Prije punih deset godina, prvog dana travnja 2009., Hrvatska je polaganjem ratifikacijskog dokumenta u State Departmentu postala članica NATO saveza i time ispunila jedan od svojih dugoročnih vanjskopolitičkih ciljeva. U kratkom vremenu Hrvatska je stvorila male, fleksibilne i mobilne Oružane snage koje su, zajedno sa saveznicama u okviru NATO-a, spremne odgovoriti na sve trenutačne i buduće izazove…

Prije punih deset godina, prvog dana travnja 2009., Hrvatska je polaganjem ratifikacijskog dokumenta u State Departmentu postala članica NATO saveza i time ispunila jedan od svojih dugoročnih vanjskopolitičkih ciljeva. Bio je to izniman napredak Hrvatske, koja je od zemlje korisnice međunarodne pomoći u kratkom razdoblju postala međunarodni akter koji pruža pomoć te pridonosi održavanju mira i stabilnosti u drugim dijelovima svijeta. Hrvatska od trenutka pristupanja Savezu sudjeluje u svim njegovim najvažnijim aktivnostima i misijama, a pripadnici OSRH u ovom trenutku svojim radom pridonose u Afganistanu i na Kosovu. Usto, Hrvatska od kraja 2017. sudjeluje u NATO-ovim misijama ojačane prednje prisutnosti (eFP) u Litvi i Poljskoj.

Zagovarateljica proširenja

Hrvatska se od ulaska u punopravno članstvo kontinuirano potvrđuje kao predana i pouzdana članica Saveza, aktivno sudjelujući u raspravama i svim odlukama koje članice donose konsenzusom u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. Hrvatska daje i vlastiti izravan doprinos provođenju NATO-ovih aktivnosti, a kao sudionica NATO-ova kolektivnog sustava odlučivanja promiče vlastita stajališta, vanjskopolitičke i nacionalne interese. Hrvatska prvi put kao punopravna članica Sjevernoatlantskog saveza sudjeluje na samitu 3. i 4. travnja 2009. u Strasbourgu i Kehlu, a 2010. sudjeluje u izradi novog Strateškog koncepta Saveza, kao ključnog dokumenta koji zacrtava glavne zadaće NATO-a u ovom desetljeću.

Hrvatska se u okviru NATO-a zadnjih deset godina afirmirala i kao jedan od snažnih zagovaratelja njegova daljnjeg proširenja na jugoistok Europe. Oružane snage RH dijelile su i još uvijek dijele iskustva iz procesa pristupanja NATO-u s prijateljskim zemljama iz jugoistočne Europe i olakšavaju im put prema euroatlantskim integracijama suradnjom u obuci i školovanju, zajedničkim sudjelovanjem u operacijama potpore miru, ali i pružanjem pomoći u procesima transformacije i reforme njihovih obrambenih sustava. Crna Gora primljena je u NATO 2017. godine kao 29. članica, a sad je na vratima Saveza i Sjeverna Makedonija. Hrvatska s tim dvjema zemljama već godinama surađuje na vojnom području, a pripadnici njihovih oružanih snaga obučavaju se zajedno s pripadnicima OSRH na hrvatskim vojnim poligonima pripremajući se za NATO-ove misije.

Kako je prethodnih godina prigodom obilježavanja obljetnice ulaska Hrvatske u NATO isticao potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, Hrvatska je u kratkom vremenu stvorila male, fleksibilne i mobilne Oružane snage koje su, zajedno sa svojim saveznicama u okviru NATO-a, spremne odgovoriti na sve trenutačne i buduće izazove. U tom smjeru, a posebno vezano uz odluke samita u Walesu 2014. i Varšavi 2016. na kojima je i sama sudjelovala, Hrvatska kontinuirano povećava svoja izdvajanja za obranu kako bi se njezine Oružane snage i dalje razvijale kao moderne, dobro opremljene i uvježbane, interoperabilne sa snagama saveznica i partnera. Takve su snage sposobne za odvraćanje potencijalnih sigurnosnih ugroza, spremne pridonositi miru i sigurnosti na međunarodnom planu te pružiti pomoć civilnim institucijama.

Mirovne misije i operacije

Oružane snage RH sudjeluju od početka 2015. u NATO-ovoj misiji potpore miru Odlučna potpora (RS) u Afganistanu, gdje su njihove glavne zadaće obuka i savjetovanje afganistanskih sigurnosnih snaga. Trenutačno se ondje nalazi 10. HRVCON. Misiji Odlučna potpora prethodila je operacija ISAF, u kojoj je Hrvatska sudjelovala od 2003., kad je u Afganistan upućen vod Vojne policije. Operacija ISAF završila je 2014. godine, a 24. hrvatski kontingent prvog je dana 2015. postao prvi kontingent u misiji Odlučna potpora. Na Kosovu se trenutačno nalazi 30. hrvatski kontingent, koji čini 35 pripadnika te dva helikoptera. Njihova je temeljna zadaća prijevoz snaga KFOR-a, tereta i VIP osoba. U toj NATO-ovoj operaciji OSRH sudjeluje od srpnja 2009. godine. Prošlog su rujna pripadnici OSRH sudjelovali u NATO-ovoj operaciji potpore miru Sea Guardian na Sredozemlju, kamo su upućeni posada i brod RTOP-41 “Vukovar”. Priključivši se NATO-ovim snagama, 1. hrvatski kontingent provodio je neborbene zadaće s težištem na stvaranju cjelovite pomorske situacijske slike u cilju osiguranja zajedničke sigurnosti na moru.

Deseta obljetnica ulaska u NATO ove bi godine trebala biti obilježena vježbom Immediate Response 19, koju će u Hrvatskoj provoditi OSRH zajedno s oružanim snagama Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova, Mađarske, Italije, Poljske, Slovenije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Sjedinjenih Država. Cilj vježbe je promicanje stabilnosti i suradnje, jačanje partnerskih sposobnosti, razvoj povjerenja kroz unapređenje interoperabilnosti NATO saveza i partnerskih zemalja.

Put do članstva

Hrvatska je 2000. postala dijelom NATO-ova programa Partnerstvo za mir, a dvije godine poslije dobiva poziv za sudjelovanje u Akcijskom planu za članstvo NATO-a. Savez na samitu u Rigi 2006. iskazuje spremnost da na sljedećem samitu pozove zemlje kandidatkinje koje zadovolje uvjete članstva. Hrvatska tako u travnju 2008. na samitu u Bukureštu dobiva pozivnicu za članstvo u NATO-u. Uslijedila je ratifikacija hrvatskog Pristupnog protokola u nacionalnim parlamentima zemalja članica te polaganje svih nacionalnih ratifikacijskih instrumenata pri depozitaru Sjevernoatlantskog ugovora, State Departmentu.

Pripremila Petra KOSTANJŠAK

fotoarhiva HVGI-ja