Izrazio bih posebnu pohvalu naporima OSRH u nizu misija, od Afganistana, Kosova do Afrike. OSRH je dao doista značajan doprinos. Gledano iz kuta Ujedinjenog Kraljevstva, najvažnije je što Hrvatska osigurava ozbiljne i vrlo sposobne snage, što operativnim zapovjednicima znatno olakšava provedbu zadaća…

Nick Gurr posjetio je Hrvatsku krajem rujna i s hrvatskim dužnosnicima održao više sastanaka s ciljem produbljivanja obrambene suradnje dviju zemalja na bilateralnoj razini te u okviru NATO-a i EU-a. Naravno, ta je suradnja bila središnja točka intervjua koji je dao za Hrvatski vojnik, no razgovor je bio izvrsna prigoda i za druge teme koje se dotiču obrambeno-sigurnosnog sektora u njegovoj zemlji.

Možete li se ukratko osvrnuti na sadržaj razgovora koje ste imali tijekom boravka u Hrvatskoj?
Razgovarao sam s predstavnicima Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih i europskih poslova te sa savjetnikom predsjednika Vlade RH. Svi razgovori bili su iznimno konstruktivni i plodni i u njima smo naznačili nekoliko područja moguće obrambene suradnje. Razgovarali smo također i o trenutačnim prijetnjama i izazovima s kojima smo kao partneri u EU-u i NATO-u zajednički izloženi.

Koja je bila prijelomna točka za intenziviranje obrambene suradnje između Ujedinjenog Kraljevstva i Hrvatske?
Mislim da su dobri odnosi u području obrane između dviju zemalja uvijek postojali. Tek bih rekao da smo se mi u Ujedinjenom Kraljevstvu u zadnje vrijeme više usredotočili na produbljivanje suradnje sa saveznicima s kojima smo u Afganistanu. Ipak, kao prijelomnu točku mogli bismo navesti odluku RH da uputi časnika u ARRC (Zapovjedništvo savezničkih snaga za brzo djelovanje) u Ujedinjenom Kraljevstvu te odluku da OSRH sudjeluje u Združenim snagama visoke spremnosti (Very High Readiness Joint Task Force). Zahvalni smo Hrvatskoj na tim doprinosima.

Kako gledate na već tradicionalnu britansko-hrvatsku vojnu vježbu u Hrvatskoj Sava Star?
Smatramo te vježbe izrazito korisnima i izražavamo zahvalnost hrvatskoj strani što nam je omogućila uvjete za njihovu provedbu. Vaš je vojni poligon odličan te se radujemo nastavku te suradnje.

Nekoliko je hrvatskih mornaričkih časnika pohađalo izobrazbu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Postoji li mogućnost i za operativnu suradnju dviju mornarica, primjerice u vježbama s brodovima u Jadranu?
I o tome smo upravo razgovarali. Britanska Kraljevska mornarica rado bi uputila brodove na Jadran, no oni moraju ispuniti ranije planirane zadaće, kojih je mnogo, stoga mislim da to u nekom doglednom razdoblju neće biti izvedivo. No nastojat ćemo izvidjeti tu mogućnost za otprilike godinu dana, ovisno o dostupnosti. Vježbe bi se mogle provoditi i s hrvatskim brodovima uključenima u operacije u Sredozemlju. S hrvatskim sugovornicima razgovarao sam o mogućnosti suradnje, bar u određenom dijelu, u okviru postojećih napora vezanih za priljev migranata u Sredozemlju.

Dakle, u prosincu ove godine časnik OSRH bit će upućen u Zapovjedništvo ARRC-a…
Mislim da je to vrlo značajna i znakovita odluka. Smatramo da će prisutnost hrvatskog časnika biti od koristi nama, ali da će i on također steći vrijedna iskustva u dodiru s našim načinom rada i provedbom zadaća. Sve će to pomoći intenziviranju buduće bilateralne suradnje.

Kakve su mogućnosti suradnje dviju zemalja u području opremanja i modernizacije OSRH, na bilateralnoj razini ili kroz savezništvo u  NATO-u?
I o tome je bilo riječi na sastancima koje sam održao ovih dana, odnosno o mogućnosti da Ujedinjeno Kraljevstvo pomogne OSRH u opremanju i modernizaciji. Mnogo smo razgovarali o pomoći Hrvatskoj da smanji zastupljenost ruske vojne tehnike. Već sam poduzeo određene korake  kako bi se izvidjele te mogućnosti. Moram spomenuti i posve specifične sposobnosti, npr. opremu za deminiranje u području Jadrana, za koju smo već dobili upit od hrvatskih suradnika. Dio je to sveukupnih obrambenih odnosa i nadam se da ćemo imati priliku pomoći Hrvatskoj ne samo kod opreme, nego i u operativnim, odnosno personalnim pitanjima.

Koje biste sposobnosti koje je OSRH iskazao u međunarodnim mirovnim misijama i vježbama izdvojili?
Koristim ovu priliku kako bih izrazio posebnu pohvalu naporima OSRH u nizu misija, od Afganistana, Kosova do Afrike. OSRH je dao doista značajan doprinos. Gledano iz kuta Ujedinjenog Kraljevstva, najvažnije je što Hrvatska osigurava ozbiljne i vrlo sposobne snage, što operativnim zapovjednicima znatno olakšava provedbu zadaća.

Na koji način UK provodi zaključke sa samita u Walesu i koja se pitanja razmatraju za predstojeći samit u Varšavi? Je li UK zadovoljan provedbom Akcijskog plana za spremnost (Readiness Action Plan-RAP)?
Za Ujedinjeno je Kraljevstvo samit u Walesu izdvojio dva prioritetna područja. RAP je prvo područje i u okviru njega ističemo kopnenu komponentu VJTF-a (Združenih namjenskih snaga vrlo visoke pripravnosti), u kojoj smo glavna zemlja za 2017. godinu, nakon Španjolske koja će to biti za 2016. Drugi je prioritet obveza vezana za obrambeni proračun članica  – odnosno preporučenih 2 % BDP-a za obranu, te 20 % od toga za razvoj obrambenih sposobnosti. Kad je riječ o VJTF-u RAP se, po našem mišljenju, provodi dobro i napreduje. No, potrebni su pomaci koji se tiču kopnene komponente i pomorskih snaga, te razvoja sposobnosti protiv  hibridnih ugroza. Kopnene snage VJTF važne su za odgovor na rizike i prijetnje uzduž  granica NATO-a, no mislimo da se u pogledu hibridnih izazova može učiniti i više. Dakle, provedba RAP-a u području VJTF-a napreduje, no ostaje nam još posla. Kada je riječ o obrambenom proračunu, britanska se Vlada obvezala da će ispuniti preporučenih 2 % BDP-a tijekom sadašnjega saziva Parlamenta, odnosno u razdoblju 2015.-2020., te radimo i na postizanju osiguranja 20 % tih sredstava za sposobnosti. Bilo bi važno da i ostale zemlje učine isto, a neke već jesu, primjerice Poljska, Rumunjska, Estonija i druge, što nas jako raduje. Na samitu u Varšavi NATO mora dokazati jedinstvo, solidarnost, ali i svoju vjerodostojnost kao fleksibilna i prilagodljiva organizacija koja ide naprijed i u stanju je suočiti se s izazovima koji dolaze i s istoka i s juga. Mora također pokazati i stav da je spreman odgovoriti na probleme u susjedstvu bez obzira na formu, da neće biti usredotočen na manji broj specifičnih pitanja. 

Podsjetimo, Vlada Ujedinjenog Kraljevstva u srpnju je izjavila kako će obrambeni proračun ispuniti preporučenih 2 %.  Je li to i značajan poticaj obrambenoj industriji te gospodarstvu općenito?
To svakako jest dobra vijest za obrambenu industriju, no to i nije najvažnije. Radi se o tome da je ta preporuka važna za sigurnost NATO-a te njegovih članica, kao i za jedinstvo i solidarnost. Vijest je bitna posebice kada znamo da su Sjedinjene Američke Države zadnjih godina iznijele golemi teret naše sigurnosti. Stoga mislim da je ispravno očekivati od EU-ovih članica da i one poduzmu odgovarajuće korake vezane uz odgovore na rizike na granici EU-a s kojima se suočavamo. To je pitanje važnije za sigurnost i solidarnost nego za samu industriju, iako će i ona od toga imati koristi. Druga je važna stvar da se novac namijenjen obrani koristi promišljeno, na resurse koji su doista značajni za sam Savez i njegove članice i njihove sposobnosti, a ne da se ulaže u sredstva koje ne pridonose zajedničkoj europskoj sigurnosti.

Ujedinjeno Kraljevstvo radi na nacrtu temeljnih dokumenata vezanih za obranu i nacionalnu sigurnost. Kad očekujete da će biti doneseni i što biste iz njih naglasili?
Očekujemo da će nova Nacionalna strategija sigurnosti te Strateški pregled obrane i sigurnosti biti objavljeni oko polovine studenog. Kao direktor za međunarodnu sigurnost, izdvajam i smatram važnim odnose s drugim članicama Saveza i partnerima, te zajednički rad u odgovoru na zajedničke prijetnje, bilo da nam dolaze s istoka – iz Rusije, s juga, iz ISIL-a ili iz Sjeverne Afrike. Kao drugu najvažniju činjenicu izdvojio bih obvezu ispunjenja preporučenih 2 % za potrebe obrane. Dobro je što je Vlada to donijela u srpnju i na taj način omogućila svrhovito korištenje novčanih sredstava namijenjenih obrani.

Domagoj Vlahović
Foto: Tomislav Brandt
Prijevod  Dubravka Marić