RAZGOVOR: general zbora Philippe Lavigne, zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za transformaciju (ACT)

Zahvaljujući svojoj strateškoj vojnoj stručnosti i inovativnom pristupanju postojećim i budućim sigurnosnim pitanjima, Savezničko zapovjedništvo za transformaciju pomaže osigurati da NATO-ova zapovjedna struktura (NCS) kontinuirano i odgovorno ostvaruje tri temeljne zadaće NATO-a – odvraćanje i obranu, prevenciju i krizno upravljanje te kooperativnu sigurnost

Zapovjednik ACT-a general zbora Philippe Lavigne posjetio je Republiku Hrvatsku sredinom siječnja 2023. godine. Razgovarao je s našim visokim civilnim i vojnim dužnosnicima te održao predavanje na Hrvatskom vojnom učilištu. Tom je prilikom dao intervju za magazin Hrvatski vojnik.

Što je, prema vašem mišljenju, od ključne važnosti za očuvanje tehničke, vojne i organizacijske superiornosti NATO-a?

Krize u XXI. stoljeću sve je teže predvidjeti jer su nelinearne i vrlo visokog intenziteta. Njihove se posljedice osjećaju na globalnoj razini. To nam potvrđuje i nedavna pandemija te izbijanje najvećeg rata u Europi nakon Drugog svjetskog rata, sa svim popratnim globalnim gospodarskim posljedicama.

Sve snažnije nadmetanje velikih sila, sveprisutne prijetnje međunarodnog terorizma, klimatske promjene, novi izazovi u pogledu društvene otpornosti, kognitivna dimenzija (podaci, odlučivanje, sloboda djelovanja) te razni dionici u domenama svemira i kibernetičkog prostora samo pridonose složenosti sigurnosnog okružja. Uz vojni instrument moći (MIoP) suočavamo se i s drugim polugama poput informacijske sfere, poluge za gospodarski rast itd. Nevojni instrumenti moći danas se upotrebljavaju na razini ispod praga oružanog sukoba. U današnje vrijeme moramo biti bolji u svakoj od pet vojnih domena. Nedavni događaji također potvrđuju važnost masovnosti, iscrpljivanja i potpore našoj obrambenoj industriji. Sutra bi sukob mogao izbiti negdje drugdje, a protivnik bi mogao upotrijebiti sve vrste instrumenata moći. U budućnosti ćemo imati pristup sve većim količinama podataka koje moramo mnogo brže obrađivati. Govorim o situacijama u kojima je moguće transformirati podatke radi stvaranja dezinformacija, loših informacija i obmana. Moguće je uskratiti pristup podacima odnosno, u vojnom smislu, usporiti zapovijedanje i nadzor iskrivljavanjem podataka, izmjenjivanjem kibernetičke mreže i onesposobljavanjem ljudske ili umjetne inteligencije za analizu podataka. Kad pomislimo na oružje velike brzine, obično prvo mislimo na glajdere i hipersonične projektile. Upotreba velikog broja jeftinih sredstava (npr. rojeva bespilotnih letjelica) koja su učinkovita u svim okružjima i domenama povećava neizvjesnost te otežava djelovanje u borbenom prostoru.

Kako zadržati NATO-ovu prednost?

Moj moto glasi: ”Razumijmo bolje, odlučujmo brže i zajedno budimo jači!“ Smatram da nam treba bolje razumijevanje, brže odlučivanje i razvijanje zajedničke snage.

Bolje razumijevanje – što to znači?

Kad govorimo o geopolitici i tehnologiji, moramo razumjeti novu stvarnost (budućnost operativnog okružja). Za NATO-ovo zapovjedništvo za razvoj sposobnosti ratovanja to znači da mora biti sposobno učinkovito prikupljati podatke i analizirati ih u svakoj od pet vojnih domena. Pri tome se treba služiti već poznatim nadolazećim i remetilačkim tehnologijama (umjetna inteligencija, strojno učenje, kvantno računarstvo) te poticati bolju razmjenu podataka između članica NATO-a. Jer, nedijeljenje je rizičnije od dijeljenja.

Brže odlučivanje

Trebamo brže donositi odluke da bismo se usredotočili na dinamiku eskalacije, shvatili kako događaji započinju, gdje bi se mogli promijeniti i što bi se moglo dogoditi. To podrazumijeva poboljšanje sposobnosti odgovora na spomenute prijetnje (projektile) i njihovo sve brže kretanje te bržu primjenu OODA petlje (promatranje, orijentacija, odlučivanje i djelovanje) kako bismo mogli pobjeđivati u bitkama mogućnosti jer će ih sigurno biti. Moramo odlučivali brže od protivnika, služiti se najprikladnijim dostupnim sredstvima za postizanje željenih rezultata te oblikovati i mijenjati sigurnosno okružje, ali i boriti se bude li to potrebno.

Razvijanje zajedničke snage

NATO jest i uvijek će biti obrambeni savez. Sigurnosno okružje moramo oblikovati i mijenjati u svoju korist. Dobivanje rata prije negoli je izbio zahtijeva zajedničko oblikovanje i mijenjanje sigurnosnog okružja uz istodobno očitovanje najveće snage na razini ispod praga oružanog sukoba te očuvanje slobode djelovanja. Snažniji postajemo kad zajednički ”provodimo ciklus od senzora do gađanja“. Najbolje dostupne informacije dobivat će oni koji ih mogu primijeniti na najbolji način. Oni koji najlakše mogu postići krajnje stanje kojem težimo upotrebljavajući svaki ”senzor“ u svim domenama.To podrazumijeva maksimalno iskorištavanje mogućnosti koje nam digitalno doba nudi, unapređenje buduće interoperabilnosti i orkestriranje svih pet vojnih domena (uključujući svemir i kibernetički prostor) te njihovo usklađivanje s ostalim instrumentima moći kako bismo postigli željene strateške učinke. To je ono što nazivamo višedomenskim operacijama. One se provode zahvaljujući digitalnoj transformaciji i obvezi dijeljenja podataka između država.

Naši protivnici već pokazuju tu sposobnost upravljanja hibridnim ratovanjem i služenja nevojnih instrumenata moći, ali primjenjuju drugačiji društveni model. Kako bismo i mi to postigli, NATO mora obratiti posebnu pozornost na razvoj sposobnosti koje mu trebaju za očuvanje vjerodostojnosti članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora (radna snaga, partneri, partnerstvo s akademskom zajednicom i industrijom).

U intervjuu za ovaj magazin u lipnju 2021. vaš prethodnik, general zbora André Lanata, izjavio je kako se sigurnosna situacija u Europi ubrzano mijenja. Možete li se kratko osvrnuti na to što je NATO do sada učinio u pripremi i sposobnosti odgovora na te promjene? Je li prilagodba bila dovoljno brza i koju je ulogu ACT imao u tom procesu?

Rad mojeg prethodnika i njegovih timova svakako treba istaknuti. Na žalost, dogodilo se upravo ono što je on predvidio. Euroatlantski prostor više nije u stanju mira.

Strateško natjecanje i prevladavajuća nestabilnost potkopavaju euroatlantsku sigurnost. Ruska Federacija najveća je i najizravnija prijetnja našoj sigurnosti. Terorizam je asimetrična prijetnja koja ugrožava sigurnost naših građana, mir i blagostanje. Iskazane ambicije i politika prisile Narodne Republike Kine dovode u pitanje naše interese, sigurnost i vrijednosti. Suočavamo se također s globalnim i međusobno povezanim prijetnjama i izazovima poput klimatskih promjena te novih i remetilačkih tehnologija. Tu je i problem stalne erozije razoružanja i arhitekture kontrole oružja, kao i neširenja nuklearnog oružja. Na političkoj razini, podsjećam da su sve te važne stavke navedene u novom Strateškom konceptu, usvojenom na samitu održanom 29. i 30. lipnja 2022. u Madridu. On ponovno potvrđuje NATO-ove vrijednosti i svrhu te donosi zajedničku procjenu sigurnosnog okružja. Pokreće i stratešku prilagodbu NATO-a i usmjerava njegov budući politički te vojni razvoj. Odlučeno je da će se NATO-ova prilagodba ubrzati, a resursi Saveza za suočavanje s novim prijetnjama i izazovima povećati. Prilagodit će se i NATO-ovi koncepti odvraćanja i obrane. Što se ACT-a tiče, Strateški koncept ukazuje na to da će Savez ubrzati svoju digitalnu transformaciju. Smatram da je to apsolutno potrebno za poboljšanje naše interoperabilnosti – dodane vrijednosti NATO-a – kako bismo mogli provoditi višedomenske operacije.

U mjesecima koji su prethodili 24. veljače 2022. sigurno ste primijetili promjenu načina razmišljanja među državama. Govorim o dijeljenju masovnih podataka koji su omogućili i još uvijek omogućuju očuvanje povjerenja u informacijskom području, ali i bolje razumijevanje situacije te brže odlučivanje. To objašnjava tako brzu prilagodbu stajališta u svrhu jačanja zaštite na istočnom krilu.

Nadalje, na nevojnoj razini, prije ruske invazije na Ukrajinu, države su podržavale dva vojna stajališta. Također moram spomenuti rezultate suradnje s državama, partnerima, akademskom zajednicom, industrijom, trustovima mozgova itd. Oni Savezu daju najbolje vojne savjete kako bi omogućili da NATO zadrži svoju prednost kroz Koncept za odvraćanje i obranu euroatlantskog područja (DDA) pod vodstvom SACEUR-a i NATO-ov Koncept razvoja sposobnosti ratovanja (NWCC) pod mojom nadležnošću.

Ako ova dva koncepta imaju sveobuhvatan pristup, pretpostavke se provjeravaju u svjetlu zbivanja u Ukrajini. To nas potiče da ubrzamo svoje linije isporuke. Uzmimo za primjer rat predsjednika Putina u Ukrajini. On je istaknuo važnost upotrebe nevojnih instrumenata moći poput informacijske sfere. Ta je tema obrađena u Imperativima kognitivne superiornosti NWCC-a. Države su usvojile provedbeni plan NWCC-a odnosno Program za razvoj ratovanja (WDA).

Međutim, NWCC i WDA podložni su izmjenama pa ne prikazuju nepromjenjivu viziju budućnosti ratovanja niti nude ikakav plan za razvoj sposobnosti. Ti ACT-ovi dokumenti daju NATO-u fleksibilnost koja nam treba za neprekidno prilagođavanje. Tako možemo i dalje biti nekoliko koraka ispred naših protivnika. Stoga je ACT ojačao svoju sposobnost strateškog predviđanja da bismo mogli bolje razumjeti, donositi ispravne odluke i pomagati NATO-u pri definiranju ovog novog operativnog okružja.

Ovime Savez ubrzava provedbu DDA-e i NWCC-a imajući na umu dva ključna elementa – operativnu potrebu za višedomenskim operacijama koje omogućava digitalna transformacija NATO-a. Glavna svrha i najveća odgovornost Saveza jest osiguranje kolektivne obrane saveznika. Članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora ostaje temelj savezničke kolektivne obrane. NATO će se nastaviti prilagođavati i razvijati, politički i vojno, kako bi odgovorio na izazove nepredvidivog i kompetitivnog svijeta.

HQ SACT je zapovjedništvo okrenuto budućnosti, zaduženo za razvoj novih sposobnosti, nalaženje relevantnih tehnoloških rješenja te pisanje koncepata i doktrina kojima se NATO priprema za različite buduće sigurnosne prijetnje. Hrvatska kao država članica NATO-a sudjeluje u NATO-ovim aktivnostima, procesima planiranja i razvoju sposobnosti. Kako biste ocijenili hrvatski doprinos ciljevima Saveza? Kakva su vaša iskustva u radu s hrvatskim časnicima?

Prije svega, NATO je tim i njegova je snaga u dodanoj vrijednosti svakog pojedinca. Hrvatska je pouzdan saveznik i globalno u NATO-u i konkretnije u Savezničkom zapovjedništvu za transformaciju.

Hrvatska trenutačno izdvaja 2,16 % BDP-a za obranu i 30,6 % vojnog proračuna za modernizaciju, što je u skladu s NATO-ovom obvezom ulaganja u obranu i NATO-ovim procesom obrambenog planiranja, koji su sastavnica nacionalnog obrambenog planiranja.

Na terenu Hrvatska sudjeluje u dvjema NATO-ovim operacijama: KFOR (Kosovo) i Sea Guardian (brodovi ratne mornarice u Sredozemlju); u jednoj misiji NATO-a u Iraku; u četiri NATO-ove aktivnosti: ojačana prednja prisutnost (EFP) u Poljskoj (bitnica haubica), EFP u Litvi, aktivnost ojačane budnosti (EVA) u Mađarskoj; i protuminski ronioci angažirani su u okviru Stalne NATO-ove skupine protuminskih snaga 2.

Od invazije na Ukrajinu Hrvatska se obvezala osnažiti položaj ojačane prednje prisutnosti kao odgovor na znatno izmijenjenu sigurnosnu stvarnost. Doprinos Hrvatske povećan je 2022. uključivanjem u borbenu skupinu EVA-e u Mađarskoj. Ove godine Hrvatska će s do 360 vojnika pridonijeti borbenim skupinama u Litvi, Poljskoj i Mađarskoj, što će biti oko 65 % naših ukupnih razmještenih snaga.

Hrvatska je u međuvremenu pružila Ukrajini konkretnu vojnu pomoć isporučivši poprilične količine topničkog i streljiva za lako naoružanje te je i dalje predana pružanju dodatne pomoći.

Što se tiče mojih odgovornosti, uloga ACT-a može se jednostavno sažeti kako slijedi: A (Anticipation)..predviđanje => razumijevanje nove stvarnosti;  C (Capabilities)..sposobnosti  => razvoj novih sposobnosti i koncepata; T (Talents)………………talenti  => izobrazba / obuka ljudi. Najprije predviđanje: susjedni zapadni Balkan kao regija od strateške važnosti za Savez posebno je izložena zlonamjernom utjecaju i hibridnim smetnjama Rusije. Njezini glavni posrednici u regiji čak su i pojačali svoju igru. Hrvatsko razumijevanje situacije koristan je cijelom Savezu i čini ga jačim.

Iskoristit ću ovu priliku podsjetiti kako KFOR ostaje iznimno oprezan te ima sposobnost i osoblje za nastavak provedbe svojeg mandata UN-a u potpunosti, pridonoseći sigurnosti na Kosovu i stabilnosti u cijeloj regiji zapadnog Balkana. NATO također nastavlja podupirati dijalog između Beograda i Prištine u kojem posreduje EU, kao glavnu platformu za nalaženje rješenja kojim se poštuju prava svih zajednica te gradi trajni mir i sigurnost u cijeloj regiji.

U širem smislu, možda znate da za suočavanje s budućim izazovima ACT ima ukupnu odgovornost za koordinaciju, odnos i interakciju s Centrom izvornosti. Koristimo se njihovom priznatom stručnošću, iskustvom i vezama s raznim institucijama kako bismo usmjerili transformaciju vojne strukture, snaga, sposobnosti i doktrine Saveza i tako poboljšavamo obuku, provodimo pokuse za testiranje novih koncepata te promičemo interoperabilnost u Savezu. Hrvatska se još jednom bori s osobljem u četiri Centra izvrsnosti koja je akreditirao NATO (planinsko ratovanje – Slovenija, protuobavještajno djelovanje – Poljska, vojna policija – Poljska, kibernetička obrana – Estonija).

Kao drugo, sposobnosti. Želim naglasiti da Hrvatska, u okviru našeg plana razvoja ratovanja, sudjeluje u četiri od pet linija isporuke kao imperativima kojima se NATO-u omogućuje zadržavanje prednosti: koncept kognitivnog ratovanja; zapovijedanje u više domena i razvoj vođa u više domena; odvažne ratne igre i integrirana obrana u više domena, uključujući koncept za višedomenske operacije.

I na kraju, talenti. Mnogi će vam reći da je kvaliteta važnija od kvantitete. Pod svojim zapovijedanjem imam savršene primjere i želim istaknuti iznimnu predanost dviju Hrvatica, NATO-ovih civila, koje rade u HQ SACT-u, kao i veliku profesionalnost dvojice hrvatskih časnika, jednog u Norfolku i drugog u JALLC-u Lisabonu.

Tijekom posjeta održali ste predavanje na Hrvatskom vojnom učilištu. Koja je vaša glavna poruka novim generacijama mladih časnika?

Ova generacija mladih časnika donositelji su odluka sutrašnjice. Da bismo razgovarali s njima o NATO-u, prvo moraju razumjeti tko smo te da vjerodostojnost tima od 30 država, uskoro 32, počiva u našoj koheziji i snazi svake individualnosti. Ali, prije svega, oni će raditi u tom budućem operativnom okružju koje sam prethodno opisao. U ovom nadolazećem razdoblju višedomenskih operacija, radi zaštite milijarde građana pod okriljem NATO-a, od njih se očekuje da budu interoperabilni u svojoj karijeri što je prije moguće i da razviju višedomensku kulturu.

Koja je uloga ACT-a u integraciji Finske i Švedske u NATO?

Nakon političke odluke ACT je zajedno sa Savezničkim zapovjedništvom za operacije (ACO) uključen u proces vojne integracije novih članica NATO-a.

Ovom integracijom obuhvaćeno je više funkcionalnih područja integracije: osoblje, interoperabilnost uključujući norme, doktrinu, tehnologiju, obuku i vježbe, logistiku, povezanost i paralelno s tim, ACT će osigurati potrebnu infrastrukturu i pružiti usluge komunikacijsko-informacijskog sustava.

FIN i SWE su među najjačim partnerskim državama u novijoj povijesti te pridonose brojnim inicijativama uključujući: umreženost snaga za misiju, borbenu spremnost, proces planiranja i revidiranja Partnerstva za mir koji pokriva interoperabilnost / razvoj sposobnosti i transformaciju obrane. Te postojeće veze olakšat će proces integracije.

U širem smislu, Sjevernoatlantsko vijeće (NAC) uskoro će se dogovoriti o objavi klasificiranog NWCC-a i Finskoj i Švedskoj. Te države donijet će bogato znanje o ruskoj strategiji, doktrini i sposobnostima, što će odmah pridonijeti imperativima kognitivne superiornosti NWCC-a. Nadalje, uključivanje dodatnih snaga dodijeljenih NATO-u koristilo bi ukupnim NATO-ovim snagama.

Vrijeme je za dobrodošlicu Finskoj i Švedskoj kao punopravnim članicama NATO-a. Njihovim pristupanjem naš Savez bit će jači, a naši građani sigurniji.

PRIPREMIO  Željko Stipanović

Prijevod  Središte za strane jezike ”Katarina Zrinska“

Foto  ACT, Mladen Čobanović