Ključevi uspjeha

Izvorno pokrata za francusko-talijanski program razvoja, izgradnje, isporuke i postprodajne potpore višenamjenskih fregata, FREMM je postao iznimno uspješan primjer suradnje unutar europske mornaričke obrambene industrije…

Talijanske fregate klase Carlo Bergamini tijekom plovidbe. U prvom je planu ASW FREMM “Carlo Margottini”. Vlada je financijski podržala prvotni plan gradnje i opremanja deset FREMM-ova (Foto: Fincantieri)

FREMM (franc.: Frégate Européenne Multi-Missions / tal.: Fregate Europee Multi Missione, europska multimisijska fregata) ima začetke u sporazumu koji su francuska i talijanska mornarica potpisale u listopadu 2002. Operativna provedba projekta počela je u studenom 2005., kad je prvi ugovor za razvoj i izgradnju dodijeljen tvrtki Armaris. Podrijetlo tvrtke je miješano: u to je vrijeme bila konzorcij koji su osnovali namjenska tvrtka Thales i brodograditelj DCNS, da bi ga potom preuzeli u cijelosti. Glavni sudionik iz Italije je konzorcij Orizzonte Sistemi Navali (OSN), koji čine brodograditelj Fincantieri i namjenska tvrtka Finmeccanica (današnji Leonardo). Oba su konzorcija dobila povjerenje svojih vlada za razvoj, projektiranje i gradnju prve od višestrukih serija fregata nove klase za svaku od zemalja.

Fregata “Auvergne” francuske mornarice tijekom pokusne plovidbe u rujnu 2016. godine. Uskoro se očekuje njezin ulazak u operativnu uporabu (Foto: DCNS)

Međunarodni projekt
Međunarodni projekti nisu uvijek uspješni. Iako je ukupan inicijalni broj fregata za Italiju i Francusku smanjen, projekt FREMM ipak se dobro odvija. Svakako treba uzeti u obzir činjenicu što ih je deset u operativnoj uporabi četiriju ratnih mornarica, a još deset ih je u različitim fazama izgradnje ili vrlo ozbiljnog, moglo bi se reći i financijski podržanog planiranja. Primjer toga je prethodni francusko-talijanski program PZO razarača klase Horizon koji su također realizirali DCNS i Fincantieri. Program je rezultirao uvođenjem u operativnu uporabu po dvaju brodova za francusku i talijansku mornaricu u razdoblju od prosinca 2007. do travnja 2009. godine, ali patio je i od dječjih bolesti. Iz programa se već bilo povuklo Ujedinjeno Kraljevstvo koje se okrenulo vlastitom projektu razarača Type 45. Inicijativom FREMM upravlja OCCAR (Organisation Conjointe de Coopération en Matière d’Armement), međuvladina organizacija za suradnju u razvoju naoružanja i vojne opreme u kojoj sudjeluje šest zapadnoeuropskih zemalja: Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i zemlje koje nisu članice, ali su uključene u pojedine programe. FREMM je svakako najuspješniji i najpoznatiji projekt pod kapom OCCAR-a, a poznati su još i oni vezani uz oklopno vozilo Boxer, transportni avion Airbus A400M, besposadnu letjelicu MALE RPAS… OCCAR će nastaviti upravljati projektom FREMM i nakon 2020. godine.

Pod kapom OCCAR-a
Model nabave osmišljen za FREMM osigurava jednostavan način pripreme i ugovaranja izmjena i dodataka ugovora, učinkovitu reakciju na inačice ugovora, učinkovito upravljanje ocjenjivanjem i prihvaćanjem te održavanje standarda kvalitete definiranih ugovorom.
Uz sustav koji su uhodali OCCAR i konzorciji, prednost programa FREMM je i u tome što podrazumijeva različite namjene broda, a sukladno tome i konfiguracije naoružanja te drugih sustava u jedinstvenoj i prilagodljivoj brodskoj platformi. Brod može zadovoljiti specifične potrebe francuske i talijanske mornarice, ali i drugih potencijalnih kupaca. Zasad postoje višenamjenske inačice te inačice za protupodmorničko ratovanje, a Francuskoj trebaju i PZO fregate. DCNS je rad na PZO inačici koja bi se trebala zvati “Alsace” započeo rezanjem limova u lipnju prošle godine. S vremenom su na popis korisnika dodane mornarice Maroka i Egipta, a ima i još kandidata, tj. potencijalnih kupaca. Od tehnologije, u zajedničke komponente svih fregata spadaju, primjerice, brodski sonar tvrtke Thales UMS-4110CL ugrađen u trup plovila. Tu su i drugi podsustavi: SIGEN MM / SMQ-765 paket elektroničkog protudjelovanja (EW), glavni pramčani top OTO Melara 76/62mm Super Rapid i prateći sustav za upravljanje paljbom (FCS) Selex NA-25X…

Sa 17 na osam
Zbog proračunskih ograničenja, opseg francuskog dijela programa FREMM smanjen je 2008. s inicijalnih 17 na 11 plovila, a u svibnju 2015. na osam, obuhvaćenih u klasu Aquitaine. To je ipak, gotovo sigurno, i konačno smanjivanje. Francuska će prema tome imati šest fregata konfiguriranih za protupodmorničko djelovanje (ASW) s pripadajućim sposobnostima napada na kopnene ciljeve. Imat će ih zahvaljujući dalekometnim autonomnim krstarećim projektilima SCALP-Naval tvrtke MBDA, mornaričkoj inačici projektila Storm Shadow/SCALP EG koji se lansira iz zraka. Tih šest brodova zamjenjuje fregate klase Tourville (sve su tri povučene iz operativne uporabe) i Georges Leygues (dvije povučene, pet još aktivnih) francuske mornarice. Zadnja dva plovila bit će konfigurirana za protuzračnu obranu, a zamijenit će dvije aktivne fregate klase Cassard. FREMM PZO fregate nose oznaku francuske mornarice FREDA (Frégate de Défense Aérienne) čime se označuje PZO konfiguracija koja će koristiti MBDA-ove projektile Aster 30, čiji domet prelazi 100 km, što je puno više u usporedbi s dometom starijih projektila Aster 15 (30 km). Prvo uspješno testno ispaljivanje projektila Aster 30 provedeno je nedavno, 22. studenog 2016., s talijanskog višenamjenskog FREMM-a “Carlo Bergamini”.

Francuski arsenal
Ukupna financijska vrijednost francuskog dijela FREMM programa za inicijalnih 11 brodova bila je, sukladno cijenama iz 2014., procijenjena na nešto više od 10,1 milijardu dolara. Kad se suma svede na trošak gradnje jednog plovila, cijena broda, isključujući jednokratne troškove za razvoj, iznosila je 718,8 milijuna dolara. Ministarstvo obrane Francuske objavilo je u svibnju 2015. da će kompletna isporuka prvih šest FREMM-ova konfiguriranih za protupodmorničko djelovanje biti osigurana do 2019., a zatim će uslijediti isporuka dvaju brodova FREDA konfiguracije koja će biti realizirana do 2022. godine.
Protupodmornička inačica FREMM plovila istiskuje 6000 tona pri punom gazu, a opremljena je DCNS-ovim borbenim sustavom SETIS i senzorskim paketom koji sadrži radar Herakles, Thalesovim optroničkim sustavom za infracrveno traganje i praćenje Artemis (Thales oprema francuske FREMM-ove i brodskim komunikacijskim sustavima) i Najir-MM optroničkim sustavom za upravljanje paljbom tvrtke Sagem. Ostali podsustavi uključuju dva DCNS-ova Sylver A43 osmocijevna vertikalna lansirna modula namijenjena za projektile Aster 15 SAM i dva osmocijevna Sylver A70 modula namijenjena za SCALP-Naval rakete uz dva dvostruka lansera lakih torpeda EuroTorp MU90 i tri daljinski upravljana oružna sustava Narwhal 20B kalibra 30 mm dopunjena strojnicama kalibra 12,7 mm. Hangar i sletna paluba mogu primiti mornarički helikopter NH90 tvrtke NH Industries, dok dva gumenjaka s tvrdim dnom (RHIB) tvrtke Zodiak služe kao potpora operacijama pomorske sigurnosti i specijalnim mornaričkim operacijama.

Fregate “Provence” (D652) i “Languedoc” u različitim fazama gradnje u zatvorenoj hali u rujnu 2013. (Foto: DCNS)

Daljnje prednosti
Jedan je od glavnih pokretača cjelokupnog oblikovnog rješenja FREMM plovila bilo smanjenje brodske zamjetljivosti, zajedno s postizanjem visokog stupnja automatizacije kako bi se smanjio ukupan broj posade. Brodovi imaju smanjen radarski presjek i akustični potpis u odnosu na, primjerice, također DCNS-ove fregate klase La Fayette. Peta i zadnja od njih u operativnoj je uporabi francuske mornarice od 2001. Propulzijsko-pogonska konfiguracija temelji se na kombiniranom dizelsko-električnom ili plinskom (CODLOG) strojnom paketu koji uključuje plinsku turbinu tvrtke General Electric/Avio LM2500+G4 i dva Jeumont Electricova motora. Visokoautomatiziran DCNS-ov integrirani sustav upravljanja platformom (IMPS) i SETIS-ov sustav upravljanja paljbom (CMS) omogućuju upravljanje protupodmorničkom inačicom FREMM-a s ukupnom posadom od 108 mornara i časnika. To znači smanjenje posade za 40 % u odnosu na starije generacije fregata u sastavu francuske mornarice. Ta je činjenica također jedan od ključeva uspjeha programa FREMM, a rezultat je studija u koje su bili uključeni i krajnji korisnici plovila, kao i dizajneri te inženjeri iz obiju zemalja.

Redovite isporuke
Od službenog ulaska u operativnu uporabu prvog francuskog FREMM-a, imena “Aquitaine”, krajem 2012., platforma i borbeni sustav prošli su sveobuhvatan program pokusnih plovidbi koje su nadzirali stručnjaci Agencije za vojnu nabavu (Direction Générale de l’Armament – DGA). Prvo brodsko ispitivanje paljbe projektila SCALP-Naval na ciljničkoj udaljenosti fregata “Aquitaine” uspješno je izvršila 19. svibnja 2015. u DGA-ovu raketnom ispitnom centru u blizini otoka Levanta ispred južne obale Francuske. Ispaljivanje projektila bilo je velik uspjeh za mornaricu, ali i za industriju: prvi je put europsko ratno plovilo ispalilo autohtonu transeuropsku krstareću raketu, koju je razvio eurokonzorcij MBDA. Tjedan dana prije toga, “Aquitaine” je također uspješno završio prvo brodsko ispitivanje paljbe projektila MBDA MM40 Block 3 u tom području. Praktički odmah nakon tih ispitivanja, OCCAR je certificirao cjelokupan borbeni sustav francuskih ASW inačica FREMM-a.
Drugi francuski FREMM, imena “Provence”, dostavljen je francuskoj mornarici 12. lipnja 2015., a treći, nazvan “Languedoc”, 16. ožujka 2016. Četvrti brod u klasi, “Auvergne”, porinut je 2. rujna 2015., a dostava i primopredaja predviđene su za sredinu 2017. godine. Peti je brod “Bretagne”, zasad u fazi opremanja u DCNS-ovu brodogradilištu Lorient na sjeverozapadnoj obali Francuske, a porinut je 16. rujna 2016. godine. Trebao bi u operativnu uporabu ući 2018., a šesti, “Normandie”, godinu poslije. U 2020. očekuje se terminska rupa, a zatim bi u iduće dvije godine trebala uslijediti isporuka zadnjih dviju PZO fregata. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li “Auvergne” zaista biti isporučen ove godine jer to bi značilo da su DCNS i partneri zaista uhvatili predviđeni tempo redovitih godišnjih isporuka.

Ispitivanje ispaljivanja krstarećeg projektila SCALP-Naval s fregate “Aquitaine” 19. svibnja 2015. (Foto: MBDA)

Dosljednost u Italiji
Italija je drugi glavni partner u programu FREMM. Mornarica je naručila flotu od ukupno deset fregata koje će činiti klasu Carlo Bergamini. Za razliku od Francuske, koja je uvelike smanjila broj plovila, Italija je ostala pri planiranom, što znači šest plovila opće namjene (GP) i četiri inačice optimizirane za protupodmorničko djelovanje (ASW).
Obje talijanske inačice dijele zajedničku platformu koja se razlikuje od francuskog FREMM dizajna u većoj istisnini pod punim opterećenjem koja iznosi 6700 tona, zbog duljeg trupa od gotovo 145 metara u odnosu na 142 m na francuskoj inačici, a imat će i veći broj posade. Ostale razlike između francuskih i talijanskih brodova očituju se u činjenici da potonji posjeduju krmenu stanicu za lansiranje i povratak gumenjaka s tvrdim dnom (RHIB). Nadalje, isporučitelj sustava za upravljanje borbom (CMS) talijanski je Selex ES. U ranoj fazi programa puno je pažnje posvećeno studijama o ljudskom faktoru u smanjenju troškova životnog ciklusa. Brodove odlikuje visoka razina automatizacije, redundancije, a nastoje se ugrađivati najnapredniji tehnološki sustavi, uglavnom domaće proizvodnje.

Paket sonara
Obje inačice plovila dijele SAAM-ESD (Surface-to-Air Anti-Missile System Extended Self Defence) paket za samoobranu temeljen na Selexovu mornaričkom motrilačkom radaru KRONOS i dva osmocijevna Sylver A50 vertikalna lansirna modula brodskih projektila Aster 15 i Aster 30. Ostali senzori uključuju također Selexov RASS sustav infracrvenog traganja i praćenja, RASS površinski radar namijenjen traganju i praćenju i dva NA-25X sustava za upravljanje paljbom.
Temeljno naoružanje FREMM inačice opće namjene uključuje glavni top OTO Melara 127/64 LW i MBDA-ove OTOMAT Mk II Block 4 projektile namijenjene protubrodskom djelovanju, kao i napadu na kopnene ciljeve. Nakon uspješnih ispitivanja u Južnoj Africi, OTO Melarino Vulcano navođeno streljivo dugog dometa namijenjeno topu 127/64 LW ispitano je na primopredajnim plovilima.
Talijanska protupodmornička FREMM inačica razlikuje se od inačice opće namjene po paketu čija je okosnica Thalesov CAPTAS 4 tegljeni niskofrekventni aktivni/pasivni sonar (ima ga i francuski ASW kolega).
Što se tiče ulaska u operativni sastav talijanske mornarice, prva je bila fregata opće namjene “Carlo Bergamini” (29. svibnja 2013.). Slijedila su četiri ASW plovila: “Virginio Fasan”, “Carlo Margottini”, “Carabiniere” i “Alpino”, s tim da je zadnje ušlo 30. rujna 2016. i zaključilo seriju ASW FREMM talijanskih plovila. Preostale su još fregate opće namjene, “Luigi Rizzo”, “Federico Martinengo” i “Antonio Marceglia”, koje su u različitim fazama gradnje i opremanja. Zadnja dva plovila u klasi imenovana su “Spartaco Schergat” i “Emilio Bianchi”, a njihova kobilica tek treba biti položena u veljači 2017., odnosno siječnju 2018. godine. Talijanski ritam isporuke i preuzimanja treba pohvaliti: 2013. isporučena su dva broda, a iduće tri godine po jedan.

Na putu prema potencijalnim naručiteljima: talijanska fregata “Carabiniere” (lijevo) nedavno je krenula prema Australiji, a francuska “Languedoc” prošle je godine bila u Kanadi (desno). Obje su zemlje zainteresirane za brodove iz programa FREMM (Foto: Marina Militare Italiana) (Foto: Ambassade de France au Canada)

Fregate na zadaćama
Od službenog ulaska u aktivni sastav, prva četiri talijanska FREMM plovila sudjelovala su u nekoliko zadaća i operacija. U sklopu 30. talijanske mornaričke grupe, “Carlo Bergamini” otplovio je u Perzijski zaljev i oplovio afrički kontinent u razdoblju od pet mjeseci između 2013. i 2014. godine, sudjelujući u multinacionalnim aktivnostima i istodobno pokazujući sposobnost rada u različitim klimatskim uvjetima. Fregate “Carlo Bergamini”, “Virginio Fasan” i “Carlo Margottini” bile su raspoređene u operacijama sprečavanja ilegalnog transporta migranata iz sjeverne Afrike prema Europi preko Sredozemnog mora. “Carlo Bergamini” i “Virginio Fasan” podržali su talijansku pomorsku sigurnosnu operaciju u Sredozemlju imena Mare Sicuro (Sigurno more). Fregata “Carabiniere” pridružila se krajem listopada 2015. mornaričkim snagama Europske unije (EU NAVFOR) u ulozi zapovjednog broda kao potpora operaciji ATALANTA, inicijativi Europske unije protiv piratstva u Adenskom zaljevu i Indijskom oceanu. S obzirom na to da se u operativnoj uporabi nalazila tek nekoliko mjeseci, bila je to prilično rana zadaća za novo plovilo. Međutim, “Carabiniere” je isporučen te godine u visokom stupnju spremnosti i na njemu je primijenjeno puno naučenih lekcija povezanih s proizvodnjom i pokusnim plovidbama. Zbog svega navedenog, postao je mjerilo i referentna vrijednost u gradnji budućih FREMM plovila u klasi.

Preko Sredozemlja
Važna je referencija programa FREMM to što je prerastao svoje francusko-talijanske korijene i može se pohvaliti izvoznim uspjehom, i to izvan Europe. Marokanska mornarica uvela je u siječnju 2014. u aktivnu uporabu FREMM višenamjensku fregatu imena “Mohammed VI” klase Aquitaine. Iduće je godine DCNS potpisao s Ministarstvom obrane Egipta ugovor o dostavi višenamjenskog FREMM-a koji je imenovan “Tahya Misr”. Izvorno ime fregate glasilo je “Normandie” i već se gradila za francusku mornaricu, ali planovi su promijenjeni i prodana je Egiptu.
U razdoblju 2009./2010. mediji su spominjali razgovore o nabavi FREMM plovila za ratne mornarice Grčke, Saudijske Arabije i Brazila, ali do danas nisu urodili konkretnim ugovorima.
Izvozni uspjeh mogao bi se postići i ako se Kanada odluči za FREMM (ili barem nekakvu nadogradnju FREMM-a) za svoju mornaricu u sklopu programa Single Class Surface Combatant Project. DCNS je u poziciji jednog od glavnih ponuditelja u tom programu kojim bi do sredine 2020-ih s do 15 novih ratnih brodova trebale biti zamijenjene fregate klase Halifax i razarači klase Iroquois.

FREMM “Mohammed VI” napušta Francusku i plovi prema Maroku 12. ožujka 2014. (Foto: DCNS)

Veliki poslovi?
S obzirom na to da je Kanada u potrazi za provjerenim dizajnom plovila, FREMM je, prema procjenama brojnih analitičara, vrlo ozbiljan kandidat. U igri je zasad 12 kandidata, od kojih Kanada najkasnije do 27. travnja ove godine očekuje dostavu informacija o dizajnu plovila i integraciji potrebnih sustava.
Na vidiku je još jedan posao: australski premijer Malcolm Turnbull potvrdio je u travnju 2016. kako je talijanska inačica FREMM plovila jedna od triju ponuđenih koje su ušle u uži izbor i razmatranje za zamjenu fregata klase Anzac. Fincantieri je 1. rujna s australskom Vladom potpisao ugovor o sudjelovanju u natjecateljsko-evaluacijskom procesu koji vodi australsko Ministarstvo obrane. Novu klasu australskih fregata činilo bi ukupno devet plovila koja bi se gradila u Adelaideu, Južna Australija, u okviru programa SEA 5000. Znakovito je da je talijanski FREMM “Carabiniere” 20. prosinca prošle godine isplovio iz baze u La Speziji na dugo četveromjesečno putovanje u azijsko-pacifičku regiju. U sklopu plovidbe posjetit će i Australiju te ondje održati nekoliko vježbi s njezinom mornaricom.

Egipatski mornari na svojoj FREMM fregati “Tahya Misr”. Izvorno se zvala “Normandie”, ali ju je DCNS prodao Egiptu (Screenshot: Youtube)

Jedinstven program
Činjenica da pobuđuje interes u svim dijelovima svijeta dovoljno govori o programu FREMM. Fregate su tehnološki napredne, a cjenovno među najkonkurentnijim plovilima svoje klase na tržištu. To su teško naoružana plovila koja nose state-of-the-art sustave i opremu, svestrana, te daju odgovor na mnoge vrste prijetnji. Vezano uz zemlje u kojima je program zaživio, važno je istaknuti da su ti brodovi među najsofisticiranijim u njihovim flotama. Program pokazuje i svojevrsno okrupnjavanje, novi profil europske mornaričke industrije s jakom međudržavnom suradnjom koja se kreće oko glavnih igrača.
Inicijativa FREMM važan je korak naprijed u europskoj ratnoj brodogradnji. Zasad nisu na vidiku programi velikih površinskih borbenih brodova koji bi imali sličan pristup te davali slične odgovore vezane uz razvoj i troškove nabave domaćim naručiteljima, a opet bili i vrlo konkurentni za izvoz u treće zemlje.

Maja PTIĆ GRŽELJ