Hrvatski vojni muzej – dom vojne povijesti

Broj 569, Reportaža
11.01.2019

Koncepcija Hrvatskog vojnog muzeja bila bi vidljiva u izradi stalnog postava koji bi se sastojao od triju izložbenih cjelina: hrvatska vojna povijest, Domovinski rat te suvremeni razvoj i djelovanje Hrvatske vojske. Muzej bi multidisciplinarnim i komparativnim istraživanjima izvorne muzejske građe širio i produbljivao znanje o ratnim zbivanjima, istaknutim vojskovođama i ratnicima, razvoju vojske, oružja, vojne opreme i načina ratovanja te o njihovim utjecajima na nastanak i razvitak hrvatske države…

Iako je od odluke prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o ustrojavanju Hrvatskog vojnog muzeja, u kojem bi se čuvala i izlagala muzejska građa hrvatske vojne povijesti od ranog srednjeg vijeka pa sve do Domovinskog rata, prošlo više od 25 godina, Hrvatska još uvijek nema nacionalni muzej sa stalnim muzejskim postavom. Ratna zbivanja u tom su trenutku osnivanje vojnog muzeja stavila u drugi plan, a velik broj predmeta, koji svjedoče o bogatoj hrvatskoj vojnoj povijesti, nalaze se razasuti u Hrvatskom povijesnom muzeju, lokalnim i regionalnim muzejima, privatnim zbirkama, ali također, u vojnim i povijesnim muzejima i arhivima susjednih zemalja, slijednica državnih organizacija u koje je hrvatski narod bio uključen do stvaranja suvremene samostalne hrvatske države ( Vojno-povijesni muzej u Beču, Ratni arhiv u Beču, Vojni muzej i Vojno-istorijski arhiv u Beogradu, Muzej vojne povijesti u Budimpešti).

Rat kao sveobuhvatna društvena pojava izravno ili neizravno utječe na veličinu teritorija i granice, promjene vlasti i uprave, a jednako tako i na gospodarski razvoj i kulturni život. Taj je utjecaj velik, u mnogočemu presudan i svaka spoznaja prošlosti bez poznavanja vojne povijesti bila bi nepotpuna, dok bi njezino objašnjenje i razumijevanje vodilo prema pogrešnim zaključcima. Budući da gotovo sve europske zemlje tijekom XIX. i početkom XX. st. osnivaju vojne muzeje koji postaju stručno-znanstveni i obrazovni centri, ali i važna turistička kulturna odredišta, možemo reći kako je ustrojavanje takvog muzeja od nacionalnog interesa. Temeljna zadaća tog specijaliziranog nacionalnog muzeja, ističe se u njegovu muzeološkom programu, jest prikupljanje, čuvanje, istraživanje i izlaganje materijalnih svjedočanstava koja dokumentiraju hrvatsku vojnu povijest.

Ipak, prema svemu sudeći, davno donesena odluka o osnivanju nacionalnog vojnog muzeja uskoro bi mogla i zaživjeti, a predviđeno je da bi izgradnju, opremanje i djelovanje Hrvatskog vojnog muzeja zajednički u jednakom omjeru financirali Ministarstvo obrane i Grad Zagreb. Pripremne radnje za osnivanje Hrvatskog vojnog muzeja unutar sustava MORH-a traju već duže vrijeme, a potvrda Grada Zagreba došla je sredinom prosinca kad su zastupnici Skupštine Grada Zagreba na svojoj 18. sjednici u prosincu 2018. prihvatili Zaključak zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića o namjeri sudjelovanja Grada u osnivanju i izgradnji muzeja.

Treba napomenuti da unutar strukture Ministarstva obrane trenutačno djeluje Odjel vojnog muzeja i izložbenih djelatnosti. Međutim takav odjel ne zadovoljava u potpunosti kriterij jedne specijalizirane stručno-znanstvene i obrazovne ustanove, nema stalni muzejski postav i ne raspolaže izložbenim prostorom koji bi bio dostupan široj javnosti. Do osnivanja spomenutog Odjela, od 1999. postojao je Vojni muzej MORH-a, koji je do kraja 2007. bio smješten u dijelu kompleksa bivše Vojne bolnice u zagrebačkoj Vlaškoj ulici, a nakon toga premješten je na Hrvatsko vojno učilište ”Dr. Franjo Tuđman“ gdje se Odjel, ustrojen nakon reorganizacije unutar MORH-a, i danas nalazi.

”U proteklom razdoblju Muzej je nastavio s prikupljanjem građe, uglavnom iz Domovinskog rata, njezinu stručnom i znanstvenom obradom, a organizirale su se i povremene izložbe. Osim većeg broja tematskih izložbi vezanih uz pojedine zbirke, poput izložbi o znakovlju Hrvatske vojske, oklopnim transporterima ručne izrade, pješačkom naoružanju ručne izrade i improviziranim ubojnim sredstvima, ratnim plakatima, Muzej je postavio i više izložbi vezanih uz ratne operacije iz Domovinskog rata, kao što je oslobođenje dubrovačkog područja, vojno-redarstvene operacije Bljesak i Oluja. Posebno treba istaknuti opsežnu izložbu ”Sjećanje na Domovinski rat“ u prigodi desete obljetnice početka Domovinskog rata koja je bila postavljena od 1. listopada do 1. studenog 2001. u Klovićevim dvorima i potom 2002. u Sisku,” kaže voditelj Odjela vojnog muzeja i izložbenih djelatnosti Marijo Reljanović.

Ustrojavanjem hrvatskog vojnog muzeja riješio bi se i velik problem vezan uz smještaj brojnih eksponata koji bi se konačno našli svi na jednom mjestu. Naime, u prostorima Odjela na HVU-u uz uredski dio nalazi se i nekoliko depoa za pohranu manjeg dijela muzejske građe, a veći dio predmeta velikih dimenzija, poput oklopništva, topništva, borbenih i neborbenih vozila, nalazi se u vojarni u Svetoj Nedelji. Na istoj lokaciji predviđeno je ustrojavanje radionica za obnovu i održavanje muzejske građe te njezinu pripremu za izlaganje. Osim toga, građa budućeg Hrvatskog vojnog muzeja smještena je i u bivšoj vojarni ”Borongaj“, (danas Znanstveno-učilišni kampus), vojarni ”Pleso“ i Remontnom zavodu u Podsusedu. Također, dio građe zbog nedostatka adekvatnog prostora nalazi se u skladištima i vojarnama Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Najveći dio građe, kojom budući muzej trenutačno raspolaže, odnosi se na razdoblje Domovinskog rata i ti bi predmeti u postavu muzeja na primjeren način trebali valorizirati ulogu i značaj Domovinskog rata u stvaranju samostalne i suverene Republike Hrvatske, no plan je i da muzej prikaže ranija razdoblja bogate hrvatske vojne povijesti. Građa bi se prikupila donacijama, suradnjom s drugim muzejima, kao i otkupom predmeta i privatnih zbirka. ”Koncepcija Hrvatskog vojnog muzeja, odgovarajući poslanju muzeja, bila bi vidljiva u izradi stalnog postava koji bi se sastojao od triju izložbenih cjelina: Hrvatska vojna povijest, Domovinski rat te Suvremeni razvoj i djelovanje Hrvatske vojske. Uspostavom muzejske zbirke, informacijama i dokumentacijom o njima, Hrvatski bi vojni muzej multidisciplinarnim i komparativnim istraživanjima izvorne muzejske građe širio i produbljivao znanje o ratnim zbivanjima, istaknutim vojskovođama i ratnicima, razvoju vojske, oružja, vojne opreme i načina ratovanja te o njihovim utjecajima na nastanak i razvitak hrvatske države,” ističe Reljanović te dodaje kako bi se stalnim postavom i povremenim tematskim izložbama dokumentirala i interpretirala hrvatska vojna povijest u kontekstu europskih i svjetskih ratnih zbivanja. Hrvatski vojni muzej time bi ispunio svrhu svojeg djelovanja – obrazovanje svih društvenih skupina, bio mjesto spoznaje o vlastitim korijenima i oblikovanju nacionalnog identiteta, mjesto uspomena i sjećanja hrvatskih branitelja te nezaobilazno mjesto za izvanškolske aktivnosti usmjerene poučavanju djece i mladih u društveno-humanističkom i tehničkom odgojno-obrazovnom području. Usto, napominje Reljanović, Hrvatski vojni muzej svojim bi djelovanjem bitno pridonosio ostvarivanju strateških ciljeva MORH-a u zaštiti, jačanju i promociji hrvatskog nacionalnog identiteta, kao i svih vrednota koje su ga tijekom stoljeća zajedničke povijesti s drugim europskim narodima oblikovale i koje s njima dijeli. Što se tiče lokacije muzeja, sukladno muzeološkom programu, predviđeno je zemljište površine od oko 30 000 četvornih metara, a uz građevinu samog muzeja sa zatvorenim izložbenim prostorom, predviđen je i stalni postav na otvorenom. Zemljište bi trebao dodijeliti Grad Zagreb te bi njegova tržišna vrijednost bila uključena u cijenu osnivanja i izgradnje muzeja. Za čuvaonicu muzejske građe predviđena je građevina u Sv. Nedelji koja se i sad koristi u tu svrhu.

Prepoznavši važnost osnivanja nacionalnog muzeja hrvatske vojne povijesti ministar obrane Damir Krstičević, u svrhu obavljanja pripremnih radnji i postupaka za osnivanje muzeja, u travnju je donio odluku o osnivanju Projektnog tima na čijem se čelu nalazi umirovljeni general-pukovnik Mate Ostović. Osim toga, u svrhu sustavnog popunjavanja muzejskih zbirki donio je i odluku o dodjeli neperspektivnog naoružanja i vojne opreme Odjelu vojnog muzeja i izložbenih djelatnosti prema kojoj se određuje vrsta, količina i način dodjele naoružanja i vojne opreme, odjeće, obuće, vojnih znački te zastava Odjelu. Odluka se odnosi na dodjelu opreme koja ima povijesnu vrijednost i značaj za djelovanje Hrvatske vojske u Domovinskom ratu i nakon rata. Prema sadašnjim procjenama, sve pripremne aktivnosti za izgradnju Hrvatskog vojnog muzeja trebale bi biti realizirane do kraja 2019., dok bi sama izgradnja mogla započeti tijekom 2020. Opremanje i svečano otvaranje specijaliziranog nacionalnog muzeja Hrvatske vojne povijesti očekuje se tijekom 2025., u prigodi tridesete obljetnice završetka Domovinskog rata.

Osim stručne knjižnice i zbirke ”Vukovar ’91.“ na posudbi u Memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Vukovaru, fundus Odjela vojnog muzeja ima sljedeće zbirke:

Zbirka oklopnih vozila ručne izrade 1991. – 1993. (evidentirana u Ministarstvu kulture)
Zbirka borbenih i neborbenih vozila
Zbirka raketno-topničkog oružja
Zbirka hladnog oružja
Zbirka pješačkog oružja
Zbirka ubojnih sredstava
Zbirka predmeta službi i struka vojske
Zbirka ratnog zrakoplovstva
Zbirka ratne mornarice
Zbirka odora
Zbirka narukavnog znakovlja
Zbirka odlikovanja i metalnih oznaka
Zbirka ratnih zastava
Zbirka kaciga (evidentirana u Ministarstvu kulture)
Zbirka plaketa (evidentirana u Ministarstvu kulture)
Zbirka plakata
Zbirka multimedije (fotografije, film i tonski zapis)
Zbirka zemljovida
Zbirka grafika
Zbirka ostavština

Odjel vojnog muzeja u proteklih je nekoliko godina pomogao uspostaviti zbirke Domovinskog rata u nekoliko muzeja na području Hrvatske (Rijeka, Virovitica, Vinkovci), a surađuje i s brojnim gradovima i udrugama branitelja. Naime, Ministarstvo obrane ustrojilo je Povjerenstvo za dodjelu otpisane vojne tehnike, koja se bez posebne naknade ustupa za popune zbirki Domovinskog rata i za izlaganje na otvorenom u spomen-parkovima. Odjel pritom daje stručno mišljenje o opravdanosti i stručnu pomoć u izradi postava. Isto tako, Odjel pruža stručnu pomoć u realizaciji dokumentarnih i igranih filmova s temama vezanim uz Domovinski rat (Kuća 55, Rat prije rata, Počivali u miru, General…).

Gotovo sve europske, ali i zemlje u svijetu već su davno ustrojile svoje nacionalne vojne muzeje. Primjerice, jedan od takvih jest Muzej vojne povijesti u Beču sagrađen još pedesetih godina XIX. stoljeća., a u njemu je prikazana vojna povijest Habsburške i Austro-Ugarske Monarhije od kraja XVI. stoljeća nadalje, izložene su zbirke od vremena turske opsade Beča, Francuske revolucije i Napoleonskih ratova. U njegovu stalnom postavu nalaze se brojna svjedočanstva i velikani hrvatske vojne povijesti od Zrinskih i Frankopana, bana Josipa Jelačića i Svetozara Borojevića do borbenog aviona MiG-21 kojim je na početku Domovinskog rata Rudolf Perešin preletio u Austriju.

Jedan od najpoznatijih muzeja svakako je Imperijalni ratni muzej u Londonu (Imperial War Museum London) osnovan još 1917. kad je u tijeku bio Prvi svjetski rat. Radi se zapravo o kompleksu koji sadržava pet stalnih postava u trima gradovima – Londonu, Manchesteru i Duxfordu. Iako je fokus muzeja, koji ima više od deset milijuna predmeta, na prikazu ratova, u kojima su sudjelovali britanski vojnici, muzej također prikazuje kako ratna zbivanja utječu na samo društvo i zajednicu. U muzeju su, osim ratne opreme, izložena i umjetnička djela, pisma, osobni dnevnici, razgovori sa sudionicima ratova pa na taj način privlače i posjetitelje koji nisu isključivo zainteresirani za vojnu opremu i naoružanje. Dio je muzeja i ratna zrakoplovna baza Duxford u kojoj su predstavljena sva postignuća britanskog zrakoplovstva te je postala jedan od najprestižnijih zrakoplovnih muzeja u svijetu.

Zanimljiv je i Kraljevski muzej vojne povijesti (Royal Museum of the Armed Forces and Military History) u Bruxellesu, ali i Središnji muzej Velikog domovinskog rata (to je naziv koji se koristi u Ruskoj Federaciji i drugim zemljama bivšeg Sovjetskog saveza za operacije vođene tijekom Drugog svjetskog rata na Istočnom bojištu) u Moskvi svečano otvoren 1995., na 50. obljetnicu završetka Drugog svjetskog rata. Muzej je samo dio Memorijalnog kompleksa posvećenog Drugom svjetskom ratu. I u susjednoj Sloveniji postoji Vojni muzej na dvjema lokacijama – središnji je dio muzeja u Mariboru, dok se u maloj općini Pivka blizu hrvatsko-slovenske granice nalazi Park vojne povijesti. Radi se o muzejsko-turističkom središtu koji pruža jedinstven pogled na slovensku nacionalnu i svjetsku povijest, a u kompleksu su izloženi tenkovi, topništvo, zrakoplovi…

Vojna oprema i druga svjedočanstva važna za hrvatsku vojnu povijest mogu se donirati budućem Hrvatskom vojnom muzeju. Sve informacije dostupne su na broj telefona 01/3786-093, 3784-360 ili e-mail adresi marijo.reljanovic@morh.hr

Martina Butorac

Foto: Mladen Čobanović