE (Naval Sea System Command Chief Engineer) sustav biti iskorišten za konstruiranje senzora-graničnika koji će kontrolirati potencionalno prekoračenje težine, volumena, snage i prirasta zagrijavanja broda.
U posljednje dvije godine razvoj projekta razarača DD(X) prešao je kroz mnogobrojne i važne faze. Preliminarni pregled početno izabranog dizajna i konstrukcije završen je prije gotovo godinu dana, točnije 18. ožujka 2004. Na osnovi obavljenih ispitivanja objavljeno da je taj projekt izbalansiran, izvediv i proizvodiv. Taj podatak je vrlo važan jer je to ključna činjenica za sljedeću fazu: procjenu proizvodnog procesa svih integriranih sustava i svakog od deset glavnih sustava ponaosob. Svaki od tih sustava biti će kompletiran i zasebno detaljno ispitan. Pozitivno vrednovanje osiguranja pouzdanosti označit će zeleno svjetlo za nastavak radova na integraciji s ostalim sustavima. Idući preliminarni pregled ukupnog stanja projekta DD(X) (nakon završetka ove faze) predviđen je za ljeto 2005. godine.
Američka promišljanja o budućem ratu, ne isključivo samo na moru, nego o ratnom sukobu sa združenim operacijama na zemlji, zraku, na morskoj površini i ispod nje uzimaju u obzir činjenicu o potrebi realizacije buduće flote s brodovima koji će biti različiti od današnjih po mnogostruko mjerljivim kriterijima i standardima. Takvi će brodovi morati biti sposobni nametnuti eventualnom protivniku borbu duboko na njegovom tlu, sposobni prenijeti paljbeni udar na velike udaljenosti, biti brzi, imati veliku preciznost i sposobni djelovati bez obzira na vremenske okolnosti. Također moraju biti financijski prihvatljivi za proizvodnju i održavanje, komotni za svoju posadu i iznad svega se odlikovati velikom borbenom otpornošću i žilavošću protiv svih vrsta smrtonosnih prijetnji, teški za neprijateljsku detekciju. I što je možda najvažnije: moraju u trenutku svog nastanka biti spremni na adatapciju na nove prijetnje i njihove tehnologije. Stratezi američke ratne mornarice smatraju da bi razarač DD(X) mogao biti nositelj i udarna oštrica takve flote u idućih pedesetak godina.
Već danas se sa sigurnošću može reći: DD(X) je prethodnica i avangarda flote budućnosti.

Mogućnost redukcije projekta DD(X)?
Prema izvješću časopisa Naval Spyglass izgleda da su sasvim realne šanse da US Navy pokuša brojčano smanjiti predviđeni program izgradnje razarača DD(X) a u zamjenu za to smanjenje, kao kompenzacija, ubrzao bi se program izgradnje krstarica tipa CG(X) optimiziranih za raketnu obranu.
Novinska izvješća tvrde da mornarički ured za ugovaranje narudžbi ima nakanu za fiskalno razdoblje od 2006. do 2011. smanjiti planiranu narudžbu razarača DD(X) s planiranih 11 na 9 plovnih jedinica.
Već je određeno da bi prvi brod iz serije koji će se graditi u brodogradilištu Northorp Grumman-Ingalls u Pascagoli u saveznoj državi Mississipi, trebao biti dovršen i (potencionalno) isporučen 2005.-2007. godine. Drugi brod će se graditi na navozu brodogradilišta General Dynamics-Bath Works u Bathu u saveznoj državi Maine. Njegova izgradnja i isporuka predviđeni su 2007.-2008. godine.
Ukupno planirana narudžba je od prvobitno planiranih 24 jedinice izgleda da će se smanjiti na samo devet (9) jedinica. Kao kompenzacija za odustajanje od tog planiranog i vrlo zahtjevnog programa predloženo je ubrzavanje projektnog i proizvodnog ciklusa na razvoju novog projekta krstarice tipa CG (X), koji je predviđen za fiskalno razdoblje od 2011. do 2018. godine. Tom “kompenzacijskom” ugovoru se izgleda zasad odupire američki Kongres zbog jakih reakcija iz saveznih država u kojima su smješteni glavni brodograđevni kapaciteti i koji će redukciju narudžbi (na koje su sigurno računali) bolno osjetiti na svojoj koži.
Za fiskalnu 2005. godinu odobren je u listopadu prošle godine proračun (koji je prošao raspravu u Kongresu) za razvoj projekta i izgradnju prvog razarača DD(X) u iznosu od 1,49 milijardi USD. Ustvari, u tu cifru uključena je i svota od 4,4 milijuna USD za izgradnju drugog broda iz serije. Izvješće komisije zadužene za praćenje razvoja projekta najavila je za drugu polovinu fiskalne 2005. godine kritičku reviziju konstrukcijskih elemenata i sustava koji čine projekt DD(X). To će se učiniti radi provođenja posebnih mjera koje će omogućiti da projekt DD(X) bude spreman na prihvaćanje svih budućih tehnoloških poboljšanja u tijeku sustavnog razvoja i demonstracijske faze projekta. Ista komisija obavila je pregled svih 12 glavnih brodskih sustava i njihovih tehnologija, uključujući multifunkcionalni radar i propulzijski sustav. Sva izvještća su pozitivna i potvrđeno je da će isporuka teći po već sada utvrđenoj dinamici.
Više preciznijih detalja o prvom brodu iz programa DD(X) tzv. Flight I predstavljeno je na konferenciji Future Surface Warships održanoj u Londonu u rujnu prošle godine.
U prezentaciji koju je izveo kapetan bojnog broda David Adler, šef razvojnog odjela za projekte DD(X)/CG(X) objavljeno je da će budući razarač imati deplasman od 14.264 tona, duljinu od 182,9 metara, širinu od 24 i gaz 8,4 metra. Razarač će pokretati dvije glavne plinske turbine Rolls-Royce MT-30 i dvije manjie plinske turbine Generall Electric GE LM 500. Kao alternativa tim manjim turbinama još uvijek figuriraju i plinske turbine Rolls-Royce MT-5. Takav plinsko-turbinski kompleks trebao bi osigurati snagu od 78 MW uz dodatnih 36 MW s permanentno uzbuđenih generatora. Uz takvu instaliranu snagu brod će biti sposoban postići brzine veće od 30 čvorova.
Takav visokotehnološko razvijeni i automatizirani brodski kompeks opsluživat će posada od samo 150 članova (za razliku od 321 člana posade razarača Arleagh Burke). Uz dvofunkcionalni radar tipa AN/SPY-3 i elektrooptičke senzore, brod će dobiti visoko-frekventni pramčani sonar i tegljeni sonar na krmi te torpedni obrambeni sustav.
Oružni sustavi bazirat će se na 80 verikalnih raketnih lansera raspoređenih po pramcu i krmenom dijelu trupa. Topničko naoružanje sastojat će se od dva 155 mm AGS sustava (Advanced Gun System) za koje je planirano ukupno 920 granata (460 granata za svaki top) te dva univerzalna topnička sustava Bofors od 57 mm.
Projekt krstarice CG(X) temeljit će se na istom modelu trupa konstruiranog za projekt razarača DD(X), istom senzorskom sustavu ali će topničko naoružanje biti reducirano da bi se dobilo što više slobodnog volumena za ugradnju dodatnih vertikalnih raketnih lansera. U sljedećoj fazi unaprjeđenja mogućnosti tog projekta predviđena je ugradnja protubalističkog raketnog sustava SM-3.

Igor SPICIJARIĆ