Amiral Ronarc’h bit će prvi brod nove francuske klase FDI, koja pod imenom Belh@rra ima i velike izvozne ambicije

Francuski program naziva Frégates de taille intermédiaire (FTI), koji bi se mogao prevesti kao fregate srednje veličine, pokrenut je 2015. kako bi se ratnoj mornarici osigurali brodovi koji će djelovati u sigurnosnim i mirovnim misijama. Od kraja 2018. dio brodova obuhvaćenih programom označen je kao Frégates de défense et d’intervention (FDI), tj. fregate za obranu i intervenciju. Osim operativne uporabe u francuskoj mornarici, glavna zadaća bit će im privlačenje stranih kupaca. To bi trebale ostvariti pod izvoznom oznakom Belh@rra (“@” u imenu naglašava da je riječ o “digitalnoj” fregati, kako navodi proizvođač). Iako se francuske fregate FREMM, koje su razvijene u suradnji s Italijom, dobro prodaju (najnoviji je kupac Američka ratna mornarica), one su ipak velike (od 6000 t nosivosti naviše), iznimno složene i preskupe za mnoge potencijalne kupce kojima će manja i jeftinija fregata biti znatno prihvatljivija. Prema trenutačnim planovima, francuski će porezni obveznici ratnoj mornarici platiti gradnju pet fregata FDI. Gradnja prve, koja će nositi ime Amiral Ronarc’h, službeno je počela svečanim rezanjem limova 24. listopada 2019. Polaganje kobilice planirano je za studeni ove godine, isporuka za 2023., a puna operativnost za 2025. godinu.

Možda Naval Group smatra da okvirne cijene nije potrebno objaviti jer ističe kako će Belh@rra biti iznimno prilagodljiva potrebama budućih korisnika. U prospektu koji je još 2016. izdala nekadašnja Direction des Constructions Navales (DCNS), iduće godine preimenovana u Naval Group, klasa se opisuje kao budući brod sa značajkama smanjene zamjetljivosti (stealth) namijenjen ostvarenju premoći na moru te kao zamjena za fregate La Fayette. Ta klasa postigla je zadovoljavajući izvozni rezultat jer je prodana ratnim mornaricama Saudijske Arabije (tri broda), Singapura (šest) i Tajvana (šest). DCNS je u spomenutom prospektu iz 2016. godine Belh@rru opisao i kao kompaktnu fregatu sposobnu za izvršavanje brojnih zadaća – i samostalno i u sklopu borbene skupine. Uz mogućnost djelovanja na oceanima, ističe se da će nova klasa zbog plitkog gaza imati i mogućnost djelovanja u priobalnim vodama. Najsuvremeniji radari, sonari, sustavi za elektroničko djelovanje te sustavi veze omogućit će klasi, prema tvrdnjama proizvođača, uspješno izvršavanje i najsloženijih borbenih zadaća u zahtjevnom okruženju. Naravno, ono što Naval Group ne ističe jest da najsuvremeniji radarski i drugi elektronički sustavi znatno povećavaju cijenu broda, no to je ionako ostavljeno na izbor kupcu. U prospektu se naglašava da će potencijalni kupci nove fregate moći naoružati najsuvremenijim borbenim sustavima površina-zrak, površina-površina, topničkim i protupodmorničkim naoružanjem, što će omogućiti djelovanje u konvencionalnim i nekonvencionalnim (asimetričnim) borbenim zadaćama. Navodi se da prilagodljivi dizajn omogućava potencijalnim kupcima da buduće fregate potpuno prilagode svojim potrebama (tj. financijskim mogućnostima). Zanimljivo je da se kao posebna značajka ističe spremnost Francuza na transfer tehnologija. Pritom se u prvom redu misli na prijenos znanja i vještina gradnje broda, što bi trebalo privući kupce koji žele graditi brodove u domaćim brodogradilištima (prije svega azijske zemlje).

Nadzor rada broda

Predložena konfiguracija fregate Belh@rra počinje AESA radarom s četiri fiksne antene postavljene na masivnom jarbolu smještenom odmah iza zapovjednog mosta. Taj bi se jarbol iskoristio i za smještaj antena sustava za elektroničko djelovanje i antena navigacijskih radara te elektrooptičkih motrilačkih sustava. Podaci prikupljeni sa svih tih sustava automatski bi se obrađivali unutar sustava PSIM (Panoramic Surveillance Intelligence Module) i onda slali u nadzorno-zapovjedni sustav SETIS. Dakle, Naval Group u međuvremenu je počeo klasu FDI/Belh@rra promovirati kao prvi francuski digitalni ratni brod. Tako prije svega naglašava uporabu najsuvremenijih sustava za nadzor i obradu podataka te zapovjednih sustava koji se mogu zaštićenim digitalnim podatkovnim vezama uvezati sa sličnim sustavima članica NATO-a. Digitalni nadzor proširen je i na strojarnicu te sve dijelove broda. Nadzor rada broda te borbene situacije i borbenih djelovanja odvijat će se iz zapovjednog središta smještenog neposredno iza zapovjednog mosta. Ako ćemo vjerovati crtežima iz promidžbenih materijala, u zapovjednom središtu bit će prostor za pet operatera, zapovjednika broda i prvog časnika. Zbog visoke automatizacije obrade podataka, za uspješno borbeno djelovanje bit će potreban tek jedan operater na jednoj konzoli. Iako će na brodu biti prostora za smještaj do najviše 165 osoba, predviđeni broj članova posade iznosi samo 125 časnika, dočasnika i mornara. Doduše, tom se broju mora pridodati i letačko osoblje koje će se brinuti o ukrcanom helikopteru i besposadnim letjelicama.

Dobar izbor radara

Iako Naval Group naglašava da fregate klase Belh@rra imaju veliku sposobnost prilagodbe potrebama kupca, logično je da ipak “gura” francuske sustave koji će biti u fregatama FDI. To se ponajviše vidi kroz odabir elektroničkih sustava i naoružanja. Glavni motrilački sustav trebao bi biti AESA radar s četiri fiksne antene iako Naval Group spominje i mogućnost ugradnje 3D radara s rotirajućom antenom. Preporučeni je radar Sea Fire, najnoviji proizvod tvrtke Thales. Prvi je prototip dovršen 2018., a razvoj je uspješno okončan 2020. Osnovna mu je značajka uporaba četiriju fiksnih antena koje osiguravaju neprestani nadzor unutar svih 360 stupnjeva. Inačica Sea Fire radara namijenjena ugradnji na fregate klase Belh@rra ima najveći domet motrenja 500 kilometara za objekte u zraku i 80 km za plovila (zbog toga se ponekad označava i kao Sea Fire 500). Prema tvrdnjama proizvođača, Sea Fire može istodobno pratiti čak 800 objekata (ujedno i potencijalnih ciljeva). Zbog toga je obrada podataka potpuno automatizirana te se operateru prikazuje već obrađena slika. Thales tvrdi da Sea Fire može otkrivati objekte u rasponu od vrlo malih besposadnih letjelica, protubrodskih vođenih projektila koji lete nadzvučnim brzinama, vrlo malih plovila pa do balističkih projektila srednjeg dometa. Nisu objavljeni podaci o veličini i masi antena, no dostupne ilustracije pokazuju da Thales može veličinu antene prilagođavati veličini plovila te da se mogu ugraditi i na male ratne brodove kao što su korvete. Naravno, manja antena znači i slabije značajke radara pa ta inačica ima oznaku Sea Fire 400. Isto tako, postoji inačica radara s većom antenom namijenjena ugradnji na velike ratne brodove poput velikih fregata te razarača. Oznaka te inačice je Sea Fire 600. Inače, Sea Fire posebno je prilagođen za djelovanje s raketnim sustavom za protuzračnu obranu ASTER te mu je ugrađena dvosmjerna podatkovna veza za prijenos podataka o položaju cilja tijekom leta projektila. Postoji i kopnena inačica radara s jednom rotirajućom antenom na terenskom kamionu namijenjena uporabi unutar PZO sustava. Oznaka tog radara je Ground Fire, a ima maksimalni domet otkrivanja ciljeva na udaljenosti od 400 km.

S obzirom na odlične značajke radara Sea Fire, Naval Group ne predviđa ugradnju dodatnog motrilačkog radara, osim dvaju ili triju navigacijskih. Doduše, ostaje pitanje kakvo je rješenje ako bi potencijalni kupac odabrao kombinaciju radara Sea Fire i PZO sustava kao što je RIM-162 Evolved SeaSparrow Missile (ESSM). Projektil tog sustava ima poluaktivno radarsko navođenje, što znači da radar s broda (tzv. iluminator) mora “osvjetljavati” cilj da bi ga poluaktivno radarsko tražilo na projektilu otkrilo i usmjerilo projektil na njega. Najjednostavnije rješenje bilo bi “osvjetljavanje” cilja s radara Sea Fire, no ta se mogućnost nigdje ne spominje. Drugo je rješenje ugradnja posebnih radara-iluminatora. RIM-162 ESSM nalazi se u naoružanju grčke mornarice, no najavljena, a zatim ipak demantirana grčka kupnja fregata klase Belh@rra mogla bi razjasniti kako Naval Group namjerava riješiti taj problem. Iznad zapovjednog mosta te neposredno ispred jarbola mjesto je predviđeno za ciljnički sustav pramčanog topa.

Ribari ili pirati?

U promidžbenim se materijalima iz 2019. za klasu Belh@rra tek spominje ugradnja dvaju elektrooptičkih motrilačkih sustava koji bi pokrivali 360 stupnjeva oko broda. Turete sa senzorima (dnevnim i termovizijskim / infracrvenim kamerama te laserskim daljinomjerima) nalazile bi se neposredno iznad bočnih antena radara Sea Fire. Ti su sustavi to potrebniji jer je jedna od namjena klase djelovanje u priobalnim vodama u različitim mirovnim i humanitarnim misijama. Nužni su za identifikaciju plovila koja se ne može obaviti radarima, npr. radarski odrazi ribarskog i piratskog čamca ili plovila s teroristima i nekoliko stotina kilograma eksploziva potpuno su jednaki. Zbog toga, prije nego što zapovjednik broda odluči hoće li plovilo presresti ili po njemu otvoriti paljbu mora imati mogućnost vizualne identifikacije. Kao preporučena opcija navodi se elektrooptički motrilački sustav Safran PASEO-XLR (eXtra Long Range), koji je za svoje fregate FDI odabrala francuska mornarica. Riječ je o sustavu s vrlo malom turetom u koju su smješteni dnevna kamera vrlo visoke rezolucije, infracrvena kamera (preporuča se ugradnja Short-Wave InfraRed (SWIR) kamere) te laserski daljinomjer siguran za oči. Tureta je giroskopski stabilizirana. Safran naglašava da PASEO-XLR ne samo da omogućava motrenje i identifikaciju objekata na morskoj površini i u zraku nego i osigurava parametre za njihovo gađanje topničkim naoružanjem. To je postignuto ugradnjom balističkog računala. Spomenuta je opcija posebno važna za manje brodove ili brodove koji nisu opremljeni suvremenim radarima (recimo ophodni brodovi opremljeni navigacijskim radarima te daljinski upravljivim topom). PASEO-XLR javnosti je prvi put prikazan na izložbi Euronaval 2016, a razvoj je dovršen 2018. te je među najnovijima u klasi. Zbog povećanja sigurnosti u lukama i pri djelovanju protiv asimetričnih ciljeva kao što su piratska i teroristička plovila, fregate FDI dobit će i TV nadzorni sustav tvrtke Bertin Technologies. Taj će sustav pružati sliku bliskog okruženja broda unutar 360 stupnjeva.

Neizostavan dio

U suvremenim uvjetima borbenih djelovanja na moru sustavi za elektroničko djelovanje podjednako su važni kao i radari. Međutim, njih se rijetko spominje. Tako Naval Group, vezano uz klasu Belh@rra, tek navodi ugradnju senzora za pasivno otkrivanje, klasifikaciju i praćenje svih frekvencijskih raspona radara, radiouređaja i lasera. To, naravno, nije dostatno pa se planira i ugradnja sustava za njihovo ometanje, tj. sustava za aktivnu i pasivnu samozaštitu. Uz aktivne sustave ometanja planira se i ugradnja bacača radarskih i infracrvenih mamaca za ometanje protivničkog samonavođenja protubrodskih projektila. Neizostavan je dio svake višenamjenske fregate barem jedan sonar. Naval Group predvidio je za FDI ugradnju dvaju sonara, jednog na pramcu i jednog na krmi. Preporučeni sonar na pramcu je BlueHunter (prijašnje oznake Kingklip Mk 2) tvrtke Thales. Zanimljivo je da je na maketi prikazanoj 2016. taj sonar bio smješten u kobilici broda, no na ceremoniji početka rezanja limova za fregatu Amiral Ronarc’h 24. listopada 2019. nalazio se na pramcu. Thales na službenim stranicama navodi da je taj aktivno/pasivni sonar koji radi na srednjim frekvencijama namijenjen za ugradnju u FDI fregate i korvete Gowind. Osnovna mu je namjena precizno određivanje pozicije otkrivene podmornice kako bi se mogli izračunati parametri napada. Za otkrivanje podmornica na velikim udaljenostima u pramčani dio broda, ispod letne platforme, ugrađivat će se tegljeni sonar. Naval Group preporučuje ugradnju sonara promjenjive dubine zarona CAPTAS-4 Compact tvrtke Thales. CAPTAS je pokrata od Combined Active and Passive Towed Array Sonar. Postoje dvije inačice: CAPTAS-4 Compact Independent Tow (predajnik i prijamnik su odvojeni) i Dependent Tow (predajnik i prijamnik smješteni su zajedno). Obje inačice za smještaj zahtijevaju 45 četvornih metara. Masa Independent Tow inačice je 25, a Dependent Tow 20 tona. Thales naglašava da su obje inačice dostatno male za ugradnju na brodove istisnine od 2000 tona naviše. Thales je razvio i inačicu sonara CAPTAS-4 Compact smještenu u kontejner. U aktivnom modu rada sonar rabi raspon frekvencija od 900 do 1200 Hz, a u pasivnom frekvencije od 640 Hz naviše. Najveća dubina rada je 250 metara. Thales navodi da je zona otkrivanja sonara CAPTAS-4 Compact veća od 100 km, dok dio neovisnih izvora procjenjuje da je ona do 150 km u pasivnom modu rada.

Obrada podataka

Svi nabrojeni senzori u svakom trenutku prikupljaju golemu količinu podataka. Ti se podaci mogu obraditi na dva načina. Prvi je da se svakom sustavu doda jedan ili više operatera koji će 24/7 nadzirati njihov rad i analizirati podatke. To zahtijeva velik broj članova posade koji primaju plaću te su prije dolaska na brod morali proći dugu, složenu i skupu obuku. Drugi je način sve prikupljene podatke obrađivati unutar visokoautomatiziranog nadzorno-zapovjednog sustava. Na fregatama FDI rabit će se SETIS koji Naval Group opisuje kao skalabilan (modularan, fleksibilan i prilagodljiv) nadzorno-zapovjedni sustav koji će objediniti obradu podataka sa svih brodskih elektroničkih sustava. To će obavljati u realnom vremenu tako da operateri na prikaznicima (ekranima) konzola neće vidjeti radarsku sliku, nego sintetičku sliku okruženja (kao kod američkog sustava Aegis). Osim toga, SETIS osigurava prijenos podataka s broda i prema njemu preko NATO-ovih digitalnih podatkovnih veza. Naval Group naglašava da se, prema želji kupca, mogu integrirati i druge podatkovne veze. Prijenos podataka na velike udaljenosti osiguran je satelitskom vezom. Naval Group ističe i da SETIS osigurava vrlo visoku razinu interferencije operatera i sustava, što znatno olakšava i skraćuje vrijeme donošenja odluka. To je iznimno važno jer svaki operater preko konzole izravno nadzire i sve oružne sustave broda. Svaka konzola ima dva velika prikaznika. Na jednom se prikazuje sintetička taktička slika, a drugi služi za prikazivanje slike s elektrooptičkih motrilačkih sustava i/ili za navođenje paljbe s brodskih oružnih sustava. Operater ispred sebe ima i dva ekrana osjetljiva na dodir kojima upravlja sustavom SETIS, motrilačkim sustavima, oružnim sustavima, sustavima za elektroničko djelovanje i sustavima veze. Preko sustava SETIS moguće je upravljati i djelovanjima besposadnih letjelica te je i zbog toga konzola opremljena upravljačkom palicom (joystick). S pomoću nje se može upravljati i topničkim oružnim sustavima te usmjeravati elektrooptičke motrilačke sustave. Tako izgledaju konzole ugrađene u fregate FREMM i korvete Gowind, međutim, Naval Group najavljuje da će fregate FDI/Belh@rra dobiti naprednije konzole. One će umjesto dvaju prikaznika imati jedan iznimno veliki. Operater će ispred sebe imati i veliki ekran osjetljiv na dodir. Tri takve nove konzole fregate će imati u borbeno-informacijskom središtu NextGen Combat Information Centre (CIC), koje će biti smješteno neposredno iza zapovjednog mosta. Računala sustava SETIS i PSIM nalazit će se u prostoriji iznad CIC-a.

Skromnije i jeftinije

Spomenuto je da SETIS osigurava upravljanje cjelokupnim brodskim naoružanjem s jedne konzole. Kao prvo, na pramcu je osigurano mjesto za topnički sustav u rasponu kalibara od 57 do 127 mm. Francuske fregate FDI bit će naoružane topničkim sustavom Leonardo 76/62 mm Super Rapid Gun Mount. Masa mu je 7900 kg i moguće je ugraditi ga i na male ratne brodove. Brzina paljbe je 120 granata u minuti. Brzina okretanja kupole je 60 stupnjeva u sekundi, a pokretanja cijevi 35 stupnjeva u sekundi. Cijev može zauzeti elevaciju od –15 do +85 stupnjeva. Tim se topom mogu uništavati ciljevi u zraku, na morskoj površini te na kopnu. Krajnji je domet protiv ciljeva u zraku 16 km iako je učinkoviti domet višestruko manji, posebno protiv brzih i/ili malih ciljeva. Najveći je domet protiv ciljeva na moru ili kopnu vrlo dobrih 40 km. Kako se cijev tijekom paljbe hladi morskom vodom, top može kontinuirano djelovati paljbom od 120 granata u minuti. Jedino je ograničenje sustav za automatsko punjenje koji sadrži 80 granata. Leonardo u promidžbenim materijalima navodi da je taj top sposoban djelovati i u proturaketnoj obrani broda. Najnovija inačica ima kupolu smanjenog radarskog odraza kako bi se mogla ugrađivati i na ratne brodove s tom značajkom. Kao opcija nudi se i postavljanje dviju daljinski upravljivih paljbenih stanica, svake s po jednim topom kalibra 20 mm. Na pramcu, odmah iza topničkog sustava, prostor je za ugradnju vertikalnih lansera. Naval Group u promidžbenim materijalima ističe da je taj prostor dostatan za ugradnju četiriju (svaki s po osam ćelija) A70 Sylver ili lansera sličnih dimenzija. Francuska ratna mornarica za svoje fregate FDI odabrala je znatno skromnije (i jeftinije) rješenje – dva lansera A50, svaki s po osam ćelija. Iz njih će lansirati PZO projektile Aster 15 i Aster 30.

Iako imaju različite domete, oba projektila rabe jednaku osnovu: aktivno radarsko samonavođenje u završnoj fazi leta. Tijekom prilaska cilju projektil dobiva podatke o poziciji u odnosu na cilj preko dvosmjerne podatkovne veze. Osnovni projektil dug je 2,6 m i mase 110 kg. Službeni podaci o masi bojne glave nisu poznati, no proizvođač MBDA navodi da aktivni sustav navođenja osigurava izravan pogodak i protiv vrlo malih ciljeva. Neslužbeni podaci spominju bojnu glavu mase 15 kilograma. Razlika u dometu projektila ostvaruje se uporabom različitih raketnih bustera. Aster 15 rabi manji raketni buster te je zato domet nešto veći od 30 km i visina djelovanja 13 km. Ukupna je duljina tog projektila 4,2 m, a masa u trenutku lansiranja 310 kg. Stoga se taj projektil rabi za blisku obranu broda i borbene grupe. Proizvođač MBDA navodi da je sposoban uništavati sve vrste ciljeva, uključujući i protubrodske vođene projektile koji lete nadzvučnim brzinama. Aster 30 ima veći raketni buster te je domet povećan na više od 120 km, a visina djelovanja je od 50 m do 20 km. Maksimalni domet za ciljeve koji lete na visini manjoj od tri kilometra iznosi 50 kilometara. Najveća brzina projektila je 1,4 km/s. Inačica Aster 30 Block 1NT (New Technology) sposobna je obarati balističke projektile dometa do 1500 kilometara. Projektil Aster 30 Block 2 BMD (Ballistic Missile Defence) još je u ranoj fazi razvoja, a trebao bi biti sposoban obarati balističke projektile dometa do 3000 km. Taj će projektil primjenjivati osnovne tehnologije i tehnička rješenja Astera, no imat će i KKV (kinetic kill vehicle) optimiziran za uništavanje balističkih projektila te se neće moći rabiti za obaranje letjelica.

Protiv brodova i podmornica

Iako je top kalibra 76 mm sposoban djelovati po ciljevima na morskoj površini, glavno protubrodsko naoružanje ipak će biti vođeni projektili. Francuska ratna mornarica odabrala je projektile Exocet MM40 Block 3. Naravno, Exocet je jedan od najprodavanijih protubrodskih vođenih projektila, izvezen u više od 30 zemalja te višestruko dokazan i u ratnim sukobima. MM40 Block 3 najnovija je inačica razvijena prije svega kako bi se povećao domet. Proizvođač MBDA navodi podatak o maksimalnom dometu od 200 km iako većina izvora tvrdi da je domet 180 km. Projektil ima radarski sustav za samonavođenje te cilju prilazi leteći neposredno iznad morske površine. MBDA ne navodi masu bojne glave, no zna se da je ona 165 kg, što je dovoljno za onesposobljavanje broda veličine fregate. Ratna iskustva pokazala su da pogodak dvaju Exoceta u pravilu dovodi do potapanja brodova veličine razarača. Protupodmorničko naoružanje čine dva torpedna uređaja, na svakom boku po jedan, te višenamjenski helikopter. Francuske fregate FDI dobit će dva dvostruka torpedna uređaja promjera 324 mm za torpede EuroTorp MU90 Impact. MU90 ima aktivno/pasivni sonarni sustav za samonavođenje. Električni pogon osigurava vršnu brzinu od 50 čvorova te domet od 10 km. Ako se brzina smanji na 29 čvorova, domet se povećava na 23 km. Torpedo je dug 2,85 m i mase 304 kg. Za otkrivanje i uništenje podmornica na većim udaljenostima rabit će se helikopter NHIndustries NH90. On se može naoružati protupodmorničkim vođenim torpedima, ali i protubrodskim vođenim projektilima. Uz helikopter, francuska mornarica planira ukrcati i manju besposadnu letjelicu (mase do 700 kg).

Gdje su kupci?

Prvi strani kupac fregata Belh@rra trebala je biti Grčka, koja je još 2009. namjeravala nabaviti čak šest fregata FREMM. No onda je svjetska ekonomska kriza, koja je posebno teško pogodila Grčku, prisilila tamošnju vladu na smanjenje planirane kupnje na četiri pa na dvije fregate. Dubina krize na kraju je dovela do potpunog odustajanja od kupnje. Umjesto toga, neko se vrijeme govorilo o mogućnosti da Grčka uzme u najam dvije francuske FREMM fregate: Normandie i Provence. No 2019. službeno je objavljeno da odustaje i od toga te da će naručiti dvije fregate klase Belh@rra. No nakon što je ove godine potvrđeno da će Grčka kupiti 18 višenamjenskih borbenih aviona Rafale (sastavni je dio i modernizacija deset Miragea 2000), spominjalo se i da odustaje od kupnje francuskih fregata. Tako je klasa Belh@rra naizgled izgubila prvog potencijalnog stranog naručitelja. Čule su se i vijesti da će grčka mornarica kupiti četiri njemačke fregate MEKO 200 te da će četiri fregate MEKO 200HN, koje se već nalaze u njezinu flotnom sastavu, proći opsežnu modernizaciju. Međutim, vijesti iz veljače opet navode mogućnost da Grčka kupi Belh@rre. Francuska nudi različite oblike vojnoindustrijske suradnje, a spominje se ukupan iznos od pet milijardi eura za četiri fregate, što bi bila najveća grčka obrambena investicija u povijesti. No, u konkurenciji su još i španjolske F-110, koje nudi Navantia, te američke MMSC (Multi-Mission Surface Combatant), koje nudi Lockheed Martin. Zasad nema vijesti o drugim kupcima Belh@rre, a možda će i Grčka, koja već dugo odgađa odluku, pričekati porinuće prve francuske fregate FDI i konkretan pogled na prvi brod.

Mario Galić