”Obilježavajući Dan Hrvatske vojske i proslavljajući sve zajedničke uspjehe, želim svim pripadnicima zahvaliti na predanoj i vjernoj službi. Nastavit ćemo ulagati u ljude jer se Hrvatska vojska najviše ponosi svojim ljudima, koji su njezina najveća vrijednost i potencijal“

S iznimkom Domovinskog rata, teško da se ijedan načelnik Glavnog stožera praktički odmah nakon imenovanja 1. ožujka 2020. suočio s takvim nizom izvanrednih te neočekivanih događaja i okolnosti kao admiral Hranj.  Međutim, sad je i vrijeme kad do izražaja dolazi njegovo dugogodišnje iskustvo iz Domovinskog rata, vojne diplomacije, NATO-a, HRM-a te prethodne dužnosti direktora GS-a. Kako je Hrvatska vojska reagirala na krizne situacije i kako one utječu na njezinu budućnost, pobliže nam je objasnio u razgovoru povodom 29. obljetnice utemeljenja Oružanih snaga.

HRZ je pogodila nova strašna tragedija. Kako se ona odražava na cijeli sustav?

Tragična nesreća pada školskog aviona ZLIN, u kojoj smo izgubili dvojicu naših pripadnika, sve nas je duboko potresla. Njihovi prerano prekinuti životi ostavili su neizbrisiv trag u srcima njihovih obitelji, prijatelja, kolega s posla i svih pripadnika Hrvatske vojske. Marko i Luka izgubili su svoje mlade živote obavljajući svoju dužnost, radeći posao koji su toliko voljeli, svjesni rizika koji sa sobom nosi pilotski poziv. Koristim priliku da još jednom izrazim sućut njihovim obiteljima, najbližima i prijateljima.

Vojnički život je težak, prilično zahtjevan i složen, ponekad pun izazova i rizika, te često puta nepredvidiv. Zbog toga, koliko se god pripremali i bili svjesni složenosti zadaća i svih mogućih izazova, nije uvijek moguće izbjeći sve opasnosti koje vojni poziv donosi. Ovaj nemili događaj još nam je jednom to pokazao na najtragičniji i najtužniji način.

Formirana su istražna povjerenstva koja imaju zadaću istražiti okolnosti ove nesreće, a obuka koja uključuje avione ZLIN privremeno je zaustavljena dok se ne isključe razlozi koji bi eventualno ukazivali na sustavnu ili serijsku grešku, koja bi mogla utjecati na sigurnost letenja u nastavku korištenja tog tipa aviona.

Dodatno, ali jednako važno, naša je zadaća poduzeti sve mjere da se radikalno smanji vjerojatnost takvih nesreća. To ćemo, među ostalim, pokušati ostvariti još kvalitetnijom obukom, intenzivnim nadzorima i inspekcijama, inzistiranju na bespogovornoj zakonitosti postupanja i rada, te na unapređenju radnog okružja za sve pripadnike Hrvatske vojske.

Mogu li se razlozi ovakvih ili sličnih događaja tražiti u sustavu ili se procedure rada, ispravnosti tehnike i mjere sigurnosti za svakog pripadnika Hrvatske vojske poštuju u najvećoj mogućoj i propisanoj mjeri?

Kad se koriste tako složeni sustavi i to na zahtjevnim zadaćama i aktivnostima, uzroke ovako tragičnih događaja možemo uvijek tražiti u brojnim izvorima. Međutim, u ovom bi trenutku bilo prerano ukazivati na bilo koji pojedinačni događaj kao mogući uzrok nesreće. Formalna i zakonski uvjetovana povjerenstva, naime povjerenstvo koje je uspostavio načelnik GS-a te povjerenstvo ministra obrane, koje vodi glavni vojni zrakoplovni istražitelj, uskoro završavaju svoje istrage kad ćemo, vjerojatno, imati više spoznaja o mogućim uzrocima nesreća.

Neovisno o zakonskim odredbama i predstojećim nalazima inspekcijama, sustav će poduzeti sve što je obvezan, moralno i zakonski. Prije svega nastojat ćemo pružiti maksimalnu pomoć obiteljima stradalih, bila ona pravna, humanitarna ili financijska, da lakše prođu ovo teško razdoblje.

Treba reći da je Hrvatska vojska organizacija u kojoj se daje maksimalna pozornost sigurnosti u svim našim aktivnostima, posebno fizičkoj sigurnosti pojedinca. Nastojimo se maksimalno pridržavati svih propisanih procedura i mjera, obuka se provodi u skladu s iskustvenim i znanstvenim spoznajama o postupnosti i složenosti obučnih procesa, ni jedan segment školovanja i obuke ne zaobilazi se ili preskače, a cijelo je vrijeme fokus na vojnoj disciplini. Pri tome, osim formalne, vojne discipline, nastojimo promovirati načelo funkcionalne discipline, gdje se pojedinac i kolektiv potiču na prihvatljive obrasce ponašanja u skladu s postavljenim ciljevima i normama vojne organizacije.

Kako bismo imali osposobljenog i opremljenog vojnika ulažemo puno u stjecanje potrebnih znanja, sposobnosti i vještina pripadnika Hrvatske vojske jer su upravo oni naša najveća vrijednost. Kao načelnik Glavnog stožera, zalažem se za zakonitost postupanja, osiguranje spremnosti Hrvatske vojske za zadaće i sigurnost svakog pojedinca te za rad i stegu kao temeljne preduvjete. Jer ne smijemo nikad smetnuti s uma da je temeljni razlog postojanja Hrvatske vojske obrana domovine, a za to nam treba spremna, sposobna i uvježbana vojna sila.

Pred nama je obilježavanje Dana Oružanih snaga. Kako će se u danim okolnostima obilježiti 29. godina Hrvatske vojske?

Iako u prilično neuobičajenim okolnostima, koja pred nas postavljaju ograničenja vezana uz mjere zaštite od koronavirusa, i ove ćemo godine dostojanstveno i ponosno obilježiti Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske kopnene vojske. U skladu s tim program će biti skromniji i jednostavniji, ali ćemo se na primjeren način prisjetiti poginulih hrvatskih branitelja i invalida Domovinskog rata, čuvajući sjećanje na Domovinski rat kao simbol snage hrvatskog naroda i domoljublja hrvatskog vojnika.

Vidjeli smo Hrvatsku vojsku na djelu kad je trebalo podići šatore pokraj Kliničke bolnice Dubrava, a zatim i otklanjati posljedice potresa u Zagrebu. Jeste li zadovoljni njihovom reakcijom na zadaće?

Kao dio sustava domovinske sigurnosti, naša je zadaća pomoći našim građanima kad je najteže. Pomoć civilnim institucijama kad se za to stvore zakonski uvjeti, jedna je od triju temeljnih zadaća Hrvatske vojske. U svim tim događanjima, vjerujem, pokazali smo dobru spremnost, organiziranost i motiviranost da pomognemo kad je najpotrebnije.

Nakon snažnog potresa, koji se dogodio u nedjelju rano ujutro, 22. ožujka 2020., Hrvatska je vojska već u 6:30 bila u najvišem stupnju pripravnosti, i 150 pripadnika odmah se uputilo u Zagreb gdje su započeli s raščišćavanjem ruševina u samom središtu grada.

Istodobno, u odgovoru na pandemiju koronavirusa, pripadnici Hrvatske vojske vrlo su brzo, u roku od 72 sata, izgradili ekspedicijski kamp pokraj Kliničke bolnice Dubrava.

Iznimno sam ponosan na brzu reakciju i organizaciju Hrvatske vojske, koja je svoje sposobnosti i opremu stavila na raspolaganje Hrvatskoj i njezinim građanima, i u teškoj i nepredvidivoj situaciji, neposredno nakon najvećeg potresa u proteklih 140 godina, bila angažirana u pružanju pomoći gradu Zagrebu u sanaciji posljedica i šteta.

Jesu li hrvatski vojnici općenito dobro poštivali epidemiološke mjere i savjete i je li im to omogućeno s dovoljno zaštitne i higijenske opreme, te vojno-zdravstvenom potporom?

Situacija oko pandemije bolesti COVID-19 mijenja se iz dana u dan i to, vjerujem, nabolje. Iskoristio bih priliku i zahvalio svim onim znanim i neznanim hrvatskim građanima, prije svega medicinskom osoblju, koji su svojim silnim zalaganjem dali nemjerljiv doprinos da se s pandemijom suočavamo na tako efikasan način. Međutim, problemi s koronavirusom još nisu gotovi i potrebno nam je razborito i oprezno postupanje jer situacija može još uvijek eskalirati u neželjenom smislu.

Mi smo nastojali primjenjivati mjere zaštite u Oružanim snagama u potpunosti u skladu sa smjernicama Stožera civilne zaštite RH. Pri tome, spremnost Hrvatske vojske za izvršavanje temeljnih zadaća nikad nije smjela biti upitna. Odgovor na ovo pitanje potvrđuje broj od samo četrnaest pozitivnih pripadnika MO i OSRH od pojave prvih oboljelih u našoj zemlji. Poznavajući uvjete rada i smještaja naših vojnika poduzeli smo sve raspoložive mjere protiv proboja koronavirusa među naše pripadnike. Dio oboljelih imali smo u međunarodnim zadaćama jer na neke stvari nismo mogli direktno utjecati.

Oboljeli su većinom zaraženi u obiteljskom krugu, a samo njih nekoliko na izvršenju redovitih zadaća. Higijenske mjere se poštuju, a zaštitne opreme imamo u dovoljnim količinama. Pripadnici zdravstvene službe nadziru provedbe ovih mjera, a po dojavi o sumnji na zarazu u postrojbi epidemiolozi odmah obavljaju stručni nadzor. Svi kontakti s oboljelim, ne samo našim evidentiranim pripadnicima, stavljaju se u izolaciju, a prati ih vojna policija, koja cijelo ovo vrijeme nije evidentirala niti jedno kršenje mjera. To dovoljno govori o svijesti i savjesti hrvatskih vojnika. U ovom trenutku (na dan 26. svibnja, op. aut.) u Hrvatskoj vojsci nemamo osoba pozitivnih na koronavirus.

Kako je vojna komponenta NATO-a odgovorila na pandemiju? Kako je djelovao Vojni odbor i hoće li savjetovati neke reforme u ustroju, funkcioniranju i zadaćama?

Problem s koronavirusom utjecao je praktično na svaku zemlju, uključivo i članice NATO-a. NATO je, kao organizacija, vrlo ozbiljno shvatio potencijalnu ugrozu koju predstavlja zaraza koronavirusom te je odmah pristupio pripremi odgovora na nju. Aktivirane su NATO-ove namjenski organizirane snage za COVID-19, čija je zadaća koordinacija, integracija i usklađivanje NATO-ovih vojnih aktivnosti i kapaciteta u potpori saveznicima i partnerima. Usklađuju se strateške, operativne i taktičke aktivnosti i aktivno se radi na povezivanju potreba pojedinih nacija s mogućnostima drugih nacija da pruže konkretnu pomoć. Namjenske snage tako koordiniraju i jedinstvenu NATO-ovu sposobnost strateškog transporta, koja brzo i efikasno doprema stotine tona nužno potrebne opreme, pruža potporu u uspostavi poljskih bolnica te razmještaju dodatnog vojnog medicinskog osoblja u civilne svrhe.

U NATO-u je odmah prepoznato da kriza oko pandemije ne smije ugroziti njegovu kolektivnu sposobnost za mjere odvraćanja i obrane, čime se osigurava da ova globalna zdravstvena kriza ne preraste u sigurnosnu krizu. Predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a razgovarao je sa svakim načelnikom Glavnog stožera članica radi razmjene pojedinačnih, nacionalnih iskustava u suočavanju s koronavirusom, kako bi se lakše oblikovala strategija kolektivnog odgovora na krizu, prije svega za snage NATO-a u operacijama. Predsjedavajući je tako upoznat i s dosadašnjim iskustvima Hrvatske u borbi protiv pandemije te planovima i aktivnostima u kojima sudjeluje Hrvatska vojska. Mjere koje su poduzete u području operacija potvrdile su svoju efikasnost jer nije bilo značajnijeg prodora virusa u vojnu populaciju u brojnim operacijama NATO-a.

Osim kolektivnih napora, svaka je članica poduzimala i mjere za koje je procijenila da su potrebne. Tako je Hrvatska uputila u Litvu, gdje hrvatski kontingent sudjeluje u borbenoj skupini NATO-ove aktivnosti ojačane prednje prisutnosti, medicinski tim te dodatnu zaštitnu medicinsku opremu. Zdravstveno pojačanje dogovoreno je i zajednički provedeno s Njemačkom, koja je vodeća država borbene skupine u Litvi. Za tu je akciju Vlada RH ustupila avion za prijevoz medicinskih timova i opreme.

Naša je zemlja dala svoj doprinos i u KFOR-u, u koji je upućen liječnik iznimnih kvalifikacija na mjesto glavnog zdravstvenog savjetnika zapovjednika operacije.

Koja je uloga liječnika, a poglavito epidemiologa Hrvatske vojske u borbi protiv pandemije koronavirusa?

Naši su vojni liječnici, u sklopu svojih redovnih zadaća zdravstvene zaštite snaga, dobili i novu obvezu, provoditi je u uvjetima opasnosti od prijenosa novog i nedovoljno poznatog uzročnika zarazne bolesti. Kod toga su imali značajnu pomoć naših epidemiologa, koji su od početka izbijanja pandemije pratili razvoj situacije i izdavali upute s mjerama prevencije protiv širenja koronavirusa. Tako su, npr., propisali obvezu nošenja zaštitne opreme u radu s pacijentima te pojačanu dezinfekciju prostora ambulanti uz zabranu okupljanja u čekaonicama kao i sve higijenske mjere za pripadnike naših Oružanih snaga. Glavni stožer aktivno sudjeluje u radu Stožera civilne zaštite, a kao dio integriranog zdravstvenog sustava RH naši su liječnici uključeni u pomoć civilnim institucijama, svi su stavljeni na raspolaganje Stožeru, te su mnogi određeni kao osobe za kontakt prema županijama. Najbolji pokazatelj rezultata njihova rada jest iznimno mali broj oboljelih pripadnika Hrvatske vojske na njihovim radnim mjestima, dok među samim pripadnicima zdravstvene službe nije zabilježen niti jedan slučaj. Što reći osim pohvala, uz želju da se tako nastavi raditi i dalje.  

Treba li HV i dalje kadrovski ojačavati vojno-zdravstveni sektor?

Pitanje daljnjeg razvoja nacionalnog vojno-zdravstvenog sektora važno je pitanje o kojem ne može odlučivati samo vojna organizacija. Naša iskustva iz Domovinskog rata, kad smo se, osim sustava vojnog saniteta, uspješno i snažno oslanjali na nacionalni zdravstveni sustav, mogu i dalje biti jedan od temelja u daljnjem promišljanju  razvoja vojnog zdravstva. Imajući u vidu temeljnu zadaću Hrvatske vojske, obranu domovine, vjerujem da trebamo ići u smjeru razvoja koncepta integriranog civilno-vojnog pristupa pitanju vojnog zdravstva.

Moguće organizacijsko rješenje, u smislu jačanja vojnih sposobnosti zdravstvenog sustava, možda je u traženju pravog balansa između sposobnosti profesionalnog vojno-zdravstvenog sustava i kadrovskog ojačanja koje možemo dobiti kroz sustav ugovorne pričuve za liječnike i medicinsko osoblje. Iskustva pandemijske krize prilika su da kvalitetnije prilagodimo sustav vojnog zdravstva i napravimo nove planove razvoja sustava u kojima će i uloga vojne zdravstvene službe biti bolje definirana.

Gledajući reakcije pojedinih institucija u odgovoru na ovu krizu na globalnoj i nacionalnoj razini, ne možemo zanemariti značaj organizacije i brzinu reakcije koju vojska posjeduje. Od zadnje epidemije ebole u Africi NATO je svoju pažnju u području zdravstva usmjerio upravo na razvoj sposobnosti obrane od zaraznih bolesti. Većina se zemalja pokrenula u tom smjeru, pa to činimo i mi. Ne govorimo samo o nabavi potrebne opreme za ovakve intervencije, već prije svega o operativnom i logističkom unapređenju zdravstvenog sustava te osposobljavanju vojnog medicinskog osoblja.

Hoće li pandemija možda požuriti nabavu ROLE-2 te druge opreme za vojno-zdravstveni sektor?

Projekt opremanja HV-a s razmjestivim bolničkim sustavom ROLE – 2 je u tijeku. Plan implementacije projekta razmatra nekoliko inačica za opremanje ovom relativno skupom vojno-zdravstvenom infrastrukturom.

Razvoj ROLE – 2 infrastrukture proizlazi iz zahtjeva NATO-ovih ciljeva sposobnosti te potrebnih sposobnosti za provedbe zadaća nacionalne obrane, kao i pomoći Hrvatske vojske civilnim institucijama u odgovoru na krizne situacije. Projekt zbog svoje složenosti ima specifične tehničke zahtjeve i određenu dinamiku realizacije. Iako u prioritetu, uzimajući u obzir trenutačne izazove, projekt neće biti moguće značajnije ubrzati. Opremanje vojnog zdravstvenog sektora ostalom opremom planira se kao višegodišnje opremanje. Brzina opremanja ovisit će o financijskim mogućnostima, a konačno rješenje mora biti rezultat šireg dogovora o razvoju vojno-zdravstvenog sustava.

Mjere suzbijanja pandemije smanjile su i broj vježbovno-obučnih aktivnosti HV-a. Hoće li to utjecati na borbenu spremnost HV-a? Hoće li se te aktivnosti intenzivirati i nadoknađivati paralelno s popuštanjem epidemioloških mjera?

Istina, zbog pandemije je otkazan veći dio vježbovnih aktivnosti, posebno velikih međunarodnih vježbi i tečajeva u kojima je Hrvatska vojska planirala sudjelovanje, a koje su se trebale provesti u prvoj polovini godine. Određeni dio odgođen je za drugi dio godine.

U idućem razdoblju obučne aktivnosti i vježbe HV-a provodit će se u smanjenom intenzitetu. Trenutačni je fokus na individualnoj obuci i obuci manjih timova i grupa. Također, jedna od težišnih zadaća jest izrada i dopuna doktrinarnih publikacija, taktičkih priručnika i programa obuke za određene obučne aktivnosti.

Obuka na novim sustavima, obuka vezana za održavanje ključnih borbenih sposobnosti kao i obuka za sudjelovanje pripadnika HV-a u međunarodnim misijama ostala je nepromijenjena i provodi se sukladno planu, a Specijalistička vojna obuka i Dragovoljno vojno osposobljavanje planiraju se provesti u još jednom ciklusu do kraja ove godine.

Ostaju li planovi za prijam vojnog osoblja u 2020. isti kao prije pandemije? Dolazi li do povećanja ili smanjenja interesa za vojni poziv?

Zbog pandemije bolesti COVID-19 trenutačno su svi procesi prijma osoblja privremeno zaustavljeni, dok su brojčani planovi prijama prilagođeni. Drago mi je što interes mladih ljudi za pristup Hrvatskoj vojsci i dalje ne prestaje. Upravo su mladi ljudi, koji za svoj životni poziv izabiru služenje svojem narodu i domovini, oni za koje vjerujem da će pokretati Hrvatsku vojsku kako bi bila još bolja i uspješnija. Oružane snage RH veliku važnost daju obrazovanju mladih kao bitnom dijelu izgradnje ukupne spremnosti Hrvatske vojske i obrambenog sustava u cjelini. Čvrsto vjerujem da ćemo, usprkos svim problemima, plan prijma ostvariti u skladu s potrebama HV-a.

Hoće li DPR sad doživjeti veće izmjene prije objave?

Hrvatska vojska stoji pred važnom zadaćom i istodobno velikim izazovom, a to je upravo izrada novog Dugoročnog plana razvoja. Taj će dokument bitno utjecati na smjer razvoja Hrvatske vojske u idućem dvanaestogodišnjem planskom razdoblju. Hrvatska vojska razvijat će se kao moderna, dobro opremljena i uvježbana snaga, interoperabilna sa snagama saveznika, sposobna i spremna provoditi misije i zadaće koje pred nju postavlja hrvatsko društvo. Naši daljnji napori bit će usmjereni na intenzivnu modernizaciju za razvoj sposobnosti za odgovor na klasične vojne prijetnje, ali i na nove hibridne prijetnje vezane uz terorizam, širenje oružja za masovno uništavanje, ali i prijetnje u kojima danas možda ne vidimo ulogu vojske, a već sutra mogu lako postati i naša zadaća.

Sigurno je da će završetak samog dokumenta doživjeti izmjene. Zbog krize uzrokovane koronavirusom, promjene ćemo vidjeti u BDP-u, posljedično i u proračunu za obranu. Vjerujem da, vezano uz to, govorimo ipak o odgovarajućem odgađanju određenih projekata, ali ne i o njihovu otkazivanju.

Kakva je situacija s nabavom OOB-a i helikoptera Black Hawk?

S obzirom na trenutačno stanje, ne očekujemo negativne utjecaje na provedbu projekata nabave obalnih ophodnih brodova (OOB) i helikoptera Black Hawk. Projekti se nastavljaju prema planiranoj dinamici i u skladu s potpisanim ugovorima s proizvođačem i dobavljačem.

U Hrvatsku su stigle rakete AGM-114 Hellfire. Što ta nabava znači za Hrvatsku vojsku?

Hrvatska vojska nabavila je od oružanih snaga SAD-a seriju raketa AGM-114 Hellfire za opremanje helikoptera OH-58D Kiowa Warrior. Time je postignuta njihova potpuna operativna sposobnost, a Hrvatska vojska dobila je dodatnu udarnu borbenu moć.

Nabavom raketa dobili smo sposobnost protuoklopne borbe s velike udaljenosti i s velikom vjerojatnosti uništavanja utvrđenih ciljeva, danju i noću, uz umanjen rizik za posadu helikoptera.

Riječ je o sofisticiranoj protuoklopnoj raketi, američkog proizvođača Lockheed Martin, koja se na cilj navodi pomoću laserskog snopa s letjelice ili zemaljske stanice navođenja te ima mogućnost djelovanja u svim terenskim uvjetima.

Nabava ovih raketa samo je dio sveukupnih napora i planova da unaprijedimo obrambene sposobnosti HV-a.

Što biste u prigodi ovogodišnjeg obilježavanja obljetnice OSRH poručili pripadnicima Hrvatske vojske?

Obilježavajući ovaj dan i proslavljajući sve zajedničke uspjehe, želim svim pripadnicima Hrvatske vojske zahvaliti na predanoj i vjernoj službi. Da bismo uspješno odradili sve zadaće koje su pred nama, moramo i nadalje održavati i razvijati svoje sposobnosti i biti spremni brzo i učinkovito djelovati zajedničkim snagama. Nastavit ćemo ulagati u ljude jer se Hrvatska vojska najviše ponosi svojim ljudima koji su njezina najveća vrijednost i potencijal.

U ovo izazovno vrijeme, kad se čitav svijet susreće s neizvjesnošću, svim pripadnicima Hrvatske vojske u domovini i u misijama, operacijama i aktivnostima potpore miru diljem svijeta iskreno čestitam Dan Hrvatske vojske i Hrvatske kopnene vojske i želim obilje zdravlja i uspjeha u izvršavanju zadaća.

Razgovarao Domagoj VLAHOVIĆ

Foto Mladen ČOBANOVIĆ