Talijanska pošta (tal. Poste Italiane) pustila je u drugoj polovini lipnja ove godine u promet marku “450. obljetnica pomorske Bitke kod Lepanta”, koju je izdalo tamošnje Ministarstvo za gospodarski razvoj (tal. Ministero dello Sviluppo Economico)

Bitka kod Lepanta (grč. Nafpaktos), grčkog grada na ulazu u Korintski zaljev, odvijala se 7. listopada 1571. između Svete lige (Papinska Država, Španjolska, Mletačka Republika i Genova) i Osmanskog Carstva. Snage Svete lige, koju je ujedinio papa Pio V., činilo je 28 tisuća vojnika, 43 tisuće veslača i 13 tisuća mornara te više od 200 galija. Njima je zapovijedao 24-godišnji španjolski admiral don Juan de Austria (1547. – 1578.), a pobijedile su nadmoćnu osmanlijsku flotu s približno 300 brodova pod zapovjedništvom Ali-paše.

U mletačkoj mornarici spominju se i galije s otoka Krka, Hvara, Cresa i Raba te iz Šibenika, Kopra i Kotora, a prema nekim procjenama u toj je bitki sudjelovalo oko deset tisuća Hrvata. Galije su dugi, od XIV. st. uglavnom ratni brodovi, niskih bokova, na vesla i jedra. Prednost im je bila neovisnost o vjetru tijekom mirnog mora na Sredozemlju. Imale su do 26 vesala na svakom boku te dva jarbola s po jednim latinskim jedrom. Bitka kraj Lepanta težak je poraz osmanlijske flote jer je njezinih 15 tisuća ljudi (od kojih je 12 tisuća veslača bilo oslobođeno) i 117 galija zarobila Sveta liga.

Drugo je brodovlje bilo uništeno, a 25 tisuća ljudi je poginulo. Flota Svete lige izgubila je osam tisuća ljudi i oko 15 galija, dok je oko dvije i pol tisuće bilo ranjenih. Nakon te bitke zaustavljeno je osmanlijsko napredovanje s juga Europe i prestala je njegova pomorska nadmoć na Sredozemlju. Bitka koja je trajala svega nekoliko sati poznata je i po tome što je bila posljednja velika pomorska bitka u kojoj su sudjelovale galije.

Sveta liga odnijela je pobjedu ponajprije zbog uporabe topova i arkebuza, jedne od prvih vrsta streljačkog ručnog vatrenog oružja, dok su, s druge strane, Osmanlije koristili luk i strijele. U spomen na slavnu Bitku kod Lepanta stoljećima su se održavale vjerske i svjetovne svečanosti, pisali brojni stihovi, skladale i pjevale pučke pjesme. U bitki je sudjelovao i Španjolac Miguel de Cervantes y Saavedra (1547. – 1616.), jedan od najslavnijih pisaca svih vremena. (Ivo Aščić)

 

Tekst pod slike:

Slika 1. U pomorskoj bitki kod grčkog grada Lepanta 1571. godine sudjelovalo je oko 500 brodova

Slika 2. Pobjedom kod Lepanta nestao je mit o osmanlijskoj nepobjedivosti

Slika 3. Španjolski vojskovođa don Juan de Austria bio je na čelu mornarice Svete lige

Slika 4. Papinska Država ujedinila se u drugoj polovini XVI. st. sa Španjolskom, Mletačkom Republikom i Genovom u kršćansku ligu zbog pružanja otpora Osmanlijama u Europi

Slika 5. Vitezovi vojnog i vjerskog reda sv. Stjepana mučenika osnovanog 1561. sudjelovali su u borbi protiv Osmanlija kod Lepanta

Slika 6. Galije Svete lige u najvećoj kršćanskoj pobjedi protiv Osmanlija imale su do 26 vesala na svakom boku i ukupno oko 240 veslača