Naši su saveznici itekako svjesni naših nacionalnih kapaciteta pa tako i brojčane veličine oružanih snaga i kroz tu prizmu promatraju naše sudjelovanje u NATO-ovim operacijama. Naše je opredjeljenje od početka bilo da nećemo sudjelovati s većim snagama nego ćemo u okviru svojih mogućnosti sudjelovati s najkvalitetnije opremljenim i obučenim pripadnicima i upravo se zbog toga i cijeni naš doprinos jer dajemo najbolje što možemo. Iznimno dobra slika o doprinosu naših pripadnika koja je prisutna na terenu jasno se preslikava i na najvišu političko-vojnu razinu NATO-a…

Vojno predstavništvo RH pri NATO-u i EU-u u Bruxellesu mala je ali kompaktna cjelina koja predstavlja i zastupa interese Hrvatske u strukturama Saveza. Odnedavno je na mjesto vojnog predstavnika imenovan general-bojnik Mate Pađen. Priliku za susret s generalom imali smo tijekom nedavnog posjeta NATO-ovu Zapovjedništvu i iskoristili je za kraći razgovor i upoznavanje s radom naše misije. Na samom početku general Pađen ističe kako je rad u takvom međunarodnom okružju izazov i nova stepenica u njegovu profesionalnom razvoju te kako se od svakog pojedinca očekuje da svojim znanjem i sposobnostima odgovori na postavljene izazove. Posebno napominje kako se iznimno dobra slika o doprinosu naših vojnika koja je prisutna na terenu preslikava i na najvišu političko-vojnu razinu NATO-a gdje nas se cijeni kao pouzdanog i odgovornog saveznika.

Koja je ključna uloga Vojnog predstavništva RH pri NATO-u i EU-u?
Vojno predstavništvo predstavlja Oružane snage RH u NATO-u i Europskoj uniji, zastupa interese RH u koordinacijskim tijelima organizacijskih cjelina NATO-a i EU-a, izvještava predsjednika RH, ministra obrane i načelnika GS-a o svim ključnim događajima i odlukama NATO-a i EU-a. Kao vojni predstavnik ujedno savjetujem veleposlanika pri NATO-u i EU-u o pitanjima iz vojnog područja djelovanja i sposobnosti Oružanih snaga. Surađujemo sa strukturama NATO-a i EU-a i njihovim podređenim zapovjedništvima te koordiniramo rad s nacionalnim vojnim predstavništvima pri Savezničkom zapovjedništvu za operacije u Monsu i Savezničkom zapovjedništvu za transformaciju u Norfolku, dakle našim časnicima i dočasnicima koji sudjeluju u zapovjednim strukturama NATO-a.
Vojni predstavnik ujedno predstavlja načelnika GS OSRH u Vojnom odboru NATO-a. Načelnici glavnih stožera u Vojnom se odboru sastaju tri puta godišnje, a na svim ostalim sastancima Vojnog odbora koji su otprilike dva puta tjedno predstavlja ih vojni predstavnik. Osim toga, dva nacionalna predstavnika u spomenutim dvama zapovjedništvima jednako tako predstavljaju načelnika glavnog stožera, ali su zbog organizacije i funkcioniranja kompletnog sustava vezana za vojno predstavništvo, a njegov čelnik kao najviši čin izvan zemlje ima administrativni nadzor nad obama vojnim predstavništvima.
Osim što zastupamo svoju zemlju i povratno izvješćujemo o svim ključnim aktivnostima, tražimo i smjernice za budući rad kako bi nacionalni interesi bili zastupljeni. Budući da NATO radi na načelu konsenzusa, svaka zemlja ima pravo izreći svoje stavove i sudjelovati u odlučivanju.

S obzirom na to da smo jedna od “najmlađih” članica NATO saveza, je li Republika Hrvatska na zadovoljavajući način zastupljena u njegovim strukturama?
Trenutačno se ovdje nalazi trinaest djelatnika, no nismo još do kraja popunjeni. Razina naše zastupljenosti, kao i zastupljenost drugih članica u NATO-ovim strukturama, prije svega zapovjednoj, temeljena je na koeficijentu vezanom uz reciprocitet godišnjih nacionalnih prihoda u odnosu na druge članice. Ukoliko postanemo ekonomski moćniji, druge će članice očekivati da sukladno tome povećamo i svoj doprinos u NATO-ovim strukturama. Dakle, određeno je koliko na temelju BDP-a trebamo popuniti u zapovjednoj strukturi NATO-a, a prema tome imamo osamnaest pozicija i jednu generalsku poziciju na bazi rotacije. Mogli bismo reći kako neke članice imaju više, ali broj je tijela i odbora na kojima bismo trebali svi sudjelovali jednak. Ne zaboravimo i da se odluke donose konsenzusom iz čega proizlazi da sve članice imaju jednako pravo glasa (jedna nacija – jedan glas). To nije samo pravo, nego i velika odgovornost u smislu doprinosa Savezu, tako da prioritiziranjem zadaća nastojimo izbalansirati svoje personalne mogućnosti s nacionalnim interesima. I druge nacije djeluju na sličan način. Važno je u svemu tome ne gubiti vjerodostojnost u očima saveznika i dati doprinos minimalno jednak našim realnim mogućnostima. Sve iznad toga posebno se cijeni.
Diskusija koja prethodi bilo kakvoj odluci trebala bi uključivati nacionalne predstavnike svih NATO-ovih članica. U našem slučaju, pokušavamo odgovoriti na te izazove i sudjelovati na nizu koordinacijskih tijela i sastanaka u mjeri u kojoj možemo odgovoriti s obzirom na svoju veličinu. Popunjenost je svakako važan segment i u zapovjednoj strukturi nedostaje još nekoliko pozicija. Međutim, važno je da popunimo pozicije koje smo predvidjeli. Treba posebno istaknuti da je iskustvo rada u NATO-ovim tijelima i multinacionalnom okružju važno i zbog prijenosa znanja nakon povratka u domovinu. Što više ljudi ima to iskustvo, usvoji alate, direktive, procedure i znanja, bolje je jer su to znanja koja se vraćaju.

Vojni predstavnik surađuje sa strukturama NATO-a i EU-a i njihovim podređenim zapovjedništvima te koordinira s nacionalnim vojnim predstavnicima RH u Savezničkom zapovjedništvu za operacije i Savezničkom zapovjedništvu za transformaciju. Kako funkcionira suradnja i koordinacija s našim predstavnicima u tim zapovjedništvima?
NATO-ovo Zapovjedništvo kao krovna institucija razmatra i odobrava dokumente koje izrađuju podređena zapovjedništva (ACO i ACT) te sukladno navedenom suradnja i razmjena informacija mora biti po svim važnim elementima tijekom pripreme određenih materijala. Navedeno je regulirano preko zapovijedi načelnika Glavnog stožera OSRH.
Da bi pravodobno došli do ključnih informacija bitnih za donošenje odluka, naši predstavnici pri ACO-u i ACT-u imaju ključnu ulogu u koordinaciji aktivnosti sa zapovjedništvima gdje se trenutačno nalaze te prenošenju podataka Vojnom predstavništvu RH pri NATO-u i EU-u. Osim toga, imaju zadaću praćenja popune prihvaćenih pozicija u zapovjednim strukturama NATO-a.

Ujedno ste i glavni vojni savjetnik veleposlanika – stalnog predstavnika pri NATO-u o vojnim pitanjima u vezi s NATO-om, te veleposlanika u Europskoj uniji o vojnim pitanjima u vezi s EU-om. Možete li to malo konkretizirati…
Radne procese u obama je stalnim predstavništvima RH pri NATO-u i EU-u nemoguće zamisliti bez sudjelovanja Vojnog predstavništva RH. U procesu donošenja odluka u Sjevernoatlantskom vijeću i Političko-sigurnosnom odboru EU-a na kojem sudjeluju veleposlanici, većina tih odluka uključuje sudjelovanje OS-a, bilo u operacijama ili nekom drugom obliku djelovanja, i veleposlanike je važno savjetovati o funkcioniranju oružanih snaga, njihovim sposobnostima i mogućnosti djelovanja. Stoga je jedna od bitnih dužnosti vojnog predstavnika da veleposlanicima pomogne pri donošenju odluka u najvišim upravljačkim odborima i tijelima NATO-a i EU-a.
EU je za nas novi izazov i zanimljivo je sudjelovati u procesu pronalaženja organizacije obrambenih snaga EU-a i sudjelovati u rješavanju sigurnosnih pitanja. Premda ima sličnosti s NATO-om, ipak su mehanizmi drugačiji.

Sljedeći će se NATO-ov samit održati u srpnju iduće godine u Varšavi. Kako naše Vojno predstavništvo participira u organizaciji takvih samita i drugih sličnih događaja ?
Iako je riječ o NATO-ovu samitu koji organizira i provodi civilni dio NATO-ove strukture, uključenost je vojnog dijela neizbježna. Priprema svih materijala koji uključuju uporabu i sposobnosti OS-a kreće od Vojnog predstavništva i ono ih i izrađuje. Koriste se za nacionalne potrebe i potrebe Saveza, koje će biti iznesene i zaključene sukladno smjernicama i ciljevima samita. Kao najviše vojno tijelo, Vojni odbor NATO-a ugrađuje u svoje dokumente smjernice i instrukcije dobivene od kuće. Pritom mislim na Ministarstvo obrane, Glavni stožer i Ured predsjednika u dijelu u kojem sudjeluje, te s tim sudjeluju u stvaranju Vojnog savjeta prema Sjevernoatlantskom vijeću, a u cilju izrade i provedbe strateških odluka koje trebaju biti usvojene na samitu. Primjerice, vojni autoriteti sudjelovali su u pripremi i izradi RAP-a (Readiness Action Plan) te će na idućem samitu sudjelovati u njegovoj implementaciji.

Koliko se ovdje u sjedištu NATO-a cijeni uloga OSRH u sudjelovanju tijekom operacija ISAF, KFOR i danas u misiji Odlučna potpora u kojoj naši pripadnici imaju iznimno važnu savjetodavnu ulogu afganistanskih sigurnosnih snaga?
Hrvatsko se sudjelovanje iznimno cijeni te je prepoznato kao vrlo kvalitetan doprinos u NATO-ovim operacijama. Premda Odlučna potpora nije borbena misija, naše borbeno iskustvo i sve ono što smo stekli tijekom Domovinskog rata iznimno se cijeni u prijenosu znanja, obuci i savjetovanju pripadnika afganistanskih oružanih snaga kako bi izradili vlastite sposobnosti i samostalno mogli provoditi zadaće, prije svega na višim razinama na što je sad usmjerena sama misija. U svakom slučaju, vrlo se kvalitetno i pozitivno gleda na naše sudjelovanje u mirovnim operacijama. Naše je opredjeljenje od početka bilo da nećemo sudjelovati s većim snagama, nego ćemo u okviru svojih mogućnosti sudjelovati s najkvalitetnije opremljenim i obučenim pripadnicima i upravo se zbog toga i cijeni naš doprinos jer dajemo najbolje što možemo.
Naši su saveznici itekako svjesni naših nacionalnih kapaciteta, pa tako i brojčane veličine Oružanih snaga, i kroz tu prizmu promatraju naše sudjelovanje u NATO-ovim operacijama. Iznimno dobra slika o doprinosu naših pripadnika koja je prisutna na terenu jasno se preslikava i na najvišu političko-vojnu razinu NATO-a.

Vesna Pintarić, Snimio Željko Stipanović