Singapur je smješten na jugu Malajskog poluotoka, a zbog geostrateškog položaja i utvrđene vojne baze nazivan je i Pacifičkim Gibraltarom. Britanska Istočnoindijska kompanija osnovala je ondje 1819. godine faktoriju – ispostavu europskih trgovaca u prekomorskim zemljama

Singapur se tijekom XIX. st. razvio u važno trgovačko središte i jednu od najvećih svjetskih luka, a 1867. postao je britanska krunska kolonija. Britanci su 1921. ondje izgradili pomorsko-zračnu bazu, koja je između dva svjetska rata postala njihovo glavno uporište na Dalekom istoku. Grad su štitili teški topovi kalibra 380 milimetara, okrenuti prema moru zato što se očekivalo da bi neprijatelj mogao otamo napasti. Početkom 1942. ondje se odigrala za Britance najnepovoljnija bitka u vojnoj povijesti. Naime, Japanci su iz Tajlanda, niz 650 kilometara dug Malajski poluotok kroz prašumu došli 8. veljače pred Singapur. Britanci nisu računali da bi netko mogao kroz prašumu provesti velik broj vojnika, čak 125 tisuća, pa nisu ni branili tu stranu. Britanske su se postrojbe nakon kratkog otpora povukle u grad i tvrđavu, koju su Japanci, blokiravši je s kopna i mora, prisilili tjedan kasnije na kapitulaciju. U bitki je poginulo više tisuća, a zarobljeno je oko 80 tisuća indijskih, australskih i britanskih vojnika. Britanski vojni i trgovački brodovi spasili su se tako što su isplovili dan ranije no što je britanski general Arthur Percival 15. veljače1942. izvjesio bijelu zastavu. Ratni premijer i ministar obrane Winston Churchill svojim je govorima podržavao britanski otpor silama Osovine, a nakon pada Singapura na svojstven je način izjavio: “Tri su četvrtine čovječanstva s nama. Postojimo i udruženi pođimo naprijed u oluju i kroz oluju.”

Singapur danas pruža logističku potporu mornarici SAD-a na temelju sporazuma iz 1968. i 1991. godine, a 2005. dogovorio je s SAD-om obrambenu i sigurnosnu suradnju. SAD, među ostalim, koristi vojnopomorsku bazu Changi.

Tekst: Ivo Aščić