Mars, poznat zbog boje kao Crveni Planet, glavna je tema kad je riječ o svemirskim istraživanjima

Premda ta istraživanja traju još od izuma teleskopa u XVII. stoljeću, ovogodišnja je misija jedna od najsloženijih i u njoj sudjeluje veliki međunarodni tim stručnjaka.Marsovska groznica seže u 1894., kad je američki astronom Percival Lowell (1855. – 1916.), istraživao planete te bio zagovornik postojanja kanala i inteligentnog života na Marsu, o čemu je i napisao nekoliko knjiga. SAD je 1965. godine letjelicom Mariner-4 izvršio prvu misiju na Mars te “razočarao” javnost zbog nepostojanja života na tom četvrtom planetu po udaljenosti od Sunca. Nije bilo tropskog okoliša, nebodera, rijeka, oceana, Marsovaca koji šeću. Mars je vidljiv sa Zemlje pa su ga poznavali i stari narodi. Dobio je ime po bogu rata, kojeg su Rimljani smatrali osnivačem i zaštitnikom svoje države. Prema tradiciji, Rim je osnovao Marsov sin Romul. Planet Mars od Zemlje je udaljen 60-ak milijuna kilometara (radi usporedbe, Mjesec je od Zemlje udaljen oko 384 400 km). Sa 6792 km ima gotovo dva puta manji promjer od Zemlje. Masa mu iznosi 0,107 Zemljine. Misija Mars 2020. pokrenuta je u srpnju prošle godine, a cijena joj iznosi nekoliko milijardi dolara. Njezini su prvi rezultati bili vidljivi sredinom veljače ove godine, kad je terensko vozilo Državne civilne uprave SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj (engl. National Aeronautics and Space Administration – NASA) Rover Perseverance zajedno s robotskim helikopterom (dronom), nakon sedam mjeseci putovanja sletjelo na Mars. Osim videosnimke spuštanja, prvi su put snimljeni i zvukovi s nekog drugog planeta. Krater na koji je sletjelo NASA-ino vozilo nazvan je Jezero, prema mjestu kod Jajca u BiH, čiji je reljef nalik na onaj na Marsu (rijeka se ulijeva u jezero, a zatim se izlijeva iz njega). Dvije godine bit će potrebno da se, bude li sve u redu, uzorci s Marsa dostave na Zemlju.

Ivo Aščić

Tekst pod slike:

 

Slika 1. Mars je od Zemlje udaljen 60-ak milijuna kilometara. Ime je dobio po bogu rata kojeg su Rimljani smatrali osnivačem i zaštitnikom svoje države

 

Slika 2. Istraživanje Marsa međuplanetarnim letjelicama počelo je prije šezdesetak godina

 

Slika 3. Rover Opportunity bio je aktivan na Marsu sve do 2018., kad se dogodila velika pješčana oluja nakon koje je izgubljen kontakt s njim

 

Slika 4. NASA je predvodnica u svemirskim istraživanjima

 

Slika 5. Europska baza za lansiranje raketa i svemirskih letjelica nalazi se u Francuskoj Gijani (J. Amerika)

 

Slika 6. U istraživanju Marsa najviše sudjeluje SAD, ali tu je i Rusija, Indija, Kina i Ujedinjeni Arapski Emirati