Zajednički francusko-njemački proizvod Tiger osmišljen je kao izravna konkurencija američkom Apacheu. Politička neodlučnost produžila je razvoj i podigla cijenu, tako da su se prvi serijski Tigeri pojavili puno kasnije nakon nestanka svojih najvećih neprijatelja – oklopnih divizija Sovjetskog Saveza

Od 1968. do 1970. godine Republika Francuska u suradnji s britanskim Westlandom sudjeluje u konstruiranju uskotrupne inačice, vrlo uspješnog helikoptera Lynx, za protuoklopnu borbu. Nešto kasnije projekt je doživio kolaps. MBB – Messerschmitt-Bölkow-Blohm iz Savezne Republike Njemačke bio je u partnerstvu s talijanskom Agustom na projektu BO-115, uspostavivši zatim suradnju s francuskim Aérospatialeom glede konstruiranja novog višenamjenskog helikoptera HAC-3G – Hélicoptere Anti-Char 3. generation (protuoklopni helikopter 3. naraštaja) namijenjenog Francuskoj te inačici istog helikoptera PAH-2 – PanzerAbwehr Hubschrauber 2, za njemačke potrebe. Od 1978. godine čitav projekt čekao je zeleno svjetlo. Šest godina poslije, uz još neke teškoće koje su kratko trajale, to zeleno svjetlo konačno je dobiveno. Treća je višenamjenska inačica, francuski Tigre HAP – Hélicoptere d’Appui et Protection (helikopter za potporu i zaštitu).

Razvoj
Prvi let prvog predserijskog prototipa dogodio se 27. travnja 1991. Kasnije mu se pridružuju još četiri na kojima su obavljena opsežna testiranja ukupno od 2000 sati letenja. Prototip PT1 korišten je kao temelj za daljnji razvoj bez potpune avionike (zrakoplovne elektronike). PT2 je poletio u travnju 1993., a PT3 u studenome iste godine. Oba su opremljena sabirnicom 1553 i avionikom pa su rabljeni za razvoj integracije te avionike. Godine 1994. pridružuje im se prototip PT4 koji je poslužio za razvoj i integraciju sustava za vođenje zadaća na francuskoj inačici HAP. Uslijedio je zatim PT5 rabljen za integraciju sustava naoružanja i avionike na protuoklopnoj inačici Tigera. Sredinom 1995. PT5 uspješno lansira šest protuoklopnih raketa HOT 2 za potvrdu uspješnosti s novougrađenim MMS-om Osiris. Testiranje na PT5 obuhvatilo je još i rakete zrak-zrak Stinger i Mistral, protuoklopne rakete Trigat i HOT 2 te nevođena raketna zrna (NRZ) 68-mm kao i topove kalibra 20 i 30-mm.

Inačice
Danas, osim već spomenutih, možemo susresti izvoznu višenamjensku inačicu Tiger ARH – Australian Reconnaissance Helicopter, australsku verziju Tigera te izvoznu višenamjensku inačicu Tiger HAD – Hélicoptere d’Appui et Destruction (helikoter za potporu i uništavanje), španjolsko-francusku verziju Tigera. Tiger HAD/E označava španjolsku, a Tiger HAD/F označava francusku varijantu. Zanimljivo je da će dio Tigera (točnije 43 primjerka inačice HAP od ukupno 70) u budućnosti Francuzi pojačati na standard HAD. Tiger UHT – UnterstützungHubschrauber Tiger je zapravo višenamjenski njemački Tiger koji ima najviše sličnosti s inačicom HAC, proizašao iz PAH-2 i danas je to njegova oznaka.
Inačice HAC i UHT su, kako je već spomenuto, vrlo slični helikopteri primarno namijenjeni protuoklopnoj borbi. Razlika se uglavnom odnosi na opremljenost. Tako npr. inačica HAC nosi rakete zrak-zrak tipa Mistral, dok UHT ima Stingere. Inačica HAP se od njih razlikuje već na prvi pogled po tome što u nosu ima ugrađen veliki pokretni top i primarna mu je zadaća bliska potpora te zaštita u smislu protuzračne obrane. Druga velika i jasno vidljiva razlika odnosi se na optiku. Tiger HAP/HAD/ARH inačice imaju optiku postavljenu na krovu helikoptera, tzv. RMS – Roof Mounted Sight (glednik postavljen na krovu). HAC i UHT imaju glednik (optiku) postavljen na vrhu jarbola nosećeg rotora helikoptera koji vidljivo strši, tzv. MMS – Mast Mounted Sight.
U prvom krugu, po principu pola-pola koji je primijenjen u razvoju, proizvodnji i školovanju, ukupno je naručeno 80 primjeraka Tigera (70 HAP i 10 HAC) za Francusku i 80 primjeraka Tigera UHT za Njemačku. Australski ARH temelji se na HAP-u uz prilagodbu za protuoklopnu borbu opremanjem poznatim američkim raketama Hellfire. Kupnjom 22 Tigera Australija će dobit pravo njihovih sklapanja (uz popularni civilni europski helikopter EC-120) u domaćim postrojenjima te će imati ekskluzivno pravo proizvodnje nekih komponenti. Kraljevina Španjolska je 2003. godine pokazala namjeru nabave 24 primjerka Tigera. Njihova inačica Tiger HAD temelji se na HAP-u s 14% pojačanom snagom motora zbog povećanja ubojne moći (time i mase ubojnog tereta) u smislu integracije protuoklopnog raketnog sustava Trigat. Tim poslovnim potezom Španjolska postaje treći industrijski stup unutar Eurocoptera.
Postoji 85% ujednačenosti među inačicama Tigera, a razlike se tiču optičkih i oružanih sustava. Eurocopter je konstruirao zajedničku osnovnu platformu glede strukture, dinamičkih sklopova, motora, hidraulike, gorivnog sustava, elektrike itd, što je sve zajedno integrirano s osnovnom modularnom avionikom izgrađenom kroz sabirnicu 1553 koja se veže na različite optičke i oružane sustave. Pojam ujednačenosti označava znatno više od kompatibilnosti.

Pogonska skupina
Tiger je pogonjen s dva posebno razvijena motora MTR 390. Svaki razvija snagu 958 kW pri polijetanju. Motori su automatizirani i nadzirani digitalnim sustavom FADEC (Full Authority Digital Engine Control), a njihov modularni dizajn omogućava im nisku potrošnju goriva, jednostavno održavanje te općenito dobre karakteristike kombinirane s manjom cijenom ciklusa rada uz tzv. “on condition” održavanje (održavanje prema stanju). U svrhu povećanja okretnosti Tigera, Eurocopter je ugradio potpuno kompozitni četverokraki bezležajni noseći rotor. Prenošenje sile (momenta) torka s lopatice na kruti rotor od titana trenutačno odražava njegovu izvrsno manevrabilnost. Prigušivači ugrađeni u reduktor prigušuju vertikalne te vibracije valjanja (oko uzdužne osi) i tangaža (oko poprečne osi) generirane rotorom. Glavni reduktor ima mogućnost suhog rada bez podmazivanja u slučaju gubitka tekućine u trajanju od 30 minuta. Sextant/Nord digitalni Micro AFCS (Automatic Flight Control System – sustav automatskog upravljanja letom) svojim softverom pridonosi smanjenju letnih ograničenja što uključuje letove brzinom 327 km/h na 3962 metara visine, vertikalno opterećenje g +2.7 pri masi od 5700 kg, letenje u bočnom smjeru brzinom 130 km/h i unatrag brzinom 93 km/h. Trokraki repni rotor promjera 2.7 m konstruiran je da omogući max. upravljivost po smjeru leta i lebdenja. Osamdeset posto strukture trupa izgrađeno je od kompozitnog materijala u svrhu reduciranja mase helikoptera, zadržavajući pritom iznimno veliku čvrstoću i mogućnost upijanja velike energije udara.

Konfiguracija
Odabrana konfiguracija kabine (kokpita) je stepenasta i u tandemu s pilotom u prednjoj kabini (kod većine borbenih helikoptera je obrnuto) čime se, smatraju u Eurocopteru bolje iskorištava dizajn Tigera. Sve primarne komande i sustav su duplirani u stražnju kabinu operatera, a oba sjedala su oklopljena. Tandem konfiguracija omogućava obojici članova posade izvrsnu preglednost vanjštine kroz ravne prednje vjetrobrane i lagano zakrivljene bočne prozore (u svrhu smanjenja “izdajničkog” odbljeska sunca u svim smjerovima). Tandem kokpit također fizički odjeljuje uređaje i instrumente, time i zadaće svakog člana posade. Letenje u kabini helikoptera, gdje članovi posade sjede jedan pored drugoga, kao kod transportnih helikoptera npr., meni osobno ne odgovara i ponekad narušava koncentraciju.

Oprema
Tigerovo sučelje čovjek-stroj temelji se na jednostavnim komandama i prikaznicima čiji su podaci duplirano predočeni u obje kabine. HMD (Helmet Mounted Display – prikaznik postavljen na kacigi) i HUD (Head-Up Display – prikaznik u razini očiju) omogućuju pilotu da mu pogled u 90% vremena leta bude izvan kabine, a sustav HOCAS (Hands On Control/Collective And Stick – ruke na komandama leta) da uglavnom ne mora micati ruke s upravljačkih komandi leta da bi svako malo uključio neki prekidač, odabrao neku opciju s prikaznika itd. Srce osnovne avionike čine CDU (Control Display Unit – jedinica kontrole i prikaza) i po 2 velika višefunkcijska prikaznika (MFD – MultiFunction Display) u boji veličine 6×6 in. CDU je glavno sučelje između članova posade i sustava avionike, komandi, navigacije, komunikacija, elektroničkih protumjera i prikaza statusa cijelog sustava. CDU ima i jedinicu za pohranjivanje podataka donesenih na prijenosnom mediju – DID (Data Insertion Device – uređaj za unos podataka) za unaprijed pripremljene zadaće na zemlji sa svim potrebnim navigacijskim i komunikacijskim podacima i taktičkom situacijom pohranjenom kod operatera čime se rad posade doista svodi na minimalno opterećenje. Medij kod pilota pohranjuje podatke o statusu sustava helikoptera u svrhu poslijeletnog “on condition” održavanja.
Osim već spomenutih prikaza podataka, MFD može u svakoj kabini prenositi sliku s operaterovog MMS-a (ili RMS-a), FLIR-a (Forward Looking Infra-Red – gledanje prema naprijed u infracrvenom spektru), Eurogridovog generatora digitalne karte (DMG – Digital Map Generator) i sustava TSM (Tactical Situation Management). DMG generira dvije neovisne videoslike – topografsku kartu i prikaz zadaće i taktičke situacije preko nje (sve u boji) za obje kabine. Integriran s AFCS, laserskim žiroskopom, dopler radarom i GPS-om DMG i TMS omogućavaju automatsko usmjeravanje glednika (MMS ili RMS) prema točkama zadanima na karti, slikama iz IC/TV senzora koje mogu biti pohranjene, snimljene i zatim procijenjene radi eventualnog njihova unosa kao ciljeva ili pak svaki cilj označen preko glednika i laserskog daljinomjera može biti također unesen automatski kao cilj na prikazu taktičke situacije. Na svakoj inačici Tigera moguće je automatski usmjeravati glednik prema željenoj točki.

Zaštita helikoptera
Sustav za elektroničko protudjelovanje koji je upravljan iz CDU-a, uz odgovarajući prikaz na MFD-u, procesira podatke iz raznih detektora i senzora o nadolazećoj prijetnji, ozračenjima neprijateljskim radio, radarskim i laserskim oružjem, a uvezan je sa lanserom (raspršivačem) mamaca i ometača za toplinski i radio-radarski navođena oružja. Informacije iz/prema radiokomunikacijskim uređajima i ostalim sustavima kao što su motori, elektrika, hidraulika i gorivni sustav uspoređuju se i svrstavaju pomoću dvije udaljene terminalne jedinice kako bi mogli biti nadzirane od oba člana posade tijekom zadaće. Pozornost posade značajnije se priziva kada se pojavi problem. Sustav također i savjetuje posadu o preporučenim koracima za rješavanje problema. Sve nepravilnosti se memoriraju za poslijeletni pregled i održavanje na zemlji.
Suvremena bojišnica nameće visokotehnološka rješenja kroz razne senzore, ometače i sve ostalo što helikopter čini manje uočljivim ili više otpornim na prijetnju u svrhu preživljavanja u takvom negostoljubivom okruženju. Tiger se odlikuje slijedećim zaštitnim obilježjima: nizak radarski potpis, mala emisija IC zračenja, oklopljena sjedala i povećana otpornost na nesreće (90% prema zahtjevima vojne norme oznake MIL-STD-1290). Osim navedenih, postoje i namjenski senzori i uređaji za otkrivanje, identificiranje i lociranje prijetnje kao i protumjere.
RWR – Radar Warning Receiver – signalizator (prijemnik) ozračenja neprijateljskim radarom s ukupno 4 senzora, pokrivenosti 360° i kutnom rezolucijom od 8°.
LWR – Laser Warning Receiver – signalizator (prijemnik) ozračenja neprijateljskim laserskim uređajem, čine ga 2 senzora pokrivenosti 360° kutne rezolucije 4°.
MLD – Misile Launch Detector – signalizator (detektor) lansiranja neprijateljskih raketa sa ukupno 4 senzora, pokrivenosti 360° te kutnom rezolucijom 1°.
Lanser mamaca (chaff/flare) za radio-radarski navođena oružja i lanser baklji kao mamaca za toplinski navođena oružja do 144 punjenja i sa 100 programa.

Oprema za provedbu zadaće
Sveobuhvatna elektrooptička oprema sa senzorima i prikaznicima uključuje infracrvene uređaje (FLIR), TV-kamere i pojačivače niskog intenziteta svjetla vanjštine. Na UHT postoji FLIR ugrađen u nosu helikoptera s vidnim poljem 40×30°, koji se može rabiti pri lošim/noćnim meteouvjetima, dopunjen pojačivačem intenziteta svjetla ugrađenim na kacigi. Osvjetljenje kabine i prikaznici prilagođeni su za uporaba NVG (Night Vision Goggles – naočale za gledanje noću), a prostor unutar kabine omogućava smještaj posade i u NBK odjeći. Na inačici HAP umjesto FLIR-a u nosu helikoptera je 30-mm pokretni top, no ipak postoji Strix RMS stabiliziran žiroskopom s IC kamerom, CCD TV kamerom i laserskim daljinomjerom.
Pilot i operater opremljeni su binokularnim prikaznikom montiranim na kacigi s ugrađenim modulima za pojačanje svjetla. Tako se osigurava primarni izvor informacija (paramtara leta) odgovarajućim simbolima. S ugrađenim pojačalom intenziteta osvjetljenja (TV/IC senzor) posada može odabrati najbolju dostupnu sliku ovisno o temperaturnim ili vremenskim uvjetima. Simboli prikazani na HMD mogu se kombinirati s ostalim prikaznicima (HDD – Head Down Display – prikaznik ispod razine očiju i HUD-om na inačici HAP koji se rabi za top i rakete). HUD također omogućva zahvat cilja koristeći se mrežicom ciljnika čija se pozicija može upravljati preko male palice ispod desnog palca, dakle na cikličnoj palici za upravljanje helikopterom ili na drugi način preko HMD-a, što zahtijeva odgovarajući pomak i usmjeravanje glave člana posade, a taj pomak slijedi glednik sustava naoružanja.
Strix RMS u nekim inačicama npr. zamjenjuje MMS i njegovo okretanje prati (slijedi) također upravljački signal (pomak) iz HMD-a (koji se okreće zajedno s glavom člana posade), signal iz navigacijskog sustava, kretanje označenog cilja ili smjer leta rakete zrak-zrak zaključane svojim tragačem na cilj. Zahvat cilja izvodi se ručnim zakretanjem RMS ili uporabom opcije automatskog praćenja. Integrirana širokokutna IC kamera može isto služiti kao potpora za noćno letenje bilo kojem članu posade.
Protuoklopne inačice (UHT i HAC) opremljene su MMS-om Osiris stabiliziranim žiroskopom što obuhvaća IC CCD pasivni toplinski prikaz situacije, TV kameru, laserski daljinomjer i uređaj za pozicioniranje raketa HOT. To omogućava helikopteru da ostane maskiran, pokazujući samo MMS izvan zaklona (kao periskop kod uronjene podmornice) tijekom izviđanja i traženja/procjene/identifikacije ciljeva, ostavljajući dovoljno vremena da npr. pasivni tragač u glavi rakete sustava Trigat dobije čistu crtu optičke vidljivosti prema cilju. Tigerov sustav kontrole vatre može ispaliti do četiri rakete Trigat istodobno. Protuoklopne inačice mogu lansirati Trigat ili HOT. Trigat je potpuno pasivan sustav sa zaključavanjem na cilj prije ispaljivanja, čime sam ne daje neprijatelju nikakvu mogućnost detekcije jer ne zrači. Toplinski prikaznik druge generacije Osiris IC CCD može vidjeti i identificirati ciljeve na udaljenostima većim od 5 km. Osobina Trigata “ispali i zaboravi” omogućava mu da nakon zaključavanja glave tragača rakete na cilj i lansiranja, helikopter može napustiti položaj s kojeg je djelovao jer upravo se trenutkom otvaranja vatre definitivno odaje prisutnost uljeza i vjerojatno njegovog položaja, čime se, ako već nisu, sigurno uzbunjuje i protuzrakoplovno naoružanje.

Školovanje po najsuvremenijim standardima
Kako u razvoju i proizvodnji, tako i u školovanju, primijenjen je princip “pola-pola” (osoblje, MTS itd.) između partnera. Prvi isporučeni primjerci helikoptera Tiger neće biti predani borbenim postrojbama već su predani novom obučnom centru u južnoj Francuskoj.
Školovanje je podijeljeno na obuku pilota, operatera, inženjera, logističara..itd. Npr. preobuka pilota na Tiger traje oko 18 do 20 tjedana i obuhvaća 41 sat letenja, 56 sati u simulatoru kompletnih zadaća, 49 sati uvježbavanja procedura u kokpitu, 79 sati računalno potpomognute obuke i 55 sati klasične tehničke učionice.
Evidentan je trend ulaganja u moderne, napredne i skupe simulatore što dugoročno prilično pojeftinjuje inače skupu letačku obuku koja bi se bez simulatora morala izvoditi kroz sate stvarnog letenja. Tim pristupom postiže se najkvalitetnija obuka u smislu uvježbavanja izvanrednih postupaka gdje se posada dovodi do automatizma u reagiranju na opasnost, što može biti ključno za spas posade i helikoptera, a što je nemoguće tako realno simulirati u pravom letu ili bi to za neke simulacije otkaza bilo jako nepromišljeno. Osim toga, simulatori omogućavaju prihvat softvera s helikoptera u svrhu temeljite pripreme ili analize leta/borbene zadaće simulirane kao da je stvarna.
Modularni Tiger koji će se stalno poboljšavati nailaskom novih rješenja ugrađenih u te jednostavno-zamjenjive module, uz niže troškove uporabe i održavanja ima svijetlu budućnost, a pristizanje tih helikoptera u postrojbe (ALAT i Heeresflieger) pridonjet će znatno doktrini brzog reagiranja.

Ljudevit POHAJDA