Moćna i izvan Baltika?

Velika modernizacija OS-a Poljske dosad je bila usmjerenija na druge dvije grane, no u tijeku i na pomolu projekti su za ratnu mornaricu, što će okončati taj trend

Ophodna korveta ORP Ślązak (241) snimljena 9. lipnja na međunarodnoj vježbi BALTOPS 2023. Jedini je brod u svojoj klasi. U uporabi je od 2019. i pripada Projektu 621, temeljenom na dizajnu MEKO A-100 Foto: US Navy / Mass Communication Specialist 2nd Class Mario Coto

Prema podacima na internetskoj stranici CIA World Factbook, poljska mornarica (Marynarka Wojenna) imala je 2022. oko 7000 pripadnika djelatnog sastava, što je čini brojčano najmanjom granom oružanih snaga. Flota danas ima četrdesetak plovila različitih tipova te inačica. Sva su površinska osim jedne podmornice, a nose oznaku ORP (Okręt Rzeczypospolitej Polskiej), odnosno brod Republike Poljske. Poljska ratna mornarica bila je zbog geografskog položaja zemlje kroz povijest koncentrirana na Baltičko more. Međutim, kad je Poljska 1999. ušla u Sjevernoatlantski savez, njezina struktura i uloga počela se mijenjati. To posebno vrijedi za zadnjih nekoliko godina, kad se sigurnosna situacija na istoku Europe stubokom promijenila. Nekadašnje ograničene operacije u zatvorenom moru te zadaće obalne obrane sve se više šire na integraciju te međunarodno djelovanje sa snagama NATO-a. No, za to je potreban niz programa modernizacije. Poljska želi pomorske snage sposobne za projekciju moći. Dosad je modernizacija bila usmjerenija na druge dvije grane, no i takvom trendu trebao bi doći kraj. S druge strane, ulazak Finske i skori ulazak Švedske u NATO znače da je strateški položaj poljske mornarice na Baltiku puno sigurniji. Mornarica postaje važnija nego u prošlosti, posebno nakon incidenata na Sjevernom toku.

Korvetu ORP Kaszub (240) nadzire poljski MiG-29. To je prvi brod koji je izgradila poljska brodograđevna industrija, a koji je sposoban izići na pučinske vode Foto: US Navy / Mass Communication Specialist 2nd Class Sawyer Connally

Oživljena korveta

Osnovne su zadaće poljske mornarice zaštita teritorijalnih voda i obale Republike Poljske te zaštita njezinih interesa u inozemstvu. Sekundarne se zadaće očituju u potpori zajedničkim operacijama u okviru pomorskih snaga NATO-a te operacijama traganja i spašavanja na Baltičkom moru. Što se tiče ustroja, do 1. siječnja 2014. bio je klasičan – grana je imala Zapovjedništvo na čelu s admiralom s tri zvjezdice. Danas je podijeljena između dvije ustrojstvene cjeline, tj. dva združena zapovjedništva Oružanih snaga. Unutar Operativnog zapovjedništva Oružanih snaga djeluje Središte za pomorske operacije sa sjedištem u lučkom gradu Gdyniji. Unutar Glavnog zapovjedništva OS-a je Mornarički inspektorat te operativne mornaričke postrojbe. Među potonjima je 3. flota brodova (3. Flotylla Okrętów), 8. flota Obalne obrane (8. Flotylla Obrony Wybrzeża), Mornarička raketna postrojba (Morska Jednostka Rakietowa) te Brigada mornaričkog zrakoplovstva Gdynia (Gdyńska Brygada Lotnictwa Marynarki Wojennej).

Udarna je snaga 3. flota brodova, dok je 8. flota zadužena za minske/protuminske i zadaće transporta postrojbi. Glavno oružje Mornaričke raketne postrojbe čine pokretne obalne bitnice. Brigada mornaričkog zrakoplovstva zadužena je za promatranje, traganje i spašavanje te združeno djelovanje s brodovima ratne mornarice. Danas su dva formalno najmoćnija broda poljske mornarice fregate američke klase Oliver Hazard Perry. Međutim, ORP Generał Kazimierz Pułaski (272) i ORP Generał Tadeusz Kościuszko (273) izgrađeni su kasnih 1970-ih. U flotu Američke ratne mornarice ušli su 1980. kao USS Clark i USS Wadsworth, a Poljska ih je preuzela 2000. i 2002. godine. Jasno je da se oba bliže kraju vijeka uporabe. Poljska raspolaže i dvjema korvetama. ORP Kaszub (240) prvi je brod koji je izgradila poljska brodograđevna industrija, a koji je sposoban izići na pučinske vode. No, ni on nije mlad – u operativnoj je uporabi još od 1987. godine.

Zato je ophodna korveta ORP Ślązak (241) puno mlađa. U uporabi je od 2019. i pripada Projektu 621, koji se temelji na dizajnu MEKO A-100 njemačkog brodogradilišta Blohm + Voss. Bilo je predviđeno da klasa nosi naziv Gawron te da ima sedam brodova. Gradnja Ślązaka započela je još 2001. u brodogradilištu Stocznia Marynarki Wojennej u Gdyniji, no zbog različitih financijskih i drugih problema otkazana je, kao i cijela klasa. Ipak, na kraju je odlučeno dovršiti barem prvi brod, što je i učinjeno, ali višenamjenska korveta postala je ophodna. Duga je 95,4 m, široka 13 m, s gazom 4,2 m i istisninom 2200 t. Naoružanje čini pramčani top OTO Melara SR kalibra 76 mm, dva topa Marlin-WS kalibra 30 mm, četiri strojnice kalibra
12,7 mm i četiri laka PZO lansera Grom. Iz ovog tisućljeća potječe i zapovjedni brod protuminskih snaga ORP Kontradmiral Xawery Czernicki.

Fregata Krakowiak (bivši HMS Silverton). Britanci su je 1941. predali poljskoj mornarici u egzilu Foto: Ministerstwo Obrony Narodowej / G.Romanski DKS/MON

Tri, pa tri broda

Jedan je od najvažnijih novijih programa koji su po narudžbi ratne mornarice razvili poljski brodograditelji Projekt br. 258, čija su okosnica brodovi za protuminska djelovanja klase Kormoran II. Kormoran je bio prvi autentični poljski vojnobrodograđevni program nakon stanke od čak 23 godine. Ugovor za prototip i još dva dodatna broda u seriji potpisan je 2013., a gradnja je započela već sljedeće godine. Prvi brod, ORP Kormoran (601), porinut je u brodogradilištu Remontowa u Gdańsku 2015. godine, a 2017. ušao je u aktivnu uporabu nakon brodograđevnih i primopredajnih pokusnih plovidbi, odnosno ispitivanja. Drugi brod, ORP Albatros (602), ušao je u uporabu u studenom 2022.; treći, ORP Mewa (603), u veljači 2023. U lipnju 2022. država je potpisala još jedan ugovor za tri dodatna broda klase Kormoran. Remontowa Shipbuilding započeo je 28. ožujka ove godine svečanošću rezanja prvog lima gradnju četvrtog broda – ORP Jaskółka.

Brodovi za protuminsko djelovanje klase Kormoran dugi su preko svega 58,5 m, široki 10,3 m, imaju gaz 2,7 m, a istisnina pri maksimalnom stanju krcanja iznosi 830 tona. Brod pokreću dva dizelska motora MTU 8V369TE74L, koja razvijaju 970 kW kako bi se postigla brzina do 15 čvorova (27,8 km/h). Glavno oružje instalirano na ORP Kormoran topnički je sustav Wróbel II kalibra 23 mm. Međutim, idući brodovi dobivaju novorazvijeni sustav OSU-35 s topom kalibra 35 mm.

Porinuće broda za protuminsko djelovanje Kormoran u brodogradilištu Remontowa u Gdańsku 2015. godine Foto: US Navy / Mass Communication Specialist 2nd Class Sawyer Connall

Važan je dio klase Kormoran sustav za upravljanje borbom Ship COmbat Tactical – Minehunter (SCOT-M), koji je produkt domaće pameti. Razvio ga je Odjel za istraživanje i razvoj Centra za pomorsku tehnologiju (Ośrodek Badawczo-Rozwojowy Centrum Techniki Morskiej  – OBR CTM). S obzirom na protuminske zadaće, jedan od ključnih sustava na ORP Kormoranu jest Kongsbergova autonomna ronilica HUGIN 1000, koja može nositi sonarne i senzorske uređaje, među kojima je sonar HISAS 1032 (High Resolution Iterferometric Synthetic Aperture Sonar). Tu je i daljinski upravljano Saabovo vozilo za otkrivanje mina Double Eagle Mk III s dvofrekvencijskim širokopojasnim sonarom s antenskim sklopom SHL-300. Potonji uređaj proizveo je OBR CTM, baš kao i trofrekvencijski širokopojasni MCM sonar visoke rezolucije
SHL-101/TM ugrađen na trup broda. Vozilo Double Eagle na drugim je dvama brodovima u klasi zamijenjeno američkim proizvodima: ronilicom Gavia tvrtke Teledyne Marine opremljenom sonarom za bočno skeniranje EdgeTech 2205. Osim toga, Poljska za klasu Kormoran II kupuje i tegljene sonare sa sintetiziranom slikom Katfish 180 kanadske tvrtke Kraken Robotics. Za podršku roniocima koji sudjeluju u uništavanju mina, brodovi su opremljeni hiperbaričnom komorom i 6,2 m dugim brodicama na vodomlazni pogon.

 Snažne sabljarke

Što se tiče površinske flote, najveći se projekt modernizacije odnosi na fregate Miecznik (sabljarka). U konkurenciji za dizajn bio je britanski projekt Arrowhead 140PL tvrtke Babcock, španjolski projekt F-100PL tvrtke Navantia te njemački MEKO A-300PL tvrtke TKMS. U veljači 2022. odabran je Arrowhead 140 te je Babcock postao partner poljskog konzorcija PGZ-MIECZNIK u kojem su brodograđevne tvrtke PGZ Stocznia Wojenna (PGZ Naval Shipyard) i Remontowa.

Projekt Arrowhead 140 bio je polazište i za fregate Type 31 (klasa Inspiration) za britansku mornaricu. Poljska klasa Miecznik imat će, barem za početak, tri broda. Financijska vrijednost projekta procjenjuje se na dvije milijarde dolara. Od samog početka realizacije projekta u ožujku 2022. počele su aktivnosti kojima će biti poboljšane proizvodne mogućnosti, kao i mogućnosti održavanja brodogradilišta PGZ Stocznia Wojenna. To uključuje modernizaciju proizvodnih hala, izgradnju potpuno novih postrojenja za završnu montažu i novu halu za linijsko opremanje. Istodobno je, u odvojenom postupku, za klasu odabran integrirani borbeni sustav – Thalesov TACTICOS (Tactical Information and Command System). U drugoj fazi programa višenamjenskih fregata Miecznik konzorcij je razvijao idejni projekt s uključenom tehničkom analizom i analizom troškova. To je trebalo biti provedeno do siječnja 2023.

Rezanje prvog lima namijenjenog prvoj fregati Miecznik bilo je nedavno, 16. kolovoza 2023 .Foto: Ministerstwo Obrony Narodowej / Leszek Chemperek CO/MON

Treća je faza programa izgradnja prve fregate – prototipa – opremljene integriranim borbenim sustavom i sposobne za provođenje temeljnih brodograđevnih ispitivanja. Rezanje prvog lima namijenjenog prvoj fregati bilo je nedavno, 16. kolovoza, što je u skladu s planom.
Gradnja i opremanje plovila trebali bi biti dovršeni u lipnju 2027. Nakon toga predviđeno je 11 mjeseci ispitivanja. To će uključivati vlastita ispitivanja u samom brodogradilištu (na doku) te seriju brodograđevnih, a potom i primopredajnih ispitivanja na moru. Cjelokupni program ispitivanja bit će dovršen isporukom prvog broda u lipnju 2029. Isporuka sljedećih dvaju brodova (Wicher i Huragan) zakazana je za rujan 2029. i kolovoz 2030., a ulazak u operativnu uporabu po godinu nakon toga. Od ovog kolovoza spominje se i opcija gradnje pet dodatnih fregata. Osnovne su brodograđevne značajke fregata klase Miecznik: duljina 138,7 m, ukupna širina 19,7 m, gaz 5,5 m, maksimalna istisnina 7000 tona. Planirano je da članova mornaričkog osoblja bude između 100 i 120, a ukupne posade 160, uključujući posadu helikoptera ili specijalne snage potrebne za posebne zadaće i operacije. Pogonski sustav čine četiri dizelska motora snage potrebne za postizanje najveće brzine do 28 čvorova (51,9 km/h). Brod će biti potpuno autonoman u 30-dnevnoj misiji bez ponovne opskrbe na moru, s doplovom 6000 NM (11 112 km) pri brzini od 18 čvorova (33,3 km/h). Naoružanje će činiti topnički i raketni sustavi, uključujući projektile koji se lansiraju iz vertikalnih lansera (opširnije o fregatama Miecznik v. tekst Od klase Huitfeld do klase Inspiration, HV br. 683).

Poljska danas raspolaže jednom podmornicom – ORP Orzeł (291). Riječ je o plovilu klase Kilo izgrađenom 1986. godine Foto: Wojsko Polskie / kmdr ppor. Radosław Pioch

Najveća odluka

U ljeto 2021. iz uporabe su povučene zadnje dvije podmornice njemačke klase Kobben koje su bile u operativnoj uporabi poljske mornarice. Poljska danas raspolaže tek jednom podmornicom – ORP Orzeł (291). Riječ je o starom plovilu sovjetskog podrijetla: pripada klasi Kilo i izgrađena je 1986. godine. Najstarija je od preostalih podmornica te brojne klase. Neki izvori navode da su borbene mogućnosti podmornice vrlo ograničene i može se rabiti samo za obuku i održavanje vještina posade.

Poljska je već pokušala pokrenuti novi projekt nabave podmornica: 2010-ih radilo se na programu Orka, tj. nabavi dvaju plovila s mogućnostima lansiranja krstarećih projektila. Razmatralo se i privremeno rješenje. Poljska je 2019. pregovarala sa Švedskom o preuzimanju dviju povučenih dizelsko-električnih podmornica klase Västergötland. No, akvizicija nije provedena. Kako je u modernizaciji mornarice težište stavljeno na fregate Miecznik, pitanje podmornica ostalo je u zapećku. No, program je još uvijek u planovima modernizacije OS-a Poljske (2021. – 2035.). Vrijednost potencijalnog ugovora procjenjuje se na dvije milijarde eura.

Ministarstvo obrane Poljske još uvijek razmatra program Orka, a u medijima se pojavljuju informacije da svoje proizvode nudi više brodograditelja. Francuski Naval Group predlaže podmornice klase Scorpène s projektilima NCM; Thyssenkrupp Marine Systems mogao bi isporučiti podmornice Type 212CD; švedski Saab Kockums podmornice A26. Spominjala se i španjolska tvrtka Navantia s podmornicama S-80. Zanimljive najave iz službenih izvora stigle su 24. svibnja ove godine. Zamjenik premijera i ministar nacionalne obrane Mariusz Błaszczak najavio je povratak programa Orka. Rekao je da ministarstvo planira krajem ove godine pokrenuti proceduru kupnje podmornica s transferom potrebnih tehnologija koje želi dobiti offset nabavom.

Detalji tehničkih zahtjeva za nove podmornice zasad nisu poznati, no Błaszczak je iznio neka očekivanja. Poljska želi plovila koja će moći provoditi dugotrajne misije, imati veliki kapacitet nošenja i uporabe borbenih sustava te fleksibilnu konfiguraciju. Ministar je naglasio i potrebu za velikim stealth sposobnostima pri najvećim brzinama i pod vodom. To, prema navodima analitičara, znači zahtjev za AIP sustav, tj. zračno neovisnu propulziju. Osim torpeda, naoružanje podrazumijeva lansere krstarećih projektila koji mogu pogađati mete duboko u protivničkom teritoriju.

Analitičare je zaintrigiralo što je Błaszczak spomenuo kako pažljivo prati program jurišnih podmornica na nuklearni pogon (SSN) za australsku mornaricu. Teško je zamisliti da bi poljska mornarica, čiji je fokus zatvoreno Baltičko more, imala potrebu za SSN-ovima. U svakom slučaju, osim spomenutih ponuđača podmornica, u krug su ušli i Britanci, tj. poljski partner Babcock. Tu su i Južnokorejci, koji Poljskoj već isporučuju moćne kopnene oružne sustave, kao i avione. Južnokorejska velika konvencionalna podmornica klase KSS-III, opremljena AIP-om i naoružana vertikalnim lanserima za krstareće rakete i balističke rakete s konvencionalnim punjenjem, mogla bi se pokazati kao atraktivna ponuda za Poljsku.


Foto: US Naval History and Heritage Command

Podrijetlo i povijest

U srednjem vijeku poljska se plovidbena tradicija odnosila ponajprije na glavne rijeke. No, 1463. kombinirana je poljsko-pruska flota kod Vislanskog zaljeva porazila teutonske brodove. Zahvaljujući Drugom torunskom miru (1466.), Poljskoj je priključena važna luka Gdańsk, što je značilo da će imati i snažnu ratnu flotu. Iako je poljsko-litavska državna unija bila dominantna sila u srednjoj i istočnoj Europi između XVI. i XVIII. stoljeća, ni ratna ni trgovačka mornarica nisu pratile taj razvoj. Razlog je bila relativno mala obala i ograničen pristup Atlantiku s Baltičkog mora. Nakon niza za Poljsku nesretnih okolnosti, zemlja je podijeljena krajem XVIII. st. i dugo je nije bilo na političkom zemljovidu Europe. Sve do završetka Prvog svjetskog rata. Prva vlada neovisne Poljske osnovana je 7. studenog 1918., a moderna ratna mornarica ustrojena je tri tjedna poslije toga po nalogu zapovjednika oružanih snaga Józefa Piłsudskog (1867. – 1935.). Flotu je ispočetka činilo nekoliko njemačkih torpednih čamaca, a do početka Drugog svjetskog rata iz zapadnih je zemalja nabavljeno nekoliko brodova, uključujući podmornice i razarače. No, oni nisu bili dovoljni da mornarica iziđe iz Baltika, a u rujnu 1939. napala su je dva moćna protivnika: nacistička Njemačka i komunistički SSSR. Zbog prethodnog, dobro razrađenog plana, dio podmornica i površinskih brodova uspio se izvući prema Velikoj Britaniji. Zahvaljujući njima i nekim britanskim plovilima, poljski mornari mogli su nastaviti borbu protiv nacista. Poljska je nakon Drugog svjetskog rata ostala iza željezne zavjese. Neka su plovila kupljena od SSSR-a, a neka su bila domaće proizvodnje. Područje operacija u okviru Varšavskog pakta ostalo je ograničeno na Baltik.


Foto: US Navy / Mass Communication Specialist 2nd Class Mario Coto

Mornaričko zrakoplovstvo

Poljske mornaričke zrakoplovne postrojbe u svojem sastavu većinom imaju avione i helikoptere pretežito sovjetskog dizajna, koje je proizvela domaća zrakoplovna industrija. Među njima su avioni PZL An-28 / PZL M28 različitih inačica (ukupno 14 letjelica). Služe za transport, pomorsku ophodnju i otkrivanje podmornica, nadzor i pretraživanje… Tu su i helikopteri namijenjeni protupodmorničkom djelovanju Mi-14PŁ (6), ali i američki helikopteri jednake namjene Kaman SH-2G Super SeaSprite (četiri letjelice), kupljeni zajedno s fregatama Oliver Hazard Perry. Mornarica ima i tri transportna helikoptera Mi-2 te osam PZL W-3 Sokół za traganje i spašavanje. Tvrtka PZL Świdnik, inače u vlasništvu talijanskog Leonarda, redovito nadograđuje potonje letjelice na najnoviju inačicu. Ostatak flote pri kraju je vijeka uporabe. Očekuje se isporuka četiriju novih helikoptera AW101 Merlin. Prema ugovoru potpisanom 2019., plan je bio da ih Leonardo isporuči do 2022. Međutim, to je odgođeno zbog pandemije i prekinutih lanaca opskrbe. Merlini su namijenjeni za protupodmorničko ratovanje te redovito i borbeno traganje i spašavanje. Zna se da će helikopteri imati Thalesov niskofrekventni sonar za uranjanje FLASH (Folding Light Acoustic System for Helicopters). Ispod trupa poljskih Merlina testiranih u Leonardovu britanskom pogonu u Yeovilu mogao se vidjeti AESA radar Seaspray. Prvi helikopter isporučen je početkom kolovoza 2023. Uskoro se može očekivati još Merlina s obzirom na to da ratna mornarica treba zamijeniti više helikoptera.

I ne samo to, treba i lakše brodske helikoptere, koji će se nabaviti u okviru programa Kondor. Ministarstvo obrane planira nabaviti četiri do osam helikoptera najveće mase pri polijetanju do 6500 kg kako bi zamijenili helikoptere Kaman SH-2G. Među potencijalnim je ponudama Bellov UH-1 Venom, Airbus Helicoptersov AS 565 i Leonardov AW159. Baza helikoptera kupljenih unutar programa Kondor bit će fregate klase Miecznik. Poljska mornarica planira u okviru programa Gryf kupiti taktičke UAV-ove srednjeg dometa. Tijekom sajma MSPO 2022 predstavljene su dvije potencijalne ponude. Poljska WB Grupa zajedno s konzorcijem U-TacS (Elbit Systems i Thales) nudi letjelicu Watchkeeper X, a Leonardo letjelicu Falco EVO.


Foto: Saab

SIGINT brod

U ožujku 2018. u poljskom brodogradilištu Nauta započela je gradnja novog broda posebne namjene SIGINT (Signal Intelligence) za švedsku mornaricu. Svečanosti su nazočili i dužnosnici švedske tvrtke Saab, koja je 2017. odredila Nautu za podugovaratelja u tom projektu. Brod je trebao biti izgrađen i ispitan u Poljskoj, a prije isporuke opremljen u Saabovu brodogradilištu u Karlskroni. SIGINT plovila poznata su i kao špijunski brodovi, a služe ponajprije za presretanje i analizu radiosignala. Nazvan HSwMS Artemis, brod je prema zadnjim podacima dug 74,6 m i brutoistisnine 3000 tona. Trebao je biti isporučen švedskoj mornarici još 2020. godine. Međutim, poljsko brodogradilište zapalo je u financijske probleme i nije moglo dovršiti brod, pa je 2021. dotegljen u Švedsku, u Karlskronu. Ondje se dovršava i oprema te treba najkasnije 2024. ući u operativnu uporabu. Projekt je u studenom 2022. krenuo u novom smjeru. Ministarstvo obrane Poljske potpisalo je sa Saabom ugovor za nabavu dvaju SIGINT brodova za svoju mornaricu. Temelj im je projekt iz kojeg je nastao HSwMS Artemis, no gradit će se u brodogradilištu Remontowa. Većina je informacija vezanih uz ugovor povjerljiva. Objavljeni su podaci da je rok isporuke 2027. i da će akvizicija stajati Poljsku oko 620 milijuna eura. Gradnja prvog broda počela je 27. travnja 2023. rezanjem limova, a kobilica je položena 27. srpnja.


Foto: PGZ Stocznia Wojenna

Brodski oružni sustav OSU-35K

Tvrtke PIT-RADWAR i ZM Tarnów zajedno rade na mornaričkom topničkom sustavu za protuzračnu obranu OSU-35K. Kako navode proizvođači, u njegovoj konstrukciji uvelike se rabe kompoziti ugljičnih vlakana i epoksida. Glavni je dio automatski top AM-35K s cijevi Oerlikon kalibra 35 mm. Sustav je opremljen dvostrukim mehanizmom punjenja s remenom, tako da top može koristiti dvije vrste streljiva – airburst (ABM) i potkalibarno. OSU-35K ima vlastiti sustav upravljanja paljbom BSKO-35K koji može raditi u automatskom, poluautomatskom i ručnom načinu (modu). BSKO-35K može se usto uvezati sa sustavima za upravljanje bojišnicom. Tu je i integrirano kućište za promatranje i praćenje ZGS-35K, koje koristi TV i infracrvenu kameru, laserski daljinomjer visoke frekvencije (30 Hz), videotragač i sustav za identifikaciju prijatelj-protivnik IKZ-50P. Dio je sustava i pričuvna konzola za upravljanje paljbom RSKO-35K. OSU-35K dizajniran je kao univerzalni PZO sustav vrlo kratkog dometa (VSHORAD). Može djelovati protiv zrakoplova te projektila. Na brodovima klase Kormoran II i Miecznik bit će integriran s brodskim sustavom borbenog upravljanja. Stoga PIT-RADWAR radi na integraciji sustava OSU-35K s Thalesovim TACTICOS-om koji će se rabiti na fregatama klase Miecznik.


Tekst: Maja Ptić Grželj