Europska namjenska brodogradnja nalazi se na početku opsežnog procesa internacionalnog ujedinjavanja. Francuska i Italija nastoje zadobiti vodeću poziciju u tom procesu. U tome im je glavni oslonac program gradnje čak 27 fregata FREMM (Frégate Européenne Multi-Mission) u idućih deset godina

FREMM je bez svake sumnje najveći i vjerojatno najvažniji europski projekt gradnje ratnih brodova nakon II. svjetskog rata (vrijedan 11 milijardi eura). Najveći jer obuhvaća gradnju najmanje 27 fregata istisnine 6000 tona koje se grade za francusku i talijansku ratnu mornaricu (uz mogućnost gradnje za Grčku). Najvažniji jer upravo FREMM program osigurava francuskoj i talijanskoj brodogradnji (posebice DCN-u i Thalesu u Francuskoj i Fincantieri i Finmeccanici u Italiji) tehnološki napredak kombiniran s visokim stupnjem zaposlenosti kapaciteta, i to baš u razdoblju u kojem se očekuje da će konačno započeti okrupnjavanje i konsolidacija europske vojne brodogradnje. Zbog toga će FREMM program ojačati poziciju Francuske i Italije u tim procesima.

Cijeli projekt donosi i znatan tehnološki napredak brodskih sustava, kao što je pogon, borbeni sustavi, ali i način gradnje brodova. Taj će tehnološki napredak tvrtkama uključenim u njega automatski donijeti i bolje pozicije na svjetskom tržištu, te povećati mogućnost dobivanja novih poslova i uključivanja u nove razvojne projekte. Zbog toga ne čudi da se FREMM program ocjenjuje kao “najveći europski mornarički program za cijelo iduće desetljeće i polazišna točka za buduće zajedničke programe.” Prema tvrdnjama Philippea Poiriera, šefa FREMM projekta u DCN-u, cjelokupna vrijednost programa prelazi 11 milijardi eura, od čega će 6,5 milijardi osigurati Francuska, a 4,5 milijardi Italija. Fregate FREMM bit će dugačke 142 metra i široke 20. Vršna će im brzina biti 27 čvorova, a postizat će je zahvaljujući hibridnom CODLOG (Combined Diesel Electric Or Gas turbine) pogonskom sustavu. U francuskoj konfiguraciji posada će brojati 108 ljudi a na brodovima će biti smještajnih kapaciteta za 145 osoba. Od 27 brodova FREMM programa 17 će biti Aquitaine klase francuske ratne mornarice, od čega će osam namijeniti za protupodmorničku borbu (ASW) a devet će optimizirati za uništavanje ciljeva na kopnu ? AVT (Action Vers la Terre) inačica. U francuskoj ratnoj mornarici ovi će brodovi zamijeniti flotu od devet lakih fregata klase Aviso (Type A69), tri klase Tourville (Type F67) ASW fregate i sedam ASW fregata klase Georges Leygues (Type A70).

Italija planira gradnju deset FREMM fregata, poznatih i kao Bergamini klasa, od čega će četiri namijeniti za ASW zadaće a šest opremiti kao višenamjenske borbene brodove. Ovi će brodovi zamijeniti osam fregata klase Maestrale i četiri klase Lupo. Francuski će brodovi imati pojedinačnu cijenu od 280 milijuna eura, dok će talijanski FREMM-ovi (ovisno o razlici u opremljenosti, i o namjeni) stajati oko 350 milijuna eura po brodu. Isporuka prvog FREMM broda korisniku trebala bi biti 2011., dok se isporuka zadnjeg (27.) broda planira za 2021. Planirani tempo isporuke brodova su tri godišnje.

Izvozni potencijal
Što se tiče izvoznih mogućnosti FREMM projekt bi trebao biti atraktivna ponuda, s obzirom na njegove borbene mogućnosti, visoki stupanj stealtha i nisku cijenu uporabe. Velika narudžba od čak 27 relativno sličnih brodova omogućava da se stranim kupcima ponudi proizvod po vrlo prihvatljivoj cijeni. Kako se trenutačno čini prvi bi kupac mogla biti Grčka koja razmatra mogućnost kupnje brodova koji bi bili derivat FREMM projekta. Grčka ratna mornarica procjenjuje mogućnosti da se na osnovi FREMM-a razvije njihova nova protuzrakoplovna fregata. U opciji je kupnja četiri do šest brodova. Amaris, tvrtka koja je zajednička tvrtka DCN-a i Thalesa, već je potpisala sporazum s grčkim brodogradilištem Elefsis Shipbuilding and Industrial Enterprises o mogućoj gradnji brodova na osnovi inačice višenamjenske FREMM fregate. Memorandum o razumijevanju, koji je obavljen 25. listopada 2006., otvara mogućnost da uz Armarisove pomoći Elefsis Shipyards ponude grčkoj ratnoj mornarici najsuvremeniju fregatu namijenjenu protuzrakoplovnoj obrani. Memorandum obuhvaća i mogućnost prijenosa tehnologija potrebnih za gradnju i opremanje fregata. Uz to tvrtke trenutačno pregovaraju i o mogućnostima uključivanja Elefsis Shipyards kao dugoročnog strateškog partnera DCN/Thales konzorciju u gradnji francuskih FREMM fregata te mogućoj gradnji brodova za druge kupce.

Program kupnje novih fregata ključan je dio razvoja grčke ratne mornarice u petogodišnjem planu donesenom u lipnju 2006. On zahtijeva nabavu naprednog protuzrakoplovnog raketnog sustava s najmodernijim višenamjenskim radarom. Neslužbeni izvori navode da grčka ratna mornarica trenutačno favorizira Thalesov APAR radarski sustav (udružen s SMART-L 3D motrilačkim radarom velikog dometa, te Raytheonovim Standard Missile SM-2 i Evolved Sea Sparrow vođenim projektilima). Ako će grčka ratna mornarica inzistirati na Thales/Raytheon kombinaciji senzora/sustava za kontrolu paljbe/projektila DCN će morati provesti integraciju tih sustava u FREMM projekt. DCN/Thales nisu jedini koji žele grčku narudžbu. Svoje su prijedloge pripremili ThyssenKrupp Marine Systems i Navantia. ThyssenKrupp je donekle u prednosti jer je vlasnik najvećeg grčkog brodogradilišta Hellenic Shipyards, a grčkoj će ratnoj mornarici ponuditi derivat projekta MEKO D. Španjolska će Navantia ponuditi fregatu temeljen na projektu F 100.

Što se tiče francusko/talijanskog FREMM programa kao formalni naručitelj javlja se europski OCCAR biro za vojne nabave koji “glumi” kupce u ime obje ratne mornarice. OCCAR je zadužen za sve ugovore FREMM programa. S druge je strane Armaris konzorcij (“joint venture” tvrtki DCN-a i Thales Navale France) za francuske brodove, te Orrizonte Sistemi Navali (“joint venture” tvrtki Fincantieri i Finmecanica) za talijanske brodove. Za sve ugovore s podugovaračima zaduženi su Armaris (francuske tvrtke) i Orizzonte (talijanske tvrtke).
FREMM-ova shema ugovaranja obuhvaća 4,7 milijardi eura (od čega 3,5 milijardi eura pokriva Francuska, a ostatak Italija) potvrđenih poslova koji obuhvaćaju nepovratna sredstva za razvojne aktivnosti te gradnju i opremanje deset fregata (Tranche Ferme). Od deset brodova osam je namijenjeno Francuskoj (šest ASE i dvije AVT fregate), a ugovor za njihovu gradnju potpisan je 19. studenog 2005. Već su poznata i imena brodova: Aquitaine, Normandie, Provence, Bretagne, Auvergne, Languedoc, Alsace i Lorraine. Samo su dva broda namijenjena talijanskoj ratnoj mornarici. Ugovor za njihovu gradnju potpisan je 9. svibnja 2006., a brodovi će dobiti imena Carlo Bergamini i Carlo Margottini.

Ugovor za logističku potporu
Tranche Ferme uključuje (za francuske sustave) i ugovor o logističkoj potpori u kojem glavni ugovarač jamči određenu razinu operativne razine svakog broda u prvih pet godina nakon isporuke prvog broda u klasi. Ako se ta operativna razina ne dostigne ugovarač će morati plaćati penale. Tranche Ferme ima pet opcija (Tranches Conditionelles) koje će se naknadno uporabiti. Za Italiju postoje tri opcije, od čega će prva pokrivati četiri fregate (tri ASW i jednu opće namjene) a primjenjivat će se od 2011. Dodatne dvije (namijenjene za dvije fregate opće namjene) primjenjivat će se znatno kasnije u idućem desetljeću.

Francuska je u FREMM ugovore uključila dvije Tranches Conditionelles. Oni pokrivaju prvu seriju od četiri fregate (dvije ASW i dvije AVT) koje će se primijeniti od 2012. Druga će serija obuhvatiti pet brodova, svi u AVT konfiguraciji. Glavna razlika između ASW i AVT konfiguracije bit će u tome da će ASW imati tegljeni sonar dok će AVT konfiguracija imati krmenu rampu za porinuće i vađenje brodova za specijalne operacije. Uz to AVT brodovi će imati dodatne mogućnosti smještaja, prostore za zapovjedne centre i potrebne logističke sustave potrebne za djelovanje pripadnika specijalnih snaga.

Prema tvrdnjama visokih dužnosnika tvrtki uključenih u FREMM program potpisani ugovori obuhvaćaju gradnju svih 27 brodova. To je napravljeno zato da se industriji smanje troškovi razvoja u prvim godinama programa jer su mogli od samog početka raditi kalkulacije troškova za 27 brodova. U slučaju da kupci odustanu od koje serije brodova proizvođači će morati napraviti nove kalkulacije troškova, što bi dovelo do povećanja pojedinačne cijene broda. Povećanje cijene ovisilo bi o vrsti brodova od kojih bi kupci odustali.
Potpuno bi druga bila situacija ako bi kupci odustali od narudžbe zbog problema u razvoju i isporuci brodova. U tom slučaju bi tvrtke morale vratiti već dobiven novac. Zbog toga su svi ugovarači (i podugovarači) uložili dodatne napore da razriješe sve teškoće unutar FREMM programa. Rasčlamba, koja je obavljena početkom listopada 2006., je pokazala da je ostalo tek nekoliko neodgovorenih pitanja na koje su već u studenom nađeni odgovori. Problemi koji su trenutačno na vrhu prioriteta tiču se područja unutrašnjeg dizajna brodova, elektromagnetičkih značajki i pogonskog sustava. Problemi oko pogonskog sustava su očekivani jer će FREMM fregate rabiti potpuno novi CODLOG sustav koji je razvila tvrtka DCN Indret (koja je ujedno i glavni ugovarač za područje pogonskog sustava). Kako je to ujedno i prvi put da će francuska i talijanska ratna mornarica rabiti CODLOG sustav cijeli je proces razvoja i ugradnje pod posebnom pažnjom.

Rješavanje problema
Odabrano pogonsko rješenje obuhvaća dva elektromotora (koje će isporučiti francuska tvrtka Areva/Jeumont) a koji daju izlaznu snagu oko 2 MW. To je dovoljno da brodovima istisnine 6000 tona osigura brzinu krstarenja od oko 15 čvorova. Ove će elektromotore ugraditi direktno na pogonsku osovinu, po jedan na dvije osovine. Za postizanje vršne brzine veće od 27 čvorova odabrana je plinska turbina LM2500+G4 (četvrtka generacija) koji će isporučiti talijanska tvrtka Avio u suradnji s američkim General Electricsom. Ova plinska turbina osigurava 32 MW snage. Na pogonske je osovine spojena preko specijalnog reduktora koji će isporučiti DCN Indret.

Dva crteža koje je objavila tvrtka Thales, a koja pokazuju mogući izgled budućih grčkih fregata građenih po FREMM projektima. Na crtežu se vidi Thalesov APAR radarski sustav i SMART-L 3D motrilački radar velikog dometa. Tvrtka DCN je naknadno otklonila svaku mogućnost da na FREMM fregate (pa čak i za strane kupce) ugradi ove radare
Električnu će energiju osiguravati dvije skupine s po dva dizelgeneratora. Jednu će skupinu postaviti u prednji, a jednu u stražnji dio broda radi bolje stabilnosti, ali i veće otpornosti na oštećenja. U pramčanu strojarnicu FREMM fregata ugradit će i pramčani azimutski potisnik koji će, između ostalog, osiguravati i brzinu od sedam čvorova, a koju su stručnjaci DCN-a opisali kao “emergency get-you-home” mogućnost. Uz to potisnik će osigurati i izvrsnu pokretljivost broda pri malim brzinama i/ili u lukama. U trenutku pisanja članka isporučitelj azimutskog potisnika još nije bio odabran, ali se znalo da će mu snaga biti oko 1 MW.

Brodski vijci promjenjivog uspona
CODLOG sustav neće biti isti na francuskim i talijanskim fregatama FREMM programa. Najveća će razlika biti u tome što će francuske fregate imati vijke nepromjenjivog uspona (koje će isporučiti DCN Indret) dok će talijanske fregate imati selektivno kontrolirane vijke (i zbog toga i drukčije rješenje pogonske osovine). Prema industrijskim izvorima najveća prednost talijanskog rješenja je u slučaju naglog zaustavljanja broda. FREMM fregata opremljena vijcima promjenjivog uspona moći će se potpuno zaustaviti (pri vršnoj brzini) za otprilike tri dužine broda, dok će FREMM-ovi s fiksnim vijcima trebati otprilike duplo veću razdaljinu. Ovu će prednost talijanske fregate moći iskoristiti recimo radi izbjegavanja mogućeg sudara s drugim plovilom ili nasukavanja, izbjegavanju protubrodskih projektila ili izbjegavanju ulaska u minsko polje. Druga velika razlika bit će u mogućnosti talijanskih FRAMM fregata da uključe pogonske elektromotore paralelno s plinskom turbinom. Na žalost nije objašnjeno kako će to utjecati na povećanje brzine broda i hoće li uopće.

Drugo važno područje na kojem je intenzivno rađeno je stealth (niska zamjetljivost). Kao osnova uzeta su iskustva s projektiranja i gradnje DCN-ovih fregata klase La Fayette za francusku i strane mornarice. DCN tvrdi da će FREMM fregate biti iznimno stealthy brodovi u pogledu niskog radarskog odraza, infracrvenog i akustičkog potpisa. Kako bi smanjili infracrveni potpis ispuh dizelskih motora iz pramčane strojarnice proveden je prema boku broda neposredo iznad razine mora. Dodatno hlađenje osigurano je ubrizgavanjem vode u ispuh. Isporučitelj sustava za hlađenje još nije odabran a u najuži krug ušla je norveška tvrtka Mecmar AS i nizozemska Discom BV. I ispušni plinovi koji će se ispuštati kroz brodski dimnjak također će se hladiti, ali ne vodom već hladnim zrakom.

Smanjenje broja posade

Još jedna ključna inovacija koja će se primijeniti na FREMM fregatama je najnapredniji automatizirani sustavi upravljanja koji će omogućiti smanjenje broja posade, što će pak dovesti do bitnog smanjenja operativnih troškova. Iako su ovi planovi još u fazi razrade očekuje se da će s višenamjenskim ratnim brodovima istisnine 6000 tona upravljati posada od samo 108 ljudi. Taj broj uključuje i zrakoplovnu komponentu potrebnu za letenje i održavanje brodskog NH90 helikoptera. Uz to na svakoj će fregati biti dodatni smještajni prostor za još najmanje 37 ljudi (pripadnici specijalnih snaga ili združenih stožera i slično). To je golem napredak jer još samo deset godina prije brodovi ove veličine zahtijevali su posadu od minimalno 200 ljudi, ili gotovo duplo više nego što će ih biti na FREMM fregatama.
Smanjenje posade imat će još jednu prednost ? bitno povećanje standarda smještaja i života posade. Radni uvjeti će se poboljšati uporabom najsuvremenijih računalnih sustava koji će, uz već spomenutu integraciju i automatizaciju, bitno pojednostavniti upravljanje brodom i borbenim sustavima. Svi brodski sustavi bit će povezani jedinstvenom brodskom informatičkom vezom, uz koju će usporedo ići i klasična komunikacijska veza. Tvrtke DCN i Thales Naval France odgovorne su za razvoj i isporuku zapovjednog borbenog sustava za francuske FRAMM-ove, zbog čega su osnovali zajedničku tvrtku s 50:50 postotnim vlasništvom. Nakon što se u budućnosti okonča fuzioniranje DCN-a i Thales Naval France u jednu korporaciju i ova će novonastala tvrtka postati njen zasebni dio.
Isporuku automatiziranih i integriranih sustava za upravljanje svim brodskim sustavima obavit će DCN (bazirani na produkcijskoj liniji Shipmaster) ili talijanska tvrtka Avia-Elsag. Natječaj za dobavljače sustava i podsustava za francuske brodove još je uvijek u tijeku. Uz to još uvijek se dogovaraju svi detalji o tome gdje će se i kada graditi svi FREMM sustavi. Ono što se trenutačno zna jest činjenica da će se gradnja i opremanje francuskih FREMM fregata obaviti u brodogradilištu DCN Lorient, dok će se talijanski brodovi graditi u Fincantierievom brodogradilištima u Riva Trigosou i Muggianou. To je logično ako se zna da je glavni ugovarač za francuske brodove DCN, te da je sav posao ugovaranja, kontrole kvalitete isporučenih sustava i njihovo integriranje u brod prepušten njemu. Kako bi zaposlio sve svoje kapacitete DCN će dio poslova (gradnja brodskih segmenata) rasporediti i u druga svoja brodogradilišta (Brest i Cherbourg). Ako dođe do neplaniranih zastoja ili povećanja opsega poslova (prodaja stranim kupcima) postoji mogućnost davanja poslova i brodogradilištima koji nisu unutar DCN korporacije. U svakom slučaju druga će brodogradilišta moći dobiti nešto manje od jedne trećine sveukupnog posla na francuskim FREMM fregatama (brodske sekcije koje tvore pramčani dio broda). Središnji i krmeni dio obvezno će se graditi u DCN Lorientu, što će uključivati i ugradnju pogonskog sustava.

Uz to gradnja prvog broda u klasi, zbog kompleksnosti sustava i potreba uhodavanja posla, u potpunosti će se obaviti u brodogradilištu Lorient. Tako će se na jednom mjestu moći otkloniti svi mogući nedostaci te steći potrebno iskustvo za gradnju ostalih fregata. Gradnja prvog broda na jednom mjestu ima za cilj i razvijanje precizne strategije gradnje, a koja se može provjeriti samo tijekom gradnje. Krajnji cilj strategije gradnje je maksimalno smanjenje troškova kako bi se održala zadana pojedinačna cijena fregata.

Planovi gradnje
Rezanje čelika za prvu FREMM fregatu započet će u prvoj polovici 2007., a ispitivanja na moru bi trebala započeti 2010., što daje tempo gradnje kraći od četiri godine. Predaja prvog broda iz klase kupcu planirana je za sredinu 2011. Drugi brod iz klase trebao bi se predati kupcu 13 mjeseci kasnije. Nakon toga tempo isporuke brodova trebao bi biti jedan svakih sedam mjeseci. Razmak od 13 mjeseci između prvog i drugog broda ostavljen je samo zato da se na drugi brod mogu primijeniti sva znanja stečena tijekom gradnje i testiranja prvog.
Iako se o FREMM programu govori kao o zajedničkom francusko-talijanskom programu brodovi građeni za francusku i talijansku ratnu mornaricu bitno će se razlikovati. Tako će zapovjedno-borbeni sustav SETIS (Ship Enhanced Tactical Information System) za francuske brodove isporučiti DCN/Thales. Thales će isporučiti višenamjenski radar Herakles i Artemis infracrveni sustav motrenja. Na talijanske će brodove ugraditi zapovjedno-borbeni sustav tvrtke Selex Sistemi Integrati koja je u vlasništvu Finmeccanica. Ista je tvrtka odgovorna i za isporuku EMPAR radara i SASS infracrvenog motrilačkog sustava. Topove kalibra 76 mm isporučit će Oto Melara, Sigen će isporučiti sustave za elektroničko ratovanje, a sonar će isporučiti Thales Underwater Systems.

Kompanija koja je izvan DCN i Fincantieri sustava, a koja će najviše zaraditi na FREMM programu, je MBDA. Ta njemačko-francusko-britansko-talijanska tvrtka s 10 000 zaposlenih (s godišnjim prometom od oko 3,2 milijarde eura) odabrana je za isporuku svih vođenih projektila za brodove FREMM programa. Samo na opremanju deset talijanskih FREMM fregata (bez isporuke projektila) MBDA će zaraditi više od 200 milijuna eura. Tome, naravno, treba pridodati i cijenu projektila koja je trenutačno nepoznata jer će o tome odlučivati ratne mornarice naknadno. Zarada MBDA na francuskim brodovima bit će znatno veća, djelomično zbog toga jer se radi o većem broju a djelomično i zbog toga što će francuski brodovi u svom naoružanju imati i krstareće projektile Scalp Naval. Prema sadašnjim grubim procjenama MBDA će za opremanje francuskih brodova dobiti oko 340 milijuna eura. Tome treba pridodati i vrijednost 250 Scalp Naval projektila koje je naručila francuska ratna mornarica, od čega će 200 postaviti na FREMM fregate, a 50 na nuklearne podmornice. Vrijednost samo tog posla procjenjuje se na jednu milijardu eura.

Tomislav JANJIĆ