Ključna zadaća Satnije riječnih brodova Inženjerijske pukovnije, smještene u vojarni ”Vrbik“ u Osijeku, još od 1991. kontrola je plovnih putova Drave i Dunava te pružanje pomoći civilnom stanovništvu čiji su životi vezani uz rijeke

U Osijeku, na samoj obali Drave, nalazi se mala, lijepo uređena vojarna ”Vrbik“ u kojoj je smještena Satnija riječnih brodova Inženjerijske pukovnije – jedina postrojba Hrvatske vojske koja u ovom, kontinentalnom dijelu održava i razvija plovne sposobnosti i jedina takva u Hrvatskoj kopnenoj vojsci. Zapovjednik Satnije riječnih brodova i vojarne ”Vrbik“ satnik je Tomislav Odak. Dok je obilazimo, objašnjava nam kako je tu vojarnu izgradila Hrvatska vojska. Radovi su započeli u jeku rata, 1994. godine, a završeni su 1998. kad je vojarna svečano otvorena. Ključna je zadaća postrojbe još od 1991. kontrola plovnih putova Drave i Dunava te pružanje pomoći civilnom stanovništvu čiji su životi vezani uz rijeke. Tijekom Domovinskog rata, etničkog čišćenja istočne Slavonije u kolovozu 1991. i masovnog egzodusa nesrpskih civila upravo su se vodenim putem, šlepom za rasute terete, brodovima i teglenicama civili izvlačili uzvodno Dunavom do ušća u Dravu i dalje prema Osijeku.

”Odred Drava, koji je osnovan u svibnju 1991. i koji je prethodnica današnjoj Satniji riječnih brodova, bio je do svibnja 1995. u sastavu 3 A brigade ZNG-a nakon čega je Odlukom ministra obrane RH preustrojen u 2. Riječni zdrug Osijek.

Spas u poplavama

Danas je ova postrojba jedan od glavnih aduta u rješavanju raznih složenih situacija do kojih može doći na kopnenim vodama i oko njih. Kao pripadnici Namjenski organiziranih snaga (NOS) pripadnici Satnije riječnih brodova tijekom hladne zime 2012. godine obavljali su zadaće miniranja leda na Dravi čime su izbjegnute moguće poplave, a 2014. bili su među prvima u Gunji i svojim aluminijskim desantnim čamcima danima su spašavali ljude i stoku iz poplavljenih kuća, dopremali hranu, lijekove i pitku vodu onima koji su zbog poplave ostali odsječeni. ”U izlijevanjima voda, u Jasenovcu kad je trebalo spašavati ljude i njihova dobra u poplavi, u spašavanju ljudi iz rijeka, eventualnim brodskim havarijama – mi smo uvijek ovdje, dosljedni i spremni pružiti pomoć civilnoj zajednici. U tome surađujemo s HGSS-om, MUP-om, Lučkom kapetanijom Osijek i zajedno rješavamo probleme ondje gdje se pojave,” objašnjava satnik Odak. A kako bi bilo moguće danonoćno osiguravati brz odgovor na izazove koje rijeke i vode nose, Satnija riječnih brodova mora imati posade koje su iznimno vješte u nerijetko vrlo složenom manevriranju brodom na rijeci, ljude koji su u smjenama raspoloživi i danju i noću, ljeti i u najgorim zimama, 24 sata dnevno, mora imati uvježbane rukovatelje čamcima, ronioce koji su obučeni za ronjenje i snalaženje u mutnim vodama.

Uz probrane, obučene ljude Satnija riječnih brodova u Izvidničko-desantnom vodu raspolaže s trima brzim gumenim brodicama ”Arimar“, jednim nepotopivim čamcem M-6 ”Vukovar“, pet aluminijskih desantnih čamaca (ALDČ) opremljenih s pripadajućim izvanbrodskim motorima, tri čamca ”Landau“ također s pripadajućim izvanbrodskim motorima te jednim gumeno-neoprenskim čamcem M-67. Ronioci sa završenim najvećim stupnjem izobrazbe ronilaca te sposobnosti zarona u mutnim, kontaminiranim i onečišćenim vodama u sastavu su Satnije riječnih brodova. Samom tom činjenicom u vojarni ”Vrbik“ postoji ronilački čvor, koji je opremljen bankom zraka koja istodobno može puniti do pet ronilačkih boca te s dvama kompresorima za punjenje ronilačkih boca. Postrojba također raspolaže s uređajem za davanje kisika (OXYGEN PROVIDER) u slučaju ronilačkog incidenta. U sastavu je postrojbe i desetina za održavanje čiji su djelatnici osposobljeni za tehničko održavanje i servise sredstava postrojbe, a smješteni su u tehničkoj radionici vojarne ”Vrbik“, koja je opremljena svim potrebnim alatima i sredstvima za održavanje i servis sredstava postrojbe.

---

Ophodni brod ”Šokadija“

Ophodni brod ”Šokadija“ (OB-93), ratni brod koji je danas u sastavu Satnije riječnih brodova sagrađen je 1953. godine. Dug je 21 metar, u najširem dijelu ima 4,65 m, bez opterećenja gaz mu je dubine jednog metra, a ima istisninu pod maksimalnim opterećenjem od 48 t. Brod ima dva motora Torpedo B536RM od po 140 KS, pomoćni motor IMR Rakovica 34 KS i generator od 3 x 400 W koji električnom energijom napaja sve potrošače na brodu. Brod je naoružan protuzrakoplovnim topom (PZT 20 mm) ima deset članova posade te je potpuno ispravan i plovan.

---

Spasili utopljenika na obali Drave

Najbolji vojnik HKoV-a u travnju 2020. razvodnik je Mario Krnić. On je, s nadnarednikom Tomislavom Slatkim, obojica su pripadnici Satnije riječnih brodova, u travnju 2020. spasio utopljenika koji se pojavio na obali Drave, pored ograde vojarne ”Vrbik“. Razvodnik Krnić, koji je pripadnik Hrvatske vojske od početka 2007., prisjeća se kako je tijekom stražarskog obilaska vojarne ugledao tijelo u vodi i odmah potrčao prema njemu. U pomoć je pritrčao nadnarednik Slatki, pripadnik Hrvatske vojske od 1997., pa su zajedno započeli spašavanje. ”Nismo u tom trenutku mogli znati što nas čeka. Izvukli smo tijelo, počeli smo reanimaciju i masažu srca i tad smo shvatili da je živ,” prisjeća se razvodnik Krnić. ”Čovjek je bio u lošem stanju, u hipotermiji, zamotali smo ga u deke, zagrijavali i čekali hitnu pomoć,” nastavlja nadnarednik Slatki. Hitna je pomoć stigla, preuzela utopljenika i odvezla ga u bolnicu. I Slatki i Krnić jednostavno zaključuju kako su napravili ono što bi svatko u toj situaciji napravio. A na pitanje što im se vrtjelo u glavi, što su mislili tog popodneva, te večeri kad su stigli kućama, nadnarednik Slatki kaže: ”U sebi sam samo ponavljao – ‘ajd’, ostani živ, ostani živ. Preživi.“ I preživio je.

---

Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti

Satnija riječnih brodova sudjelovat će, prema planiranom, s ophodnim brodom (OB-93) ”Šokadija“ i ostalim resursima u ovogodišnjem obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti višednevnom plovidbom od Osijeka do Vukovara te provesti TT zbor u Gradu Heroju.

Tekst: Lada Puljizević

Foto: Mladen Čobanović