Američki građanski rat (engl. Civil War) jedna je od najčešćih vojnih tema na markama SAD-a

Podatak ne treba čuditi s obzirom na to da je taj jedinstveni ratni sukob stvorio američku naciju, očuvao cjelovitost SAD-a, u njemu su pobijedile vrijednosti slobodnog kapitalizma, ukinuto je ropstvo, a zemlja se industrijalizirala. Prema podacima Američke pošte (engl. Unites States Postal Service – USPS) iz 2011. godine, od 580 tisuća zaposlenih petinu čine bivši vojnici, a 48 tisuća vojni su invalidi.

Topnički napad vojske Konfederacije na utvrdu Fort Sumter u Charlestonu u travnju 1861., Bitka kod Shiloha u travnju 1862., New Orleans: od 24. travnja do 1. svibnja 1862. i Antietam 17. rujna 1862., Gettysburg i Vicksburg 1863., Bitka kod Five Forksa i predaja južnjačke vojske u zgradi suda u Appomattoxu 1865., neke su od maraka USPS-a kojima je obilježena 100. te 150. obljetnica najvećeg ratnog sukoba na sjevernoameričkom kontinentu.

Rat između sjevernih država federalne Unije SAD-a i 11 odcijepljenih južnih članica (Južna Karolina, Mississippi, Florida, Alabama, Georgia, Louisiana, Teksas, Virginia, Arkansas, Tennessee i Sjeverna Karolina) koje su činile Konfederaciju SAD-a, trajao je pune četiri godine, od 12. travnja 1861. do 9. travnja 1865.

Razlozi izbijanja građanskog rata desetljećima su gomilane nesuglasice između sjevernih i južnih država federalne Unije SAD-a oko ropstva, trgovine i doktrine o pravima država.

Rat je bio tranzicijski sukob s brojnim karakteristikama modernog vojevanja: primjena Napoleonove strategije uz usavršene precizne puške velikog dometa rezultirala je golemim žrtvama na obje strane, od čak 670 tisuća poginulih. Prevagu nisu odnijeli bolji generali Konfederacije, nego sirovinska, gospodarska, financijska i pomorska nadmoć Unije, brojnije ljudstvo te razvijenija prometna mreža, a donekle i bolje sposobnosti predsjednika Abrahama Lincolna u odnosu na predsjednika Konfederacije Jeffersona Davisa.

Tekst: Ivo Aščić