Međunarodna konferencija o offsetu održana je u Ateni 7. do 10. svibnja 2006. Potvrđen je nastavak trenda primjene offseta u modernizaciji oružanih snaga diljem svijeta

Offset kao svojevrsni oblik protutrgovine pri nabavi naoružanja i vojne opreme iz inozemstva zauzima sve važnije mjesto u gotovo svim zemljama koje opremaju svoje oružane snage. U proteklim godinama zbog sve zastupljenije primjene offseta razvili su se i različiti modeli njegove provedbe. Razvijene zemlje ga na određeni način ograničavaju ili ga svode na primjenu u nuždi, dok ga primjerice zemlje u razvoju sve više potiču do te mjere da raznim mehanizmima vrijednost offseta uvjetuju većom od same vrijednosti osnovnog ugovora o nabavi.
Prateći trendove primjene offseta, te promovirajući offset među tvrtkama diljem svijeta, američka tvrtka GOCA (Global Offset and Countertrade Association) te britanska vladina agencija DMA (Defence Manufacturers Association), organizirale su drugu po redu međunarodnu konferenciju o offsetu pod nazivom The Global Industrial Co-operation Conference 2006. Konferencija je održana u Ateni od 7. do 10. svibnja ove godine na kojoj je sudjelovalo i našo izaslanstvo, a jedan od autora ovog članka održao je i prezentaciju na temu offseta u Hrvatskoj. Veliki interes za ovu temu iskazan je i velikim brojem nazočnih na konferenciji što je rezultiralo 85 postotnim povećanjem u odnosu na konferenciju u Portugalu održanu 2004. godine kada je bilo oko 200 sudionika.

Bilo je to pravo mjesto za predstavljanje offset regulative Republike Hrvatske međunarodnoj javnosti pokazivanjem interesa za prakticiranje offseta pri nabavi vojne opreme za opremanje i modernizaciju oružanih snaga. Tri dana trajanja konferencije nisu bila dovoljna za razmjenu bogatih iskustava zemalja diljem svijeta, a svakodnevna popunjenost svih mjesta u dvorani svjedočila je o velikoj zainteresiranosti nazočnih za novim temama iz ovog područja.
Trodnevno trajanje konferencije bilo je podijeljeno u dvadeset tri sekcije sa 46 prezentacija i više panel diskusija u kojima je sudjelovalo preko pedeset govornika.
S obzirom na to da je konferencija održana u Grčkoj uvodni dio je bio posvećen offset regulativi te zemlje, a prigodni govor i pozdravljanje sudionika pripali su zamjeniku ministra obrane Grčke Vasilisu Michaloliakosu. Temu “Grčka offset regulativa” održao je predstavnik ministarstva obrane Anastassios G. Tenekoudis. Naglašeno je da su ugovori o offsetu u izravnoj vezi s ugovorima o nabavi vojne opreme te da je offset politika vrlo transparentna. No isto je tako istaknuto da je veliki dio već sklopljenih ugovora revidiran u svrhu povećanja udjela offseta u njima, a od lokalne obrambene industrije dolaze signali da je postojeća offset regulativa zastarjela i da zahtijeva poboljšanja.

U nastavku izlaganja već u drugoj sekciji tema je bila “Offset politika Libije”. Prezentaciju je održao Grant Rogan, predstavnik konzultantske tvrtke Blenheim Capital Partners koja u području offseta pokriva zemlje Zaljeva i Libiju. Iznio je podatak da Libija za sada prakticira civilni offset, ali da s nekim europskim tvrtkama kao što su BAE Systems i EADS pregovaraju o projektima iz područja patrolnih brodova, sustava nadzora, izobrazbe vojnog osoblja i dr. Offset regulativa je pripremljena ali nije upućena na vladu te da će Libija u tome određivati brzinu provedbe koja je njoj od interesa. Ispunjenje offset obveza predviđeno je u najdužem trajanju od 8 godina osim kada je riječ o investicijama u Libiju može se rok produžiti za dodatnih 18 mjeseci. Vrijednosti offset koeficijenata su predviđene u području od 1-3,5 ovisno o vrsti ispunjenja offset obveza. Isto tako za neispunjenje offset obveza predviđeno je naplaćivanje penala u iznosu od 6 % što je uvijek predmet dogovaranja. Daljnja izlaganja započela su temom “Offset u Danskoj” koju je prezentirala Sonja Siegismund. Spomenuta predstavnica njihovog ministarstva gospodarstva iznijela je niz iskustava industrijske participacije (offseta) u Danskoj te planove za budućnost. Danski primjer je bio zapravo logični uvod u panel sekciju “Offset u baltičkim zemljama” koju su predstavili izaslanici Estonije i Litve. Predstavnica Estonije Ele Merike Partel prikazala je offset na primjeru nabave raketnih sustava vrijednosti 70 milijuna USD koji se razmatra ove godine. Multiplikatori će imati utjecaja na izbor dobavljača, a kreću se u rasponu od 2-10 no Ele drži da su previsoki te se zalaže za njihovo smanjenje .

U drugom dijelu dana bila je zanimljiva peta sekcija “Offset u centralnoj Europi” pri čemu je predstavnik poljskog ministarstva gospodarstva, odjela za offset predstavio poljska iskustva na provedbi offseta poglavito pri nabavi borbenih aviona F-16. Jedan zoran primjer obostrane koristi i dugoročne suradnje vezan za primjenu offseta iznio je Robert J. Robinson zamjenik predsjednika tvrtke Pratt&Whitney zadužen za međunarodne poslove. Ta tvrtka će investirati u Poljsku oko 50 milijuna USD kako bi tehnološki poboljšala razinu proizvodnih kapaciteta tvrtki s kojima surađuje. Većina ulaganja povezana je s ugovorima o offsetu u kojima P&W participira zajedno s glavnim ugovarateljem dostave aviona Lockheed Martin. Dio ulaganja namijenjen je i razvojnom središtu u institutu za zrakoplovstvo u Varšavi. Naime tvrtka za proizvodnju zrakoplovnih motora posluje u Poljskoj već 28 godina i zapošljava oko 6000 Poljaka u tvornicama u Rzeszowu i Kaliszu. Motori proizvedeni u tim tvornicama biti će ugrađeni u poljske avione F-16. Panel sekciju na temu offseta u centralnoj Europi održali su predstavnici Češke, Mađarske i Slovenije koji su iznijeli bogata iskustva u provedbi offseta u svojim zemljama te potvrdili pogodnosti offseta pri intenzivnoj nabavi vojne opreme za dostizanje potrebnih normi koje zahtijeva članstvo u NATO-u. Prvi dan konferencije završio je offsetom u Australiji i Maleziji gdje se također moglo čuti niz zanimljivosti i specifičnosti pri provedbi offseta u tim zemljama uglavnom s poznatim svjetskim tvrtkama. Drugi dan konferencije započeo je temom offseta u Nizozemskoj i Belgiji pri čemu su predstavnici tih zemalja također potvrdili veliku uključenost regionalnog malog i srednjeg poduzetništva u offset programe. Nastavak je bio posvećen offsetu u Norveškoj.

Središnji dio dana, a ujedno i konferencije pripao je predstavljanju offseta u Hrvatskoj koji je predstavljen kroz panel sekciju “Offset u jugoistočnoj Europi” zajedno s Rumunjskom i Bugarskom. Problematika offseta u spomenutnim zemljama približno je slična s tom razlikom što Rumunjska ima nešto razvijeniju međunarodnu suradnju, a time i više iskustva u provedbi offseta. Možda je važno istaknuti da je rumunjsku prezentaciju offseta održala predstavnica agencije za offset, a bugarska iskustva i offset politiku je predstavila predstavnica ministarstva gospodarstva. Bugarska je također osnovala agenciju za offset koja će imati savjetodavnu ulogu u funkcioniranju provedbe offseta. Prezentaciju offset regulative u Republici Hrvatskoj održao predstavnik ministarstva obrane. Ostatak dana je popunjen izlaganjima offseta u Izraelu koji je predstavila Bina Bar-On iz direkcije za industrijsku kooperaciju ICA (Industry Cooperation Authority). Direkcija koordinira aktivnosti među relevantnim ministarstvima i predstavnicima industrije povezano s provedbom offseta. Glavne aktivnosti direkcije su osiguranje informacija o mogućnostima izraelske industrije, koordinacija aktivnosti povezanih s posjetom izraelskih predstavnika stranim tvrtkama, organizacija posjeta stranih partnera izraelskoj industriji, organizacija konferencija između stranih partnera i domaće industrije te druge aktivnosti. Osim organizacije direkcije iznijela je niz iskustava na bogatoj provedbi offseta u Izraelu.

Proizvodnja automobila Opel Zafira i drugih modela u Poljskoj rezultat je offset sporazuma kojim je otvoreno oko 1000 radnih mjesta
Dugi dio dana bio je posvećen provedbi offseta prema scenariju NATO-a koji su predstavili dužnosnici NATO-a za praćenje offseta. U sklopu sekcije predstavljen je i pogled na offset američke administracije koji je manje-više poznat našim čitateljima no ističemo da vlada SAD-a kao najveći izvoznik naoružanja i vojne opreme te proizvoda civilne zrakoplovne industrije vidi u offsetu i negative efekte za domaće gospodarstvo kroz smanjenje broja zaposlenih i prijenos visoke tehnologije u druge zemlje.
Završetak dana obilježila je panel sekcija na temu prebijanja offset obveza i otpisa offset obveza među zemljama koje ga prakticiraju. Diskusiju o tim pitanjima pripremili su predstavnici Velike Britanije (DESO), Danske (NAEC), Norveške, Belgije i Južne Afrike. Kroz, većini sudionika, zanimljivu tematiku izmjenjivali su se govornici objašnjavajući modele prebijanja i otpisa offseta te niz drugih kombinacija koje potiču suradnju među zemljama na provedbi offseta.
Treći i završni dan konferencije započeo je offsetom u Turskoj. Turska ima dobro razrađenu offset regulativu i na pomolu su nove izmjene koje bi trebale zaživjeti tijekom ove godine. Offset se provodi preko agencije za obrambenu industriju SSM, a novom regulativom bi se uredila područja offseta, redefinirali multiplikatori i niz drugih offset parametara. Trenutačno se u Turskoj vodi više od 50 offset programa, a kao novina se ističe i bilateralno uređivanje prebijanja offset obveza.
U nastavku izlaganja kroz panel diskusiju obrađen je offset u zemljama Zaljeva i Libije u kojima je pored ostalih sudjelovao i predstavnik Ujedinjenih Arapskih Emirata koji sve više prakticiraju primjenu offseta nabavom vojne opreme.

Bogato iskustvo iznijeli su i predstavnici Portugala i Španjolske iznoseći iskustva provedbe offseta i novine u offset regulativi svojih zemalja. Offset u Latinskoj Americi predstavio je predstavnik odjela za industrijsku kooperaciju pri brazilskom ratnom zrakoplovstvu. Iznio je brazilska iskustva na provedbi offseta i rastući interes zemalja Latinske Amerike pri provedbi offseta.  Treći dan konferencije bavio se temom Offset u Austriji koju je predstavio Friedrich Machinek u suradnji s predstavnikom kompanije EADS iznoseći iskustva primjene offseta na nabavi zrakoplova Typhoon. Zanimljivost tema prenijela se i kroz iznošenje offseta u dvjema globalnim kompanijama i to Desssault Aviation i Finmeccanica. Vrlo zanimljiva rasprava vođena je na temu “Europske zemlje i Adhoc politika offseta” preko koje su predstavnici Njemačke i Italije predstavili tzv. Ad-hoc pristup offsetu, pa se moglo čuti i zalaganje predstavnika Njemačke da se offset ograniči kroz legalne institucije NATO-a. Do tada će Njemačka poštivati offset regulativu zemalja s kojima ima ugovorene odnose o prodaji svoje robe.
Odnos između obrambenog i civilnog offseta predstavili su predstavnici južnoafričke tvrtke Armscor i Švedske tvrtke Saab kroz iskustvo provedbe nabave borbenog zrakoplova Gripen.

Nabava modernih borbenih vozila većini zemalja predstavlja mogućnost angažiranja vlastitog gospodarstva kroz različite programe offset poslova
Najzanimljiviji dio za većinu posjetitelja bio je Offset u Indiji. Naime predstavnik Indije iznio je niz projekata opremanja koji prethode jačanju i modernizaciji oružanih snaga Indije. Iznošenje takvih podataka bilo je zanimljivo za većinu predstavnika tvrtki koji su po završetku prezentacije tražili kontakt sa predstavnikom Indije N.R. Mohanty jednim od najutjecajnijih ljudi u ministarstvu obrane kad je riječ o offset politici.

Zaključak
Na konferenciji su se mogla primijetiti različita stajališta među zemljama koje u svojim tenderima uvjetuju offset. No, jedno je zajedničko, a to je primjena offseta “da”. Jednako je tako zajedničko većini govornika da offset regulativa mora biti fleksibilna te da se pristup offsetu rješava od slučaja do slučaja u samom postupku pregovaranja. Mora se istaknuti (što je organizator dobro zamijetio pa je tome namijenio cijelu sekciju) da razvijene europske zemlje imaju tzv. Ad-hoc politiku offseta pri čemu prednjače Njemačka, Italija, V. Britanija i Francuska te da se neke od njih svojim utjecajem u NATO-u zalažu za svojevrsno izbjegavanje mogućnosti primjene offseta. Po svemu sudeći malo je vjerojatno da će u tome i uspjeti poglavito stoga što još uvijek na tom tržištu vlada velika konkurencija i raznovrsna ponuda pa potencijalni korisnici mogu birati od koga će kupovati i što je još važnije na koji će način realizirati financiranje potrebnog naoružanja i vojne opreme.

Može se također konstatirati da su kritičarima malih iznosa offset koeficijenata (multiplikatora) izbijeni argumenti budući da i bogate zemlje prakticiraju male iznose offset koeficijenata. Još je znakovitije kada se usporedi realizacija primijenjenih koeficijenata u offset obvezama čiji iznosi rijetko prelaze brojku 2.
Nužno je također iznijeti i zapažanje da je najveći broj nazočnih na konferenciji bio iz područja gospodarstva tj. tvrtki koje su na bilo koji način uključene u razvoj, proizvodnju i promet naoružanja i vojne opreme koja je predmet velikih nabava. Ostaju i dalje aktualna neka zapažanja analitičara, a ta su da se zahtjevi za vrijednošću offseta sve više povećavaju, dok se vrijednost koeficijenata-multiplikatora smanjuje. Udio indirektnog offseta postao je sve više dominantan, a offset se sve više prenosi na civilni sektor. K tome treba dodati i slabo razumijevanje pogodnosti koje primjena offseta može dati nacionalnom gospodarstvu.
Jednako tako i Republika Hrvatska je mogla naći svoje mjesto u primjerima niza zemalja koje imaju uređenu offset politiku opremanja oružanih snaga. Može se naslutiti da ima mjesta za usklađivanje postojeće regulative s onom u zemljama koje imaju bogato iskustvo u provedbi, ali isto tako treba konstatirati da je postojeća regulativa dostatna za primjenu offset programa. Nadamo se da će na nekim budućim konferencijama naći svoje mjesto i hrvatski proizvođači vojne opreme uključeni u provedbu offset programa kako bi obogatili svoja iskustva i razvijali svoje proizvodne kapacitete kroz dugoročnu suradnju sa stranim partnerima.

Josip MARTINČEVIĆ-MIKIĆ