Američki litoralni borbeni brod – LCS, već personificiran kao najvrijednija platforma za brojne misije u blizini obale, također će poslužiti kao idealna “odskočna daska” za iznimno važne i vrlo zahtjevne protuminske operacije

Litoralni borbeni brod sa svojim izmjenjivim, modularnim “paketom” opreme za protuminsko ratovanje između ostalih kvaliteta i tehničkih prednosti imati će veliki potencijal u supstituciji sadašnjih američkih namjenski građenih površinskih snaga za protuminsko ratovanje. Što više, LCS će fundamentalno promijeniti protuminsko ratovanje. Zbog toga će američka mornarica morati redifinirati svoje koncepte pomorskih operacija, ne samo za brodove tipa LCS u minsko-protuminskoj ulozi (MCM – mine countermeasures role) nego isto tako u budućoj organizaciji minsko-protuminskih snaga, njihovom uvježbavanju, opremanju te zapovijedanju takvim grupama brodova u borbenim operacijama.

Prema američkim obavještajnim podacima na svijetu postoji više od 350.000 komada različitih vrsta pomorskih mina. Kad govorimo o njima nikada se ne smije smetnuti s uma da je od njihovog uvođenja u operativnu uporabu to bilo relativno jeftino i tehnički jednostavno oružje. Zbog svojeg podmuklog i vrlo uspješnog načina djelovanja oduvijek je ulijevalo strahopoštovanje svim pomorcima svijeta. U tom pogledu ništa se nije promijenilo do danas.
Različite varijante plivajućih, plutajućih, na dnu ležećih, sidrenih, kontaktnih, nekonktatnih, programibilnih i drugih vrsta mina ne zahtijevaju nikakav posebno kompliciran sustav za njihovo postavljanje. Kao dokaz tome može poslužiti podatak da su Iračani pred početak drugog Zaljevskog rata ili kako ga Amerikanci vole nazivati “Operation Iraqi Freedom” za miniranje svojih teritorijalnih voda vrlo uspješno uz svoje minopolagače iskoristili različite ribarske brodove, teglenice i općenito sve plovne objekte sposobne da ukrcaju nekoliko mina i isplove iz luke. Zbog postavljenih minskih polja američke i britanske pomorske snage su imale podosta problema dok nisu potpuno očistile i osigurale nekoliko koridora za siguran prolaz do iračkih luka. Upravo poučeni takvim iskustvima mornarički stručnjaci ističu kako će uporaba LCS-a u njegovoj protuminskoj ulozi i njegove MCM sposobnosti biti od prvorazredne važnosti.

Primjena združenog sustava za protuminsko ratovanje
LCS će u budućim vojnim zadaćama dobiti ulogu okosnice pomorskih snaga i moći će biti modularno opremljen za njegove tri glavne zadaće: protupovršinsko ratovanje, protupodmorničke operacije i minsko-protuminsko djelovanje.

Brodski minsko-protuminsko modularni “paket” opreme uključuje sustave za detekciju, precizno lociranje i neutralizaciju pomorskih mina. Bude li situacija dopuštala s broda će se moći odaslati modularno opremljene (prema zahtjevima zadaće) besposadne podvodne ronilice čija će zadaća biti da u tajnim akcijama nadzora nadziru plovne rute ili moguća područja pomorskih operacija radi determiniranja nazočnosti i lociranja minskih polja. Ovisno o veličini minskog polja ili minsko sumnjivog područja, jedan ili više brodova tipa LCS opremljenih protuminskim modularnim paketom opreme biti će upućen u takvo područje.
Ostajući na sigurnoj udaljenosti od sumnjivog minskog polja s LCS-a će uzlijetati helikopteri tipa MH-60S koji će biti opremljeni zrakoplovnim laserskim sustavom za detekciju mina ALMDS (Airborne Laser Mine Detection System). Uz pomoć tog sustava helikopteri će moći izvoditi brzu široko-pojasnu pretragu za plivajućim i plitko plutajućim minama. Ukoliko vode u blizini samog broda to dopuštaju (nisu minirane) s broda se mogu spustiti u more daljinski upravljana plovila RMV (Remote mine-hunting vehicles) koja su opremljena tegljenim sonarom AQS-20A. Daljinski upravljiva plovila mogu se uporabiti puno bolje i djelotvornije nego helikopteri u toj ulozi ponajprije zbog njihove izdržljivosti (u misijama potrage za minama mogu provesti više od 14 sati za razliku od helikoptera MH-60S koji na zadaći može provesti samo 2 sata kada radi tegljenim sonarom AQS-20A). Osim toga lebdenje helikoptera na visinama od tridesetak metara, posebno noću po nepovoljnim uvjetima, koje zahtijeva tegljenje sonara nije zadaća kojom se piloti helikoptera posebno oduševljavaju. Buduće bespilotne podvodne ronilice UUV (unmanned underwater vehicles) također će se moći vrlo uspješno uporabiti u minsko pretraživačkoj ulozi.
Ako su površinske ili plitko-plutajuće mine otkrivene i precizno locirane, helikopter MH-60S će imati mogućnost da ih uništi paljbom iz posebno konstruiranog topa velike brzine paljbe i preciznosti koji će ispaljivati duboko penetrirajuće projektile.
Radi uništavanja lociranih duboko usidrenih ili na dnu ležećih mina helikopter MH-60S moći će se rekonfigurirati da nosi zrakoplovni minsko-neutralizacijski sustav, zasnovan na eksplozivnom ronilačkom vozilu vođenim preko optičkog kabela koji će se ispaljivati sa helikoptera u niskom letu. Također, scenarijo protuminske borbe predviđa da jedan dio helikoptera, opremljen zrakoplovnim laserskim sustavom za detekciju mina ALMDS traži mine, dok drugi dio helikoptera bude angažiran na poslovima njihove neutralizacije. Za buduća daljinski upravljana plovila RMV predviđeno je da u sebi sjedine obje te funkcije (pretraživanje i neutralizaciju) tako da će otpasti potreba da se vraćaju na matični LCS radi promjene “uslužnog paketa borbene opreme”.

U područjima neprikladnim za pretraživanje ili ako je zahtijevano brzo čišćenje sumnjivog akvatorija, bespilotna površinska plovila USV (unmanned surface vehicles) i helikopteri MH-60S moći će se koristiti takozvanim organskim zrakoplovno-površinskim tegljenim akustičkim sustavom. Zajedno sa RMV i njihovim tegljenim AQS-20A sonarom, USV će pokriti sve potrebe detekcije mina znatno bolje i uspješnije od helikoptera u toj ulozi jer se i oni odlikuju znatno većom izdržljivošću u zoni operacija od helikoptera.
Jednom kad je mina pronađena i precizno locirana i kada je utvrđeno kakva je njezina borbena logika potrebno je pristupiti njezinom uništenju. Čitav smisao takvog pristupa protuminskoj borbi sada je ovisan o komunikacijskom linku (transferu) koji omogućava da podaci prikupljeni sa RMV, USV, UAV i helikoptera budu distribuirani do brodova i ostalih borbenih platformi koje provode ili podupiru MCM operacije.
Nadogradnja postojećih protuminskih snaga
Dugogodišnja logika protuminske borbe zasnivala se na uporabi drvenih i plastičnih brodova koji su morali svoje zadaće provoditi u minskim poljima ili vrlo blizu njima. Uporaba UUV, USV, UAV i RMV do maksimuma će isključiti opasnost za brodove i njihove posade uz istodobno iznimno povećanje pregledanog područja u odnosu na današnje američke protuminske snage.
Trenutačno američke protuminske mornaričke snage raspolažu s 14 lovaca mina klase Avenger (MCM-1), 12 obalnih minolovaca klase Osprey (MCM-51), te dva skvadrona protuminskih helikoptera MH-53E.
Kako združeni (organski) sustav za protuminsko ratovanje bude instaliran i uvođen u US Navy tako će postupno početi i “umirovljenje” sadašnjih protuminskih snaga. Obalni minolovci klase Osprey odlikuju se najmanjim sposobnostima protuminskog djelovanja među sadašnjim američkim snagama te vrste, pa će u sklasu s time biti prvi koji će biti izbrisani iz flotne liste. Vrlo je vjerojatno da će ih mornarica povoljno ponuditi nekom od svojih saveznika u Perzijskom zaljevu i zapadnom Pacifiku gdje Amerikanci predviđaju znatne minske prijetnje.
Helikopteri MH-53E za sada nisu predviđeni za povlačenje iz službe. Međutim treba odmah istaknuti da će njihov korisni životni vijek isteći između 2010. i 2012. godine. Određeni broj helikoptera će sigurno biti moderniziran da bi im se produljio radni vijek dok dovoljni broj protuminskih modula predviđenih za LCS ne bude dostupan i operativno sposoban.
Premda helikopter MH-60S nema ni dolet ni korisnu nosivost poput sadašnjeg MH-53E, područje koje će moći pregledati i očistiti zajedno sa RMV osigurat će znatno uspješnije, jeftinije i isplativije MCM operacije. Konačno, takav pristup će omogućiti da do konca operativnog životnog vijeka minolovaca klase Avanger u službu američke mornarice bude uveden dovoljan broj plovnih jedinica tipa LCS s moduliranim minsko-protuminskim paketima opreme. Istodobno se isključuje potreba za izgradnjom bilo kakvog drugog broda za pojedinačne zadaće protuminskog ratovanja.

Potpora novom konceptu združenog sustava za protuminsko ratovanje
Usporedno s tranzicijom protuminskih snaga u protuminske modularne “pakete” projektirane za multifunkcionalne brodove tipa LCS američka mornarica ozbiljno proučava sve mogućnosti kako bi te brodove i njihove posade što bolje organizirala, opremila, školovala, izvježbala i pripremila za izvođenje njihovih triju temeljnih zadaća (jedna od njih je kako je i rečeno na početku protuminsko djelovanje).
Protuminsko ratovanje zahtijeva znatne ekspertize. Zbog te činjenice je Centar za ispitivanje minsko-protuminskog ratovanja u Pomorskoj bazi Ingelside u Texasu radio na unapređenju protuminskih sposobnosti američke mornarice. To je urodilo značtnim povećanjem protuminskih sposobnosti od vremena operacije “Pustinjska oluja”. Povezivanje u jedinstvenu cjelinu operativnih snaga, postrojenja za održavanje opreme, škola za protuminsko ratovanje i zapovjedništava protuminskih snaga postignuta je višestruka korist.
Prema njihovim razmišljanjima “Protuminsko zapovjedništvo” mora nastaviti egzistirati kao mornarička središnjica koja će raditi na novim ekspertizama opreme, ideja i taktike te na osposobljavanju stožera za provođenje protuminskih operacija. Naravno da u budućnosti to zapovjedništvo neće biti “vlasnik” brodova i na njima ukrcanih sredstava za protuminsko ratovanje. Operativno upravljanje nad brodovima tipa LCS (s protuminskim modulom opreme) moći će biti dodijeljeno “Protuminskom zapovjedništvu” za vrijeme trajanja protuminskih MCM operacija. US Navy je sada u fazi osmišljavanja uloge tog zapovjedništva u uvježbavanju posada i održavanja modularnog MCM paketa opreme koji je predviđen za ukrcaj na LCS. Detalji vezani za operativni i administrativni nadzor po svim razinama moraju se posebno razraditi za svaku od triju temeljnih zadaća litoralnog borbenog broda.

Zbog činjenice da brodovi LCS nisu namijenjeni jedino i isključivo za lov i uništenje morskih mina, tri protuminska skvadrona imat će vrlo važnu ulogu u organizaciji i nadzoru LCS protuminsko konfiguriranih snaga u flotnim operacijama. Trenažni centar za protuminsko ratovanje povezan s Centrom za ispitivanje minsko-protuminskog ratovanja u Ingelsideu upravo radi na osmišljavanju obuke i funkcionalnih tečajeva za svih sedam podsustava od kojih je sastavljen združeni (organički) sustav protuminskog modularnog ratovanja. Također, trenažni centar se priprema da zadovolji potrebe za obukom stručnog osoblja (instruktora) koji bi radili na održavanju stručnosti brodskih posada te uvođenjem simulatora.

Zaključak
Desetogodišnje investiranje u razvoj združenog protuminskog sustava donijelo je određene prednosti i rezultate. Suprotno nekim razmišljanjima da se taj sustav razvije za sadašnje pomorske snage okupljene oko borbenih skupina nosača zrakoplova (što je zapravo i bila originalna vizija sustava), sustav je pokazao u svim simulacijama uporabe na LCS-u znatno veću fleksibilnost, veću otpornost i visoku primjenjivost LCS broda s udarnim grupama nosača zrakoplova i združenim ekspedicijskim snagama. Osim toga omogućena je uporaba skvadrona LCS brodova s MCM modulacijom kao prethodnice glavnim snagama.
Sedam združenih sustava za protuminsko ratovanje, naručenih u dovoljnoj količini osigurat će znatno više mogućnosti nego što ih imaju današnje protuminske američke snage sa značatnim smanjenjem rizika za vlastite ljude i brodove. Sada kada je ugovor za prvi LCS potpisan, mornarici ostaje relativno kratko vrijeme da napravi planove kako će se koristiti tim brodovima i kako će zadovoljiti i osigurati potporu koju zahtjieva taj novi i revolucionarno zamišljeni projekt modularne protuminske borbe.

Početkom listopada prošle godine združeno NATO zapovjedništvo organiziralo je eksperimentalna ispitivanja s UAV (Underwater Autonomus Vehicle – autonomnim daljinski upravljanim podvodnim vozilom (ronilicom)). Ispitivanja su obavljena u suradnji s njemačkom mornaricom i NATO-ovim centrom za podvodna ispitivanja. Ispitivanja su obavljena u Kielskom zaljevu, u zapadnom dijelu Baltičkog mora. Cilj ispitivanja bilo je utvrđivanje prednosti UAV sustava nad tradicionalnim sustavima koji se rabe za otkrivanje mina. Osim toga ispitivanje je poslužilo za završnu analizu graničnih mogućnosti podvodnih daljinski upravljanih ronilica, njihova primjenjivost u protuterorističkim misijama u lukama i sidrištima. Jedan od najvažnijih ciljeva tog ispitivanja bilo je testiranje mogućnosti visokorezolutnog sonara namijenjenog za detekciju i indetifikaciju mina (misli se na blisku identifikaciju mina po tipu i vrsti).
Tijekom ispitivanja korištena su tri UAV-a koja su bila ukrcana na njemački lovac mina “Bad Bevensen”. Kao dio izazovnog programa ronilice su ispitivale minsko polje u poligonu koji je specijalno za tu svrhu položila njemačka mornarica. Ispitivana oprema je postigla vrlo dobre rezultate u prilično oštrim i surovim uvjetima Baltičkog mora, pa čak i na dubinama manjim od 10 metara. Kvaliteta sonarnih kontakata bila je izvrsna i demonstrirano je da je superklasifikacija otkrivenih mina i te kako moguća.
Zaključak tih ispitivanja mogao bi se sažeti u sljedeću tvrdnju: sve vrste daljinski upravljivih vozila (USV, UUV, UAV) vrlo brzo će postati važni dijelovi modernih protuminskih sustava koji će mornaricama pružiti u borbi protiv morskih mina i istodobno zadržati ljude izvan smrtonosne zone minskih polja.
Zanimljivo je napomenuti da bi budući ponos američke mornarice LCS možda trebao negdje s unutrašnje strane imati natpis “Made in Europa”. Koncept broda u potpunosti slijedi ideju modularnog pristupa koju su realizirali Danci sa svojim višenamjenskim brodom klase Flyvefisken. Veliki dio kapitalne opreme i sustava je europskog podrijetla. Izabrani projekt ima britanske plinske turbine (Rolls-Royce), švicarske reduktore (Maag), talijanske dizelgeneratore i krilne stabilizatore (Fincantieri), njemački radar (EADS), španjolski sustav za upravljanje i nadzor naoružanja (FABA), švedski top (Bofors), danski sustav elektroničkih mamaca i ometača (Terma) te britanski sustav za manipulaciju s helikopterima i bespilotnim letjelicama (Mac Taggart Scott). Kakav će to proizvod biti vidjet će se vrlo brzo jer je isporuka broda LCS (deplasmana 2840 tona) predviđena za prosinac 2006. godine.

Igor Spicijarić