RAZGOVOR general-pukovnik Alexander Sollfrank zapovjednik Združenog zapovjedništva za potporu i razvoj snaga

 

“Bez odgovarajuće pripremljene logistike, a pod tim mislim na postrojbe, zalihe i procedure, uspjeh u operacijama definitivno nije ostvariv. Logistika nije tema samo specijalista, ona je tema zapovjednika, na svim razinama. Zapovjednici moraju brinuti o svojoj logistici, ako to ne rade kako treba, ne mogu biti uspješni u operacijama,“ ističe general-pukovnik Alexander Sollfrank. U službenom posjetu Oružanim snagama RH sredinom lipnja ove godine boravio je general-pukovnik Alexander Sollfrank, zapovjednik Združenog zapovjedništva za potporu i razvoj snaga (Joint Support and Enabling Command – JSEC). Razgovorali smo s njim kako bismo čitateljima detaljnije približili važnost i vrijednost ovog zapovjedništva.

Možete li nas upoznati s JSEC-om te objasniti njegovu ulogu i temeljnu misiju?

Zapovjedništvo za potporu i razvoj snaga NATO-ovo je zapovjedništvo s multinacionalnim osobljem iz 25 zemalja. Izravno je podređeno vrhovnom zapovjedniku Savezničkih snaga u Europi (SACEUR) i vrhovnom zapovjedništvu Savezničkih snaga u Europi (SHAPE) u Monsu. U mirnodopskim je uvjetima misija JSEC-a pridonijeti osposobljavanju i na taj način pomoći Savezu da postavi okvire za pojačanje snagama i održavanjem, ako i kada je potrebno.

Tijekom krize JSEC će koordinirati proces ojačavanja i posljedično omogućiti njihovu održivost. Treba također operacionalizirati višedomenski pristup u području odgovornosti SACEUR-a kako bi se olakšalo osposobljavanje Saveza za jačanje i održavanje vojnih snaga u euroatlantskom području s pristupom od 360 stupnjeva. Za to je potrebna učinkovita mreža kontakata koja integrira sve relevantne vlasti, civilne, vladine i nevladine institucije članica NATO-a i EU-a.

JSEC je i savjetnik za domenu omogućavanja i održavanja za SACEUR. Kao takav morat će pružiti SACEUR-u sve relevantne informacije u ovom funkcionalnom području kako bi podržao donošenje odluka na strateškoj razini. Već je dobro uspostavljen kao funkcionalno zapovjedništvo u razini Zapovjedništva združenih snaga NATO-a. Blisko surađujemo i ujedno smo uspostavili dobre radne odnose sa svim saveznicama – članicama. Ta je suradnja vrlo aktivna, čak i proaktivna, jer se funkcija JSEC-a shvaća kao ključna potporna funkcija za NATO. Ne radi se toliko o velikim planovima, već o razvoju specifičnih sposobnosti i razumijevanju osiguranog pristupa čvrstim obvezama nacija.

Stalno želim poboljšavati sposobnost NATO-a za ojačavanjem snaga i omogućavanje održivosti operacija kao doprinos vidljivosti njegovih sposobnosti i nalaženje optimalnih rješenja u smjeru dostupnosti i učinkovitosti. Već smo napredovali, poduzeti su važni koraci. Ali još je dug put pred nama. U kontekstu trenutačne sigurnosne situacije ne smijemo gubiti vrijeme. Stoga moramo neprestano ići naprijed jačajući svoje zajedničke sposobnosti.

Što je RSN (Reinforcement and Sustainment Network) i zašto je njegov razvoj danas toliko važan?

Misija JSEC-a operacionalizacija je višedomenskog pristupa u mreži Ojačanja i omogućavanja (RSN) u području odgovornosti SACEUR-a. RSN se sastoji od nekoliko elemenata, primjerice fizičkih, poput cesta, željeznica ili infrastrukture, i funkcionalnih elemenata poput propisa o graničnim prijelazima, ugovora i procesa koji podržavaju protok snaga i materijala. JSEC je odgovoran za razvoj RSN-a kao preduvjeta za pravodobno pojačanje snagama i  održivosti u potrebnoj mjeri i potrebnom prostoru. NATO razvija jasno razumijevanje odgovarajućih zahtjeva koje izvodimo iz dobro koordiniranih planova, a te zahtjeve morat će financirati nacije. Trebalo bi nam biti jasno da to zahtijeva visoku razinu predanosti i ulaganja članica.

Na koji način NATO može pomoći državama u razvoju bitnih sposobnosti za potporu RSN-u?

Provodimo zahtjeve operativne razine za pojačanje snagama i održivost u specifične zahtjeve prema RSN-u. To pomaže nacijama razumjeti gdje treba ulagati. JSEC to radi u bliskoj suradnji sa zapovjedništvima združenih snaga NATO-a i granskim zapovjedništvima NATO-a. To bi također moglo pomoći državama da identificiraju opcije u kojima bi multinacionalna rješenja mogla ponuditi najveću vrijednost za novac. Zalažem se za rješenja konkretnih i najhitnijih pitanja, kao i za pronalaženje učinkovitih opcija za ta rješenja. To bi također moglo pomoći nacijama da razumiju prioritete i njihovu važnost u kontekstu Saveza. Općenito, JSEC je sveobuhvatan funkcionalni partner državama u pogledu pojačanja i održivosti kako bi se poboljšala NATO-ova vjerodostojna sposobnost obrane.

Kako ruska agresija na Ukrajinu utječe na sigurnosnu situaciju u (našoj) regiji? Što mislite o regionalnom geostrateškom položaju Hrvatske s obzirom na ukrajinsku krizu i NATO-ovo odvraćanje i obrambenu poziciju?

Ruska agresija na Ukrajinu otkriva da ne smijemo gubiti vrijeme. Moramo iskoristiti vrijeme na najbolji mogući način. Svaka je nacija važna za odvraćanje i obranu Saveza, ako za to bude potrebe. Što se tiče osposobljavanja, uloga svake nacije drugačija je u odnosu na druge članice Saveza  što ovisi, među ostalim, o geografskom položaju dotične nacije. Neke su nacije na prvoj crti, neke imaju važnu poziciju u odnosima koji se mogu lako promijeniti, druge se nalaze u stražnjem dijelu Europe, ali mogu ponuditi različite luke iskrcaja (SPOD-ove) kako bi se osigurao tijek snaga i održivost. Ovi primjeri pokazuju da su preduvjeti za svaku naciju različiti. Hrvatska, iako mala u usporedbi s ostalim, vrlo je dragocjen partner za JSEC kako bi se omogućilo brzo ojačavanje snagama većih razmjera, uključujući mogućnost njihova boravka. Kao takvi, hrvatska infrastruktura, pokretači i stručnost ključni su elementi u RSN mreži. Hrvatska je vrlo važan čimbenik uspjeha u odvraćanju i obrani. JSEC se veseli daljnjem jačanju partnerstva s Hrvatskom.

Možete li naglasiti važnost sveobuhvatnog pristupa države u potpori aktivnostima JSEC-a?

Osposobljavanje područja odgovornosti SACEUR-a, posebno razvoj RSN-a zahtijeva pokretače koji nadilaze čisto vojne sposobnosti. Fizički elementi RSN-a, poput cesta, željeznica i unutarnjih plovnih putova, u većini su slučajeva civilni ili se koriste u civilne i vojne svrhe. Da bismo ih omogućili, potrebna nam je potpora nadležnih civilnih vlasti. Isto vrijedi i za funkcionalne elemente RSN-a, potrebne za koordinaciju kretanja snaga i zaliha kroz Europu. Dotično zakonodavstvo u većini slučajeva nije u rukama vojske. Premještanje snaga i skladištenje zaliha zahtijeva pomoćnike, stručnjake, vozače, upravitelje objekata i tako dalje koji nisu dostupni u potrebnoj količini u vojskama NATO-ovih članica I trebaju nam propisi o prekograničnim kretanjima koji ne ometaju potrebnu operativnu brzinu. Uspješno osposobljavanje potiču civilni dionici poput privatnih poduzeća s kojima se moraju pripremiti potrebni ugovori u slučaju da nam zatrebaju. Razumijevajući višestruke prijetnje s kojima se suočava RSN, moramo razmišljati i o otpornosti. To također zahtijeva napore izvan vojske. Definitivno je potreban sveobuhvatan pristup na razini čitave države.

Kakav je odnos između JSEC-a i funkcionalnog područja logistike?

JSEC prilično opsežno pokriva stupove logistike, ali ide i dalje od toga: prije svega, postizanje jedinstva napora i učinkovitosti u planiranju i izvođenju pokreta u svrhu demonstracije borbene moći. Nadalje, praćenje i koordinacija statusa, sposobnosti i korištenja logističke infrastrukture u euroatlantskom području kako bi se ispunili zahtjevi zapovjedništava združenih snaga NATO-a koje provode operacije. Kao treće istaknuo bih praćenje operativnih statusa održivosti unutar područja operacija kako bi se operativna spremnost održala na željenoj razini i ne manje bitno održavanje nadzora nad kritičnom infrastrukturom koja omogućava dostavu materijala, te energije, vode kao i linija komunikacija. I sve se to radi u koordiniranim naporima sa zemljama domaćinima i NATO-ovim zapovjedništvima.

Kako proširenje NATO-a utječe na JSEC?

Proširenje NATO-a shvaćam kao jasnu demonstraciju europske i transatlantske kohezije i odlučnosti. U iščekivanju političke odluke o pristupanju Švedske, ovo će proširenje pružiti dodatne operativne mogućnosti. Sa stajališta JSEC-a, jako se radujem što ću pozdraviti švedske predstavnike u JSEC-u.

Vizija JSEC-a sažeta je u tri engleske riječi Effective – Efficient – Enablement, ukratko E³ što je jedan od vaših slogana. Možete li to detaljnije objasniti?

Ove tri riječi definirane su na sljedeći način: osposobljavanje područja odgovornosti SACEUR-a je integrirani, cjelokupni državni i kontinuirani napor na razini Saveza. U mirnodopskim uvjetima definira uvjete za pojačanje snagama i održivost na putu tranzicije do krize i sukoba. To je naša ključna zadaća, u našem je DNK da na najbolji mogući način pridonesemo stvaranju  preduvjeta za uspješno odvraćanje i obranu.

Sposobno – JSEC će postići maksimalnu produktivnost RSN-a učinkovitim korištenjem truda i vremena kako bi omogućio područje odgovornosti SACEUR-a. To će se postići pravodobno optimiziranim procesima u prikupljanju i pružanju podataka, uključujući savjetovanje temeljeno na znanju o omogućavanju, jačanju snaga i njihovom potporom.

Djelotvorno – u krizama i sukobima potrebno je učinkovito djelovanje. Za nas to znači učiniti sve što je moguće za učinkovito djelovanje. U tu svrhu, JSEC stvara, dalje razvija, upravlja i održava RSN kako bi pružio odgovarajuće doprinose svim povezanim NATO-ovim procesima planiranja, kao i pruža savjete o pojačanju snagama, održivosti  i osposobljavanju SACEUR-a.

Koliko su danas važne potpora i logistika u odnosu na povijest vojske i ratovanja?

Logistika je preduvjet uspješnog provođenja operacija. Bez odgovarajuće pripremljene logistike, a pod tim mislim na postrojbe, zalihe i procedure uspjeh u operacijama definitivno nije ostvariv. Logistika nije tema samo specijalista, ona je tema zapovjednika, na svim razinama. Zapovjednici moraju brinuti o svojoj logistici, ako to ne rade kako treba, ne mogu biti uspješni u operacijama. Streljivo, gorivo, pričuvni dijelovi, hrana i još mnogo toga mora se pravilno pripremiti i zbrinuti inače ćete ostati bez njih.

Održavanje borbene moći bilo je od velike važnosti u povijesti, i sad, a bit će i u modernom dobu. Logistika je čimbenik koji se sve više pokazuje vitalnim za uspjeh vojne kampanje kako raste složenost opreme, povećavaju se operativne udaljenosti i doseg postrojbi te se postiže bolje razumijevanje ljudskih zahtjeva. Sad se moramo pripremiti za borbu velikih razmjera u borbenim operacijama velikih razmjera. Samo ako imamo potrebne materijalne pričuve pripremljene, spremne, pri ruci, protivnik zna da agresija na NATO neće biti uspješna. Stoga je logistika važan čimbenik uspješnog odvraćanja.

U kojoj su mjeri moderne tehnologije prednost i/ili potencijalni problemi za logistiku i sustave potpore?

Teško, ali vrlo intrigantno pitanje. Mislim da se tehnologija smatra modernom samo ako potencijalne prednosti uvijek nadmašuju potencijalne nedostatke naslijeđenih tehnologija i donose netokorist sustavu njihovim korištenjem. Kako sustavi napreduju i postaju sve složeniji, tako raste i potreba za njihovim adekvatnim praćenjem. Nije opcija dalje razvijati sustave, a zanemariti razvoj sustava potpore, pa tako i logistike. Rekao bih da zahtjev za razvojem sustava potpore treba biti korak ispred razvoja modernih ratnih tehnologija.

Shvaćanje složenosti sustava od jučer i danas uvelike je pokriveno uslugama funkcionalnog područja logistike, a taj je sustav razvijen kako bi se nosio i standardizirao golemu količinu podataka potrebnih za učinkovito prikupljanje, obradu i prezentiranje informacija u svrhu stjecanja znanja kako bi se adekvatno donijele ispravne odluke u prilog uspješnom izvršavanju zadaća. NATO savez trenutačno razvija novi sustav kako bi zadovoljio nadolazeće izazove i iskoristio prednosti budućih tehnologija pod nazivom Enablement Support Systems (Sustavi podrške za omogućavanje) –  koji bi trebao zamijeniti trenutačni sustav u bliskoj budućnosti.

S vašeg položaja i odgovornosti zapovjednika JSEC-a, kako procjenjujete prioritete za razvoj savezničkih sposobnosti i vidite li povećanu ulogu zajedničkog financiranja?

Usklađujem svoje prioritete s onima svojeg nadređenog – generala Christophera G. Cavolija – SACEUR-a. Potrebni su operativni pristupi. Za pojačanje snagama i održivost to znači da je bolje usmjeriti se na rješenja koja funkcioniraju i imaju resurse za najveće izazove, umjesto traženja savršenog i sveobuhvatnog sustava koji treba razvijati od početka. Tražimo praktična, pragmatična, operativno razumna rješenja. Pitanje zajedničkog financiranja nije tema za JSEC. Strateško je ili političko pitanje kako se mora podijeliti teret u NATO-u. JSEC će se usredotočiti na operativne preporuke. Kako će se oni na kraju financirati izvan je našeg operativnog dosega.

RAZGOVARAO: Domagoj Vlahović; Prijevod: Tomislav Vidaković/GS OSRH; FOTO : Filip Klen i NATO