Vezano uz novačenje, promidžbu i zadržavanje žena u oružanim snagama dosta je toga zanimljivog učinjeno u raznim zemljama, a jednako tako i u partnerskim. Zanimljivo je vidjeti i model Hrvatske koja ima primjerenu zastupljenost žena u OS-u.Međutim, još bi se moglo poraditi na zastupljenosti žena u NATO-ovim operacijama…

Na Hrvatskom vojnom učilištu održan je početkom listopada seminar Integracija rodne perspektive radi povećanja operativne učinkovitosti (Integrating Gender Perspective forOperational Effectiveness) u organizaciji Personalne uprave GS OSRH. Na seminaru je bila i veleposlanica Marriët Schuurman, posebna predstavnica glavnog tajnika NATO-a za žene, mir i sigurnost, a tu smo prigodu iskoristili za razgovor s njom.

Recite ukratko što znači biti posebna predstavnica glavnog tajnika NATO-a za žene, mir i sigurnost?
Moja je zadaća koordinacija provedbe NATO-ova Akcijskog plana za Rezoluciju UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti. NATO, njegove članice i partnerske zemlje izradili su na temelju toga vlastite akcijske planove. Nastojimo istražiti modalitete za provedbu Rezolucije 1325 u svakodnevnom radu, a naša je zadaća pomaganje ženama. Prošle je godine odobren dvogodišnji Akcijski plan, a moj je posao pomagati i koordinirati njegovu provedbu.

Kad je pitanje rodne perspektive u punoj mjeri zaživjelo u vrhovnim strukturama NATO-a? Je li tome pridonijela Rezolucija UNSCR 1325 (2000.)?
Akcijski plan zapravo obuhvaća dva plana – jedan se odnosi na integriranje rodnog pitanja u svakodnevni rad,i to kad je riječ o mirovnim operacijama, operacijama upravljanja krizom, ali i kad je riječ o zajedničkoj sigurnosti. Drugi se plan odnosi na zastupljenost žena u nacionalnim strukturama, tj. snagama, odnosno pokriva NATO-ove strukture te strukture članica i partnerskih zemalja.

Koja je uloga i sastav NATO-ova Odbora za rodna pitanja (NATO Committee onGenderPerspectives)? Koje su najaktualnije preporuke Odbora koje se šalju članicama Saveza?
NATO-ov je Odbor za rodna pitanjajedan od najdulje aktivnih odbora, formiran 60-ih, a formaliziran 70-ih godina prošlog stoljeća. Njegova je zadaća savjetovati Vojni odbor NATO-a o integriranju rodnih pitanja. Zadnjih se godina posebice bavio pitanjima privlačenja i zadržavanja žena u oružanim snagama jer uključivanje žena u snage NATO-a teče dosta sporo. Iznijeli smo preporuke vezane uz primjere dobre prakse i naučene lekcije, ali i uz sigurnost u radnim okruženjima, kao i protiv spolnog uznemiravanja i zastrašivanja u našim snagama. U prvom su planu napori da se stvori sigurnije radno okruženje za sve, odnosno da stvorimo uvjete u kojima se mogu u potpunosti iskoristiti postojeći talenti i potencijal.

Uzimate li vi i Odbor kao primjer i neke inicijative koje poduzimaju same zemlje? Koje biste takve inicijative istaknuli?
Vezano uz novačenje, promidžbu i zadržavanje žena u oružanim snagama dosta je toga zanimljivog učinjeno u raznim zemljama, a jednako tako i u partnerskim. Zanimljivo je vidjeti i model Hrvatske koja ima primjerenu zastupljenost žena u OS-u.Međutim, još bi se moglo poraditi na zastupljenosti žena u NATO-ovimoperacijama. Usredotočeni smo na školovanje i na njega, razumljivo, stavljamo naglasak. Ako trenutačno kod žena ne postoji zanimanje za karijeru u OS-u, moramo vidjeti kako ih možemo privući da bismo mogli postati poželjan poslodavac. Neke zemlje imaju vrlo usmjerene promotivne kampanje koje se obraćaju djevojkama i motiviraju ih da pristupe oružanim snagama, a temelje se na istraživanju o mogućoj motivaciji. Mi promišljeno biramo perspektive kako bismo predstavili zanimljivu i uzbudljivu karijeru koja nudi i osobni razvoj i napredovanje u karijeri. Kampanje su se, zajedno s drugim instrumentima, pokazale vrlo učinkovitim i udvostručile broj pristupnica u OS.

U nazivu seminara stoji da rodna perspektiva povećava operativnu učinkovitost. Što to znači u praksi i odnosi li se samo na operacije pod vodstvom NATO-a?
Kad je riječ o operativnoj učinkovitosti, pogled kroz rodnu perspektivu omogućuje nam da sagledamo kontekst u kojem radimo i različite potrebe muškaraca u odnosu na žene. Dakle, to je instrument odnosno povećalo zahvaljujući kojem bolje razumijemo kontekst i usmjeravamo djelovanje. U Afganistanu je poznato da je samo ženama dopušteno komunicirati sa ženama pa ako imate samo muškarce “pokrivate” tek pola stanovništva. Stoga, ako želimo znati kako nesigurno stanje utječe na sveukupno stanovništvo, moramo omogućiti pristup ženama kao njegovoj drugoj polovini. To su naše naučene lekcije s Kosova i iz Afganistana, a to iskustvo nije specifično samo za NATO, nego i za druge organizacije koje vode mirovne operacije: UN, EU, OSCE. Ono po čemu se NATO razlikuje je što imamo vrlo praktična sredstva za primjenu znanja i uvida poput priručnika i uputa, stručnih materijala i obrazaca za izvješćivanje.

Je li integracija rodne perspektive u osmišljavanje i provedbu ISAF-a i Odlučne potpore dala konkretne rezultate?
Po mojem mišljenju, ISAF je kao vrlo opsežna operacija ukazao na mnoge stvari što smo imali priliku čuti ovdje na seminaru. To je postalo zajedničko iskustvo koje je pomoglo i razumijevanju onog što činimo. No, imamo mi i iskustva s terena i iz europskog jugoistoka – npr. s Kosova te prije toga iz Bosne i Hercegovine. Afganistan je nadogradio to iskustvo te smo ukazali na važnost rodne ravnopravnosti.

Zahtijevaju li moderne operacije NATO-a i UN-a veću zastupljenost žena na različitim pozicijama, uključujući i one na najvišim zapovjednim mjestima?
I NATO i EU stalno traže od sudionica da upućuju dovoljan broj žena na zapovjedna mjesta, što je važno i za odlučivanje i učinkovitost, ali i uzor koji te žene daju lokalnom stanovništvu. NATO od davateljica snaga traži i da primjereno obuče svoje snage i da upućuju savjetnike visoke razine za rodna pitanja, poput brigadne generalice Gordane Garašić iz OSRH. Ona je u Afganistanu obnašala dosadnajviše pozicioniranu dužnost savjetnika za rodna pitanja, što je imalo značajan učinak. Ukratko, od zemalja davateljica snaga kontinuirano tražimo potrebnu stručnost i znanje, ali i uravnotežen sastav snaga i pozornost posvećenu rodnom pitanju.

Održavaju li se seminari poput današnjeg i u drugim članicama NATO-a? Koja je uloga zapovjednika u integraciji rodne perspektive u svakodnevne zadaće oružanih snaga?
Središnji seminar za najviše lidere upravo se održao u Nordijskom središtu za rodnu ravnopravnost uvojnim operacijama (NCGMO) u Stockholmu, koje je NATO-ovo središte izvrsnosti, ali surađuje i s EU-om i UN-om. Središte organizira seminar o vođenju za cjelokupno zapovjedno osoblje u NATO-u, kao i tečajeve i seminare u pojedinačnim zemljama, poput ovog. Seminar u Hrvatskoj proveden je na inicijativu hrvatskog OS-a i mislim da je odlična prilika vidjeti okupljen velik broj visokopozicioniranih lidera koji raspravljaju o rodnoj ravnopravnosti. Smatram da su ključne poruke seminara mišljenja kako rodna ravnopravnost nije isključivo pitanje žena, nego instrument koji nam omogućuje uspješniju provedbu zadaća te da je to zapravo pitanje vodstva i organizacijske promjene. Ovdje su te poruke dobro primljene i mislim da je to iznimno dobro polazište. Bila sam zadovoljna izvanrednim sudjelovanjem i razinom senzibiliziranosti na što možete biti ponosni i na tome temeljiti budući rad.

Po vašoj procjeni, koliko su Oružane snage RH učinkovito integrirale rodnu perspektivu u svoje zadaće, osobito u operacijama?
Smatram da Oružane snage RH dobro postupaju kad se fokusiraju na izobrazbu jer je rodno pitanje zapravo instrument. Što prije ga se uvrsti u obuku, prije se dobiva temelj za rad. Smatram da postoji vrlo solidan temelj i vrlo promišljen način djelovanja vezano uz rodno pitanje. U članicama Saveza sudjelovanje žena, posebice u operacijama, teče sporo i njihov postotak je dosta mali, iako ne i kritičan. Otuda, s obzirom na svima zajedničke prijetnje, važnost primanja najboljih iskustava drugih zemalja. Sve savezničke i partnerske zemlje, iako međusobno različite, imaju dosta toga zajedničkog iz čega možemo učiti. Mislim da ima zanimljivih primjera, kao što su australski te kanadski, koje bi Hrvatska mogla uzeti kao polazište za poboljšanje novačenja i promicanje većeg udjela žena na odgovornim pozicijama.

Je li pozicija koju je imala generalica Garašić u ISAF-u znakovita?
Pozicija savjetnika za rodna pitanja u Zapovjedništvu ISAF-a strateška je pozicija i vrlo je značajno štoje na nju bila imenovana časnicau rangu brigadnog generala jer tako viska razina implicira i kvalitetu savjetovanja. Zapovjednik je najodgovornija osoba za provedbu Rezolucije 1325, no potrebna mu je pomoć savjetnika za rodna pitanja, s odgovarajućom stručnošću i sposobnošću. Druga je prednost pozicioniranja visokog časnika na mjesto savjetnika za rodna pitanja izravniji pristup zapovjednoj strukturi u Afganistanu što je omogućilo prenošenje poruka širom zemlje te pomoć u modernizaciji afganistanskih obrambenih snaga i demonstriranje važnosti časnica na pozicijama na kojima se donose odluke. Ona je pružila važan uzor i odlično odradila posao te pokazala taktičku i stratešku vrijednost imenovanja visokorangirane časnice za savjetnika za rodna pitanja u Zapovjedništvu operacije.

Petra Kostanjšak, Foto: Josip Kopi, Prevela: Dubravka Marić